Hipokampus
© Alamy Stock Photo
Hipokampus, označen plavom bojom
Mozak se može natjerati da se 'teleportira' pomoću lasera, pokazalo je novo istraživanje, u sklopu kojega su znanstvenici ustanovili da su u mogućnosti kontrolirati naš 'unutarnji GPS', piše Yahoo News.

Laserske zrake mogu se usmjeriti u hipokampus, područje odgovorno za pamćenje i učenje, kako bi se stimulirali neuroni zvani 'stanice mjesta', otkrivaju revolucionarna istraživanja na miševima.

Stanice mjesta aktiviraju se kada uđemo u novo okruženje i pohranimo to mjesto u svoje sjećanje.

Poticanjem stanica koje se ne podudaraju s našim trenutnim okolišem, možemo se 'mentalno teleportirati' do mjesta na koje su te stanice povezane u memoriji.

Ovo je prva studija koja je pokazala da aktivnost stanica mjesta stoji iza sposobnosti mozga da dohvaća pamćenje i njime navigira.

Neuroznanstvenici sa Sveučilišnog koledža u Londonu (UCL) stavili su miševe na jednu lokaciju i dali im za nagradu šećernu vodu.

Miševi su zatim premješteni na drugo mjesto, a znanstvenici su laserskim zrakama aktivirali stanice mjesta koje su pohranile svoje sjećanje na prvu lokaciju.

Kad je njihovo sjećanje na prvo mjesto ponovno aktivirano, miševi su se 'mentalno teleportirali' na prvo mjesto - i pokušali pronaći nagradu, vjerujući da su bili na prvom mjestu, a ne na drugom.

Znanstvenici se nadaju da bi nova saznanja mogla pomoći u razvoju novih terapija za oboljele od demencije i Alzheimerove bolesti, koje karakteriziraju problemi s pamćenjem.

Doktor Nick Robinson, s UCL-ovog Instituta za biomedicinska istraživanja Wolfson i vodeći autor studije, rekao je: 'Ovi rezultati pružaju izravne dokaze da miševi koriste podatke predstavljene aktivnošću stanica mjesta da vode svoje ponašanje.

Drugim riječima, stanice mjesta doista mišu govore gdje se nalazi, a miševi zapravo 'osluškuju' svoje stanice mjesta kad donose odluke. To pruža nove uvide o tome kako se uspomene pohranjuju u mozak, kao i nove alate za manipuliranje tim sjećanjima kako bi se utjecalo na ponašanje.

'Poremećaji pamćenja - poput demencije i Alzheimerove bolesti - predstavljaju ogroman teret za društvo. Ovo istraživanje može na kraju dovesti do boljeg razumijevanja ovih bolesti, kao i do novih ciljeva u terapijskoj intervenciji', kazao je Robinson.

Profesor Michael Hausser, također s instituta UCL, dodao je: 'Ova studija doista predstavlja prekretnicu ​​jer pokazuje da možemo koristiti optičko čitanje i zapisivanje aktivnosti na određenim neuronima za manipulaciju sjećanjima, što nam omogućava da bolje razumijemo - i potencijalno poboljšamo - kako nam aktivnost neuronskog kruga pomaže u donošenju odluka.'