neutronske zvijezde
© NASA / Swift / Dana Berry
Ilustracija prikazuje sudar dviju neutronskih zvijezda. Znanstvenici su pretpostavili da su takvi sudari mogli ispuniti naš Sunčev sustav zlatom, ali nova istraživanja bacaju sumnju u tu tvrdnju
Nešto rasipa zlato po svemiru, ali niko nema odgovor šta je to. Naučnici su sada doveli u pitanje čak i postojeće teorije koje su govorile o porijeklu zlata u kosmosu, i kažu da one ne mogu da objasne odakle dolazi toliko dragocjenog metala.

Zlato je element koji se ne može dobiti jednostavnom hemijskom reakcijom. Da bi se ono dobilo, potrebno je da se spoji 79 protona i 118 neutrona kako bi formirali atomsko jezgro. A za to je potrebna intenzivna nuklearna fuziona reakcija.

Međutim, takve fuzione reakcije ne događaju se tako često da bi mogle da budu objašnjene velike količine zlata nađene na Zemlji, ali i drugdje u svemiru, piše "Lajvsajens".

Nova naučna studija pokazala je da uobičajena teorija o porijeklu zlata, sudar neutronskih zvijezda, takođe ne može da objasni toliku količinu zlata.

Naučnici se zbog toga pitaju odakle zlato dolazi. Postoji nekoliko mogućnosti, uključujući izuzetno snažne supernove koje svoju unutrašnjost "izvrnu" napolje. Međutim, prema novim nalazima naučnika, ni to nije dovoljno kao objašnjenje zašto je zlato tako rasprostranjeno.

"Sudar neutronskih zvijezda, prema dosadašnjim teorijama, stvara zlato tako što dovodi do sudaranja neutrona i protona koji se "sljepljuju" i formiraju atomsko jezgro. Ta jezgra potom "lebde" po svemiru. Međutim, naučnici sada tvrde da to nije izgledno, jer supernove koje su toliko masivne da izazovu ovakvu fuzionu reakciju ne samo što su rijetke, već se pretvaraju i u crne rupe kada eksplodiraju, pa bi trebalo da progutaju oslobođena atomska jezgra", kaže Čijaki Kobajaši, astrofizičarka sa Univerziteta u Hertfordširu u Velikoj Britaniji.

Ni druga teorija, o izuzetno snažnim supernovama, ne može da objasni porijeklo zlata, dodaje Kobajaši.

"Radi se o zvjezdanim eksplozijama, poznatim kao magnetno-rotacione supernove, koje su veoma rijetke i imaju veoma brzu rotaciju. Tokom tog događaja, one 'ispaljuju' materiju u svemir i u njoj je sadržano zlato nastalo fuzijom. Međutim, zvezde koje mogu da izazovu fuziju zlata su veoma rijetke, a supernove koje ih 'ispaljuju' su još rjeđe", tvrdi Kobajaši.

Čak i da su obje teorije o nastanku zlata tačne, ni to ne može da objasni otkud toliko dragocjenog metala na Zemlji i u svemiru.

"Postoje dva veoma ozbiljna pitanja. Pod jedan, za poznatu količinu zlata nije dovoljno da nastaju iz neutronskih zvijezda. Pod dva, čak i da dolazi iz supernova, ta dva izvora ne mogu da naprave toliko zlata", kaže Kobajaši.

Koliko je sudar neutronskih zvijezda rijetka pojava govori i podatak da su ga naučnici do sada zabilježili samo jednom.

Naučnici su ovim istraživanjem, u kom su sadržani nalazi 341 prethode studije, objasnili kako nastaje izotop ugljenik-12 ili uranijum-238. U njihovom modelu dokazano je kako sudari neutronskih zvijezda stvaraju stroncijum, a rezultati su se poklopili sa poznatom količinom tog elementa u svemiru. Magnetno-rotacione supernove objasnile su prisustvo europijuma, koji je do sada bio teško objašnjiv, i tu su se rezultati poklopili.

Ali, zlato ostaje enigma.

Kobajaši kaže da u svemiru postoji nešto što stvara zlato o čemu ne znamo ili sudari neutronskih zvijezda proizvode mnogo više zlata nego što mislimo. Zbog toga će istraživanja biti nastavljena.