skandinavka
© Tom BjörklundUmjetnička ilustracija o tome kako je mogla izgledati skandinavska osoba koja je žvakala drevni komad gume
Analiza "žvakače gume" starije od 5000 godina otkriva ne samo porijeklo drevne Skandinavke koja ju je žvakala već i boju njezinih očiju, bakterije iz usta i što je jela, kažu danski znanstvenici.

To je prvi put da je genom drevnoga čovjeka dobiven iz nečega što nisu kosti ili zubi, rekao je Hannes Schroeder sa sveučilišta u Kopehagenu, suautor istraživanja koje je u utorak objavljeno u časopisu Nature.

Taj dragocjeni izvor drevnog DNK, posebno iz razdoblja iz kojih su rijetki ljudski ostaci, tek je crnkasta smjesa dobivena od zagrijane kore breze koja se vrlo dobro sačuvala.

U prapovijesti se često žvakalo, što pokazuju otisci zubiju u kori breze.

Pasta koju su proučavali stručnjaci sa sveučilišta u Kopenhagenu otkrivena je tijekom arheoloških iskapanja koje je provodio muzej Lolland-Falster u Syltholmu, na jugu Danske.

žvakača guma
© Theis JensenKomad brezine smole stare 5.700 godina, žvakan kao guma, sadrži genom, mikrobe iz usta, pa čak i prehrambene podatke o svom nekadašnjem žvakaću
Proučavanjem smole breze znanstvenici su utvrdili da ju je žvakala žena, vjerojatno plavih očiju i tamne kose.

Prema njihovom istraživanju, bila je genetski bliža lovcima-sakupljačima kontinentalne Europe nego središnje Skandinavije i poput njih imala je smeđu kosu i plave oči.

Radi se vjerojatno o potomku doseljenika iz zapadne Europe koji su se u Skandinaviju neselili nakon povlačenja ledenjaka, kažu stručnjaci.