planina bengorn
© Thorsten Kahlert
Pogled s ulaza u komoru na planinu Bengorm, Irska
Neki pripadnici kamenog doba s područja Irske ostavili su tijela svojih mrtvih u prirodnoj stjenovitoj komori na planini. Znanstvenici su pomoću genetske analize dvaju tih tijela utvrdili kako su ti drevni irski mještani imali tamniju kožu, kao i mnogi drugi stanovnici Europe iz tog razdoblja, i da su živjeli u prilično velikim zajednicama.

Komoru u stijeni je 2016. godine slučajno otkrio planinar koji je istraživao planinu Bengorm na sjeverozapadu Irske. Kada je na podu ugledao ljudske ostatke, odmah je pozvao policiju. Kasnije se ispostavilo da su kosti stare tisuće godina pa su nalazište preuzeli arheolozi.

"Radi se o nalazištu iz neolitika koje nitko nije dirao 4500 do 5000 godina", rekla je arheologinja Marion Dowd s Tehničkog instituta Sligo u Irskoj.

Stručnjaci su pronašli 4899 fragmenata kostiju koji su pripadali najmanje osam osoba, odraslih i djece. Međutim, ta komora nije služila kao njihovo posljednje počivalište, nego kao privremen prostor u koji su se stavljala tijela dok se meso ne razgradi, a zatim bi se lubanja i veće kosti odnijeli na neko drugo mjesto. Zato su u komori i ostali samo manji dijelovi kostiju.

Takvi razrađeni pogrebni rituali bile su uobičajeni u neolitiku, posljednjem razdoblju kamenog doba, piše New Scientist.

Znanstvenici su nakon analize ostataka otkrili i da drevni Irci nisu podnosili laktozu, odnosno da nisu mogli probaviti laktozu u mlijeku. Danas većina Europljana može probaviti laktozu, ali se ta osobina razvila tek u posljednjih 5000 godina, tisućama godina nakon što su ljudi počeli držati životinje koje daju mlijeko, poput krava.

Poljoprivrednici iz neolitika vjerojatno su prerađivali mlijeko kako bi uklonili većinu laktoze, rekao je Carles Lalueza-Fox s Instituta za evolucijsku biologiju u Barceloni.

"Ako napravite sir, nećete više imati problema s laktozom", dodao je.

DNK analiza dvaju tijela pokazala je da su ona bila "srednje do tamne" boje kože i da je njihova put više podsjećala na onu karakterističnu za Bliski Istok ili Mediteran.

"Imamo naviku projicirati trenutni raspon boje kože na prošle populacije. Zapravo, boja naše puti se mijenja ili varira već 900.000 godina pa su naše pretpostavke vrlo često pogrešne", rekla je genetičarka Lara Cassidy sa sveučilišta Trinity College u Dublinu.

Istraživanje naslova Neolithic engagements with the Dead objavljeno je u časopisu Oxford Journal of Archaeology.