crna rupa
© ilustracija države Ohio Lauren Fanfer
Umjetnička ilustracija majušnog kandidata crne rupe poznate kao "Jednorog" koji vuče svog suputnika, crvenu divovsku zvijezdu
Astronomi misle da su otkrili sićušnu crnu rupu, tako male mase da su morali da smisle ekskluzivnu kategoriju u koju bi je svrstali. Osim što je mala, ova crna rupa nam je i najbliža.

Udaljenu oko 1.500 svjetlosnih godina od naše planete, u sazviježđu Jednoroga u Mliječnom putu, naučnici su imali sreće da otkriju crnu rupu koja je po dosadašnjim podacima najbliža Zemlji.

Zbog neobičnih svojstava i sazviježđa u kome je otkrivena, naučnici sa Univerziteta u Ohaju koji su je otkrili, odlučili su da je nazovu "Jednorog".

"Kada smo analizirali podatke, ova crna rupa, Jednorog, jednostavno je iskočila", kaže astronom Tarindu Džajašingve. "Zašto je nismo ranije otkrili? Izgleda da smo imali spuštene astronomske roletne", dodaje naučnik.

Masa crne rupe

Teorijski, crne rupe mogu biti različite mase - od "sićušnih" do supermasivnih divova koji pokreću srca galaksija. Međutim, kada je riječ o crnim rupama nastalim gašenjem jezgara mrtvih zvijezda, astronomi su tokom godina pronašli neke "masivne praznine".

Na primjer, ako se ugasi zvijezda koja ima masu manju od 2,3 mase našeg Sunca, opšta teorija relativiteta kaže da će ona postati neutronska zvijezda ili bijeli patuljak, a ne crna rupa. Donedavno, nije pronađena nijedna crna rupa manja od pet solarnih masa.

Prije nego što su astronomi uspjeli da pronađu manje crne rupe, njihovo postojanje je bilo toliko nepouzdano da su, kada su primijetili da obližnju džinovsku crvenu zvijezdu nešto privlači, u početku su odbacili mogućnost da bi to mogla biti mala crna rupa.

Ali Džajašingve je na to gledao iz drugačije perspektive. Kao doktorandu, mentor mu je rekao da je moguće da postoje i male crne rupe i on je želio da to istraži.

Najjednostavnije rješenje

Analizirajući podatke iz različitih teleskopskih sistema i satelita, pažnju je usmjerio na crvenog džina u sazviježđu Jednoroga koji je bio u posljednjoj fazi života.

Brzina zvijezde i način na koji ju je gravitacija vukla, sugerisali su da postoji crna rupa oko nje koja je vuče. Izračunato je da bi veličina ovog mračnog i tihog saputnika trebalo da bude približno tri solarne mase.

"Kao što Mjesečeva gravitacija utiče na Zemljine okeane i privlači ih ka sebi i odbija od sebe, proizvodeći tako plimu i oseku, tako i crna rupa iskrivljuje zvijezdu u oblik sličan lopti za ragbi", objašnjava astronom Tod Tompson, koji je bio član tima koji je ranije otkrio male crne rupe.

"Najjednostavnije objašnjenje je da se radi o crnoj rupi - a u ovom slučaju se ispostavilo da je najjednostavnije rješenje ujedno bilo i najvjerovatnije", dodaje Tompson.

Crne rupe nam govore šta se dešava sa zvijezdama

Decenijama naučnicima nije bilo jasno da li išta postoji u tom ogromnom prostoru između dvije mrtve zvijezde.

Novootkriveni "Jednorog" se sada pridružuje još nekolicini patuljastih crnih rupa koje će pomoći da se riješi ova misterija. Rezultati još uvijek nisu zvanično potvrđeni, ali za sada se čini da postoje dobri izgledi da se to dogodi.

"Mislim da nas ovo područje istraživanja gura prema tome da stvarno mapiramo koliko u svemiru oko nas ima crnih rupa male, srednje i velike mase", smatra Tompson. "Jer svaki put kada otkrijemo neku, ona nam daje odgovore koje zvijezde se gase, koje će da eksplodiraju, a koje se nalaze negdje između", dodaje naučnik.

Ko zna koliko još sićušnih crnih rupa čeka da bude otkriveno.