iberija
© Daily Mail
Pripadnici civilizacije El Argar, koji su živjeli u naseljima na vrhu brda na jugoistoku Iberskog poluostrva od 2200 - 1550 godine prije nove ere, bili su među prvim složenim društvima u Evropi. Prema studiji, oni su imali politički sistem zasnovan na ekonomskoj specijalizaciji i eksploataciji velikih teritorija.

Analiza drevnih ostataka civilizacije El Argar otkrila je duboko ukorijenjenu nejednakost među njenim pripadnicima, pokazala je nova studija. Studija je istakla razlike u potrošnji hrane kao i poljoprivrednim strategijama i pokušala da rekonstruiše prehrambeni lanac. Tim međunarodnih naučnika iz Njemačke i Španije proučio je dva lokaliteta u El Argar - La Bastida i Gatas, danas poznate kao opštine Totatana i Turre u Španiji.
iberija
3D rekonstrukcija La Bastide, jednog od drevnih nalazišta s kojih su proučavani uzorci. Gospodarstvo La Bastide bilo bi produktivnije od ostalih argarskih nalazišta jer su se njihova polja redovito gnojila stočnim gnojivom

Tim je analizirao 75 uzoraka ljudskih ostataka iz različitih društvenih slojeva i 28 kostiju pripitomljenih životinja. Studija je otkrila da je ishrana muškaraca i žena bila prilično slična, ali ostaci elitnih pojedinaca u La Bastidi pokazali su viši nivo ugljenika i azota, što je znak konzumiranja više hrane zasnovane na životinjama. Prema studiji, ljudi koji su živjeli u La Bastidi bili su produktivniji od ostalih argarskih nalazišta zbog činjenice da su njihova polja bila prehranjena stočnim gnojivom.

La Bastida je vodila intenzivnije upravljanje zemljištem, kombinujući poljoprivredu i stočarstvo, i to im je omogućilo da povećaju svoje poljoprivredno gospodarstvo i da hrane veoma mnogobrojno stanovništvo - hiljadu ljudi u to vrijeme.

Istraživači su otkrili da su se stanovnici oba naselja snažno oslanjali na uzgoj žitarica, dopunjeno stokom. Pregledi koštanog kolagena otkrili su da su bebe na obje lokacije dojene do 1,5 ili 2 godine.

Naučnici su rekli kako njihova studija pokazuje važnost analize ostataka prilikom rekonstrukcije praistorijske ishrane.

Bitno je ne samo istražiti ljudske ostatke, već i uporedne uzorke različitih tadašnjih namirnica, kao i interpretirati podatke u svjetlu arheološkog i društveno istorijskog konteksta.