slika
© L Verdonck / PA Zemljopisna
radarska slika novootkrivenog hrama u rimskom gradu Falerii Novi, Italija
Znanstvenici su prvi put pod zemljom, blizu grada Faleriija Novija, od Rima udaljenog pedesetak kilometara, otkrili cjeloviti antički rimski grad koristeći se samo georadarom, pišu AFP i Guardian.

Pritom stručnjaci nisu morali prevrnuti nijedan kamen.

Umjesto toga su znanstvenici s Cambridgea i sa sveučilišta u belgijskom Gentu koristili radar za snimanje ispod površine zemlje, stvorivši sofisticirane trodimenzionalne prikaze nekoć izgubljenog grada te su otkrili nove aspekte rimske arhitekture i urbanog dizajna.

Ovo je prvi put da je korištenjem georadara mapiran cijeli grad, kazao je jedan od autora studije, profesor Martin Millett.

"Dobili smo sliku fantastično visoke rezolucije onoga što se nalazi pod površinom. Radar nam je omogućio da vidimo što se događa na različitim dubinama", rekao je.

Tradicionalna iskapanja otkrila su puno podataka o tomu kako su izgledali rimski gradovi, no pogled iz ptičje perspektive daje dodatnu dimenziju spoznajama o rimskome urbanom planiranju.

Falerii Novi pod zemljom je 13 stoljeća. Površine je otprilike četvrtine četvornog kilometra, a pretpostavlja se da je grad osnovan 241 godine pr.n.e i da je bio nastanjen do otprilike 700. godine.

Georadarom je utvrđeno da je grad imao nekoliko hramova i zgrada javne uprave te kazalište i javnu kupaonicu.

rimski grad

Prizemni prodorni radar korišten je za otkrivanje ukopanih građevina rimskog grada Falerii Novi
Puno manji od susjednog Rima, Falerii Novi "bio je planski puno razrađeniji od onoga što biste obično očekivali od manjih gradova", kazao je Millett.

Mapiranje georadarom otkrilo je i složen sustav cjevovoda, ne previše drugačiji od modernoga.

"Vidi se da je sustav vodoopskrbe bio položen na samome početku razvoja grada. To nam puno govori o tomu na koji je način konceptualiziran plan grada", rekao je Millett.

"Ako ste zainteresirani za proučavanje Rimskoga Carstva, gradovi su ključni jer je to bio način na koji je funkcionirao Rim. No broj gradova koje možemo potpuno razumjeti može se nabrojiti na prste jedne ruke", istaknuo je.

"Većina onoga što imamo, ako izuzmemo Pompeje, uglavnom su djelići. Iskopate rov i shvatite ponešto, ali je tako nemoguće saznati kako je grad funkcionirao kao cjelina. Ovo nam omogućuje da vidimo cjelovite gradove i bez iskopavanja dobijemo uvid u njihovu strukturu", objasnio je.

On tvrdi da se tehnika georadarom može iskoristiti i za istraživanje većih gradova poput Mileta u Turskoj, Nikopola u Grčkoj ili Cirene u Libiji.