crna rupa
Otkriveno je da je šest galaksija zarobljeno u supermasivnoj crnoj rupi koja se formirala nepunih milijardu godina nakon Velikog praska, rasvjetljavajući kako nastaju neke od najvećih struktura u svemiru.

U istraživanju objavljenom u četvrtak, Evropska južna opservatorija (ESO) detaljno je objasnila istinski ogromnu crnu rupu, otprilike milijardu puta veću od mase našeg sunca, i kako je uspjela da zarobi čitave galaksije planeta i zvijezda.

Crna rupa i disk materije oko nje zajednički su poznati kao kvazar SDSS J103027.09 + 052455.0.

Marko Mignoli, astronom iz Nacionalnog instituta za astrofiziku (INAF) u Bolonji koji je vodio istraživanje, uporedio je način na koji je crna rupa uspjela da zaplete ovih šest galaksija u paukovu mrežu, sačinjenu od "kosmičkih filamenata" gasa i Tamnu materiju.

"Kosmički mrežni filamenti su poput paukovih niti... Galaksije stoje i rastu tamo gdje filamenti prolaze, a potoci gasa - dostupni za napajanje i galaksija i centralne supermasivne crne rupe - mogu teći duž filamenata."

Smatra se da su najranije crne rupe u Univerzumu nastale raspadom prvih zvijezda, ali ostaje sumnja u to kako su na kraju narasle do tako zaista neshvatljivo velikih obima.


Istraživači pretpostavljaju da je "mreža" niti mogla da se stvori uz pomoć zagonetne tamne materije, za koju se pretpostavlja da je prikupljala velike količine gasa tokom najranijih doba svemira.

Ova posebna "mreža" je preko 300 puta veća od Mliječnog puta, a vjerovatno postoji još mnogo njih koje čekaju da budu istražene, kažu istraživači.

"Vjerujemo da smo upravo vidjeli vrh ledenog brijega i da je ovih nekoliko do sada otkrivenih galaksija oko ove supermasivne crne rupe samo najsjajnije", rekla je koautorka Barbara Balmaverde, astronom u INAF u Torinu u Italiji.

Otkriće bilježi prvi put da je tako blisko grupisanje viđeno tako brzo poslije Velikog praska i pomoći će poboljšati čovjekovo razumijevanje supermasivnih crnih rupa poput one u centru naše sopstvene galaksije.