bočica
© Bine KrambergerBočica iz kamenog doba iz Europe koja se možda nosila oko vrata ili struka
Prema novim istraživanjima, male bočice koje su Europljani kamenog doba nosili oko struka prije više od 6000 godina su, izgleda, bile prve posude za šminku na svijetu.

Analiza sastojaka u tragovima pronađenih u keramičkoj boci u Sloveniji, koja datira između 4350. i 4100. godine prije Krista, pokazala je da sadrži pčelinji vosak, životinjsku mast i kozmetiku na bazi olova.

Ako se uistinu radi o posudi sa šminkom, to bi značilo da se šminka u Europi koristila više od 2000 godina ranije nego što se prije mislilo. Dodatno to znači da je ova bočica stotinama godina starija od dosadašnjih najranijih dokaza o kozmetici u starom Egiptu i Mezopotamiji, piše New Scientist.

Preko stotinu sličnih bočica

Bine Kramberger, arheolog iz Zavoda za zaštitu kulturne baštine Slovenije, pronašao je ovu malenu keramičku bocu u Zgornjem Radvanju 2014. godine. Posuda se nalazila na području koje je 4350. godine prije Krista zauzeo narod Lasinja, koji je potekao od lovaca-sakupljača u zapadnoj Europi.

šminka
© Bine KrambergerRaspored posuda pronađenih u jugoistočnoj Europi, najviše povezanih s Lasinjom u jugoistočnom podnožju Alpa ili vinčanskom kulturom na središnjem Balkanu
U regiji je otkriveno preko stotinu sličnih bočica, koje se uglavnom pripisuju Lasinji u jugoistočnom podnožju Alpa ili Vinčanskoj kulturi na Srednjem Balkanu. U početku se pretpostavljalo da se radi o dječjim igračkama zbog njihove veličine i sličnosti sa životinjskim i ljudskim glavama.

No, detaljnija analiza je pokazala da u bočici ima tragova pčelinjeg voska, biljne i životinjske masti te bijele tvari na bazi olova, poznate kao ceruzit, koja se stoljećima koristi u kozmetici

Većina bočica imala je rupe na ručkama, što ukazuje na to da su vjerojatno bile nanizane na uže ili kožu te da su se nosile oko vrata ili struka.
šminka
© Bine KrambergerNa slici: Mjesto iskopavanja u Zgornjem Radvanju
Kako su se šminkali drevni narodi

Ceruzit je mineral poznat pod nazivom bijelo olovo ili olovni karbonat. Kroz povijest se koristio u kozmetici, iako je ta praksa kasnije prestala jer je tvar podosta otrovna.

Kramberger smatra da se radi o iznimnom nalazu jer se "rijetko nalaze posude u kojima još uvijek ima ostataka nekadašnjeg sadržaja". On i njegov tim analizirali su više od desetak drugih posuda iz istog doba i otkrili da i one sadrže ceruzit i druge minerale olova.

Najraniji dokazi o korištenju kozmetike u Egiptu datiraju otprilike 4000 godina prije nove ere. Muškarci i žene su tada koristili crveni oker kao rumenilo na obrazima ili za šminkanje usana. Pomoću minerala malahita radili su zeleno sjenilo za oči, a pomoću kohla (kajala) iscrtavali debele i tamne linije oko očiju.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Archaeological Science: Reports.