Daniel Ellsberg.
© WikicommonsDaniel Ellsberg
Povjerljivi dokument koji je procurio iz kuloara Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država otkrio je prijedlog američke vojske da se pokrene nuklearni zračni udar na kontinentalnu Kinu 1958. godine, s ciljem da se Tajvan zaštiti od moguće invazije komunističkih snaga.

Prema dokumentu, koji je na internetu objavio Daniel Ellsberg, poznat po tome što je novinarima dostavljao čuvene "Pentagonove papire", američki vojni planeri u to vrijeme pretpostavljali su da će Sovjetski savez pomoći Kini i uzvratiti nuklearnim oružjem, što je cijena koju su smatrali "vrijednom plaćanja zbog zaštite Tajvana".


Komentar: Cijena koju su smatrali vrijednom plaćanja ... što je s ostatkom svijeta? Bi li to smatrali vrijednim? Je li se to isplatilo u Hirošimi i Nagaskiju u Japanu? Prije 70 godina američka je "elita" ubila 500 000 japanskih civila kako bi "poslala upozorenje" Rusiji


Studija 'Pentagonski dokumenti'

Ellsberg, devedesetogodišnji bivši vojni analitičar, rekao je za New York Times da je kopirao strogo povjerljivu studiju o tajvanskoj krizi ranih 1970-ih, a sada ju je objavio dok se povećavaju napetosti između SAD-a i Kine.

Ellsberg je objavio na internetu dio tajnog dokumenta o krizi sa kojeg je djelimično skinuta oznaka tajnosti 1975. godine, prenosi AFP.

Ellsberg je poznat po tome što je 1971. godine dostavio medijima strogo provjerljivu studiju Ministarstva odbrane o Vijetnamskom ratu, poznatu kao "Pentagonski dokumenti".

U dokumentu se citiraju riječi šefa Zajedničkog generalštaba, generala Nathana Twininga, koji je rekao da bi Sjedinjene Američke Države u slučaju invazije upotrijebile nuklearno oružje protiv kineskih zračnih baza kako bi spriječile akcija zračnog presretanja.

'Tajvan je pobunjena provincija'

Ako to ne zaustavi invaziju, neće biti "druge alternative osim da se izvrše nuklearni napadi duboko u Kini, sjeverno od Šangaja", dodao je parafrazirajući Twinga.

Ali, američki predsjednik Dwight Eisenhower je odlučio da se u početku osloni na konvencionalno oružje u slučaju da dođe do pokušaja invazije.

Kriza je završila 1958. godine, kada su komunističke snage zaustavile artiljerijske napade na otoke pod kontrolom Tajvana, ostavljajući to područje pod kontrolom nacionalističkih snaga, predvođenih Chiang Kai-shekom.

Kina smatra Tajvan pobunjenom provincijom, koju će jednog dana ponovo pripojiti svom kopnu, ako je potrebno i silom.

Politika 'strateške dvosmislenosti'

Washington je priznao Peking 1979. godine, ali održava veze s Taipejem i jedan je od najvažnijih vojnih saveznika otoka.

Posljednjih mjeseci kineska ratna avijacija je povećala upade u tajvansku zonu protivzračne odbrane, a Sjedinjene Američke Države također su u više navrata provodile operacije koje nazivaju "slobodom plovidbe" na napetom plovnom putu Tajvanskog moreuza.

Očekuje se da će američki predsjednik Joe Biden uskoro objaviti svoju strategiju prema Kini, a sve su češći pozivi da se jasno obaveže da će vojno braniti Tajvan.

U SAD-u postoji zakon koji zahtijeva da Washington pomogne otoku da se brani u slučaju sukoba.

Washington već desetljećima vodi politiku "strateške dvosmislenosti", suzdržavajući se da jasno navede koje bi okolnosti mogle dovesti do njegove vojne intervencije u odbrani Tajvana.