nojeva jaja
© Jononmac46
Ukrašena jaja pronađena u "Isisinoj grobnici", elitnom ukopu u etruščanskom Vulcimu, Italija, izložena u Britanskom muzeju
Da ste prije 5.000 godina nekome htjeli pokloniti nešto luksuzno, možda biste mu poklonili nojevo jaje, najveće od svih jaja (prosječno nojevo jaje dugačko je 15 centimetara, široko 13 te teško 1,4 kilograma - 20 puta teže od kokošjeg).

Stanovnici Europe, Mediterana i Sjeverne Afrike trgovali su nojevim jajima tijekom brončanog i željeznog doba, a jaja su se bojala te ukrašavala s bjelokosti, dragim kamenjem, plemenitim metalima i drugim materijalima.

Britanski muzej u Londonu u svojoj kolekciji ima pet primjeraka koje su pronašli u Italiji, no pitanje je odakle su zapravo potekla jer nojevi nisu dio autohtone faune Europe.

Međunarodni tim arheologa odlučio je doznati kompletnu povijesti tih jaja te je u četvrtak u časopisu Antiquity objavio svoje spoznaje, piše BBC.

Pet jaja koja se nalaze u Britanskom muzeju ukrašena su crtežima i rezbarijama životinja, cvijeća, vojnika, bojnih kola te geometrijskim oblicima.

Arheolozi jaja uglavnom pronalaze u grobnicama bogatijih pojedinaca, a dr. Tamar Hodos sa Sveučilišta u Bristolu, voditelj tima koji je nastojao otkriti tajne nojevih jaja Britanskog muzeja, kaže da su nojeva jaja vjerojatno bila luksuz.

Povijest nojevih jaja postaje još zanimljivija kada se uspije otkriti gdje su snesena i upravo su tu povijesti znanstvenici predvođeni Hodosom nastojali otkriti.

Hodosov je tim zanimalo odakle su potekla te je li ih snio divlji noj ili noj s farme. Naime, divlji su nojevi jako opasni. Svojevremeno je grčki povjesničar Ksenofont napisao da nitko nije uspio uhvatiti jednog. Kada bi se otkrilo odakle je nojevo jaje poteklo, čovjek bi dobio nova saznanja o drvenim civilizacijama i trgovačkim putevima koji su oblikovali moderni svijet.

U želji da otkriju podrijetlo jaja, Hodosov je tim analizirao kemijski sastav ljusaka i usporedio ga s današnjim nojevim jajima iz Egipta, Izraela, Jordan i Turske.

Hodosov je tim otkrio da su jaja u kolekciji Britanskog muzeja tijekom svog trgovinskog puta prevalila velike distance. Utvrđeno je da su putovala duž delte rijeke Nil te sjevernim Egiptom i te zemljama Levanta, ponajprije Jordanom, Sirijom i Turskom. Znanstvenici vjeruju da su spomenuta jaja došla od divljih nojeva, što znači da su se trgovci vjerojatno pošteno namučili da bi ih se domogli.

"Rizičan je to pothvat jer su nojevi jako opasni. To znači da je netko imao pristup njihovim gnijezdima te da ih je ukrao", pojasnio je Hodos.

Dekoracije na jajima također su zanimale znanstvenike, međutim Hodosov ih tim nije uspio replicirati. Pokušali su čak i s alatima i tehnikama koje su koristili majstori iz pradavnina, no nikako nisu uspjeli. Ta činjenica sugerira da sve tajne jaja još nisu otkrivene. "Bit će potrebno još istraživanja", rekao je Hodos.

Znanstvenici su rekli da će sada istraživati simbolizam nojevih jaja te njihovu upotrebu, a zanima ih i zašto su bila tako popularna na Mediteranu, mjestu gdje nojevi nisu dio autohtone faune.