nasa bennu
© NASA Livestream
NASA-ino slijetanje asteroida
Bio je to kratak poljubac NASA-ine svemirske letjelice i asteroida Bennua, kako su to ponosno sročili operateri u NASA-inoj bazi kraj Denvera. Svemirska letjelica Osiris-Rex uspješno je, više od 300 milijuna kilometara udaljena od Zemlje, dotaknula gromadu svemirskog kamenja te je, nadaju se znanstvenici, zagrabila dragocjen komadić površine koji bi doma trebala donijeti 2023. godine.

Riječ je o najvećem uzorku te vrste još od Apolla, izjavio je Jim Bridenstine, jedan od NASA-inih dužnosnika, čestitajući timu koji je upravljao četiri i pol sata dugom operacijom spuštanja do asteroidove površine. Budući da je riječ o nebeskom tijelu promjera nešto većeg od 500 metara, njegova gravitacija nije bila dovoljna da Osiris-Rex doslovno sleti na njegovu površinu. Svemirska letjelica upotrijebila je robotsku ruku dugu 3,4 metra kako bi zagrabila najmanje 60 grama površine Bennua.


No, znanstvenici zapravo još nisu posve sigurni da je misija prošla baš kao što je planirano. Sve je bilo u najboljem redu s približavanjem i dohvaćanjem površine, no, kako priznaju, trebat će još koji dan, ako ne i tjedan, dok budu posve sigurni da su uzorci i ostali u robotskoj ruci. Ako kojim slučajem taj dio nije uspio, pokušat će ponovno.

Heather Enos, znanstvenica sa sveučilišta Arizona, misiju je opisala kao poljubac tipa "ukradi i pobjegni", koji je trajao tek nekoliko sekundi. Čak i ako OsirisRex bude morao na popravnu misiju, najopasniji i najkompliciraniji dio je bio baš to što je uspješno izveo - dodirivanje površine asteroida.

Naime, riječ je o pojednostavljeno rečeno, kvrgavom kamenu, a Osiris-Rex, letjelica koja je na svemirsko putovanje lansirana još 2016. godine, veličine je kombija pa se moralo oprezno manevrirati da ne bi bilo sudara gdje ne treba. Na koncu je OsirisRex pronašao savršeno mjesto za poljubac Bennua u krateru Nightingale. Dvije godine trebalo mu je da "smogne hrabrosti" za misiju. Naime, toliko je dugo kružio i istraživao gdje je najbolje pokušati. Mjesto je izabrano jer su tu čestice bile dovoljno sitne da ih lako povuče. Naime, Osiris-Rex programiran je tako da ispali u površinu plin dušik koji zakovitla atmosferu i onda usisa prašinu i eventualno kamenčiće.

Znanstvenici se nadaju da je uspio i da će donijeti najmanje 60 grama, a najviše dva kilograma materijala od kojeg je sazdan naš Sunčev sustav. On je u svakom slučaju crn, bogat ugljikom i sipak. Šef znanstvenih misija NASA-e Thomas Zurbuchen usporedio je Bennu s kamenom iz Rosette, koji je dešifrirao hijeroglife i otvorio vrata u drevni svijet. "Takva otkrića nam daju uvid u prošlost Zemlje i Sunčeva sustava, prohujalih milijardi godina", objasnio je Zurbuchen.