beton
© Sveučilište u Delawareu
U studiji su korišteni uzorci betona
Poznato je da neke vrste bakterija, poput salmonele, mogu preživjeti u najnegostoljubivijim uvjetima, poput bestežinskog stanja u svemiru. No, neke se bakterije dobro snalaze i u - betonu, sudeći po studiji objavljenoj u američkom stručnom časopisu mSystems.

Čak štoviše, bakterije su sklone i širenju po tom suhom i negostoljubivom građevinskom materijalu. Naime, istraživanje je pokazalo da bakterije pružaju rana upozorenja na reakcije alkalno-silicijevog dioksida izazvane vlagom, koje mogu dovesti do strukturnih oštećenja građevina poput mostova. Uz to, ovo je bila prilika znanstvenicima da otkriju koji se sve mikrobi nalaze u betonu i kako žive.

"Uistinu se nije znalo ništa o mikrobima u betonu. To je najčešće korišteni građevinski materijal na svijetu, ali jednostavno ne znamo ništa o tome što u njemu živi", rekla je za Science Alert mikrobiologinja Julie Maresca sa Sveučilišta Delaware.

Maresca i njeni kolege su, da bi odgovorili na to pitanje, uzeli 40 uzoraka betona, oblikovanih u cilindre volumena jedne litre. Neki su bili načinjeni od standardnog betona, sklonog poroznosti, dok su u druge bili dodani aditivi koji sprječavaju neželjene kemijske reakcije.

Tijekom dvije godine na krovu laboratorija, u cilindrima su se najčešće razvile kolonije proteobakterija, aktinobakterija i firmikuta. Istraživači smatraju da 50 do 60 posto tih bakterija dolaze iz sirovina, naročito šljunka. Uz to, primijetili su da se zastupljenost pojedinih bakterija u betonu mijenjala s godišnjim dobima, što je znak da su se mijenjali i njihovi izvori hrane.

"Moguće je da jedu mrtva tijela drugih mikroba. Ako nemaju ništa za jesti, neke od njih mogu stvoriti spore ili formirati uspavani stanični tip i ne činiti ništa dok ne padne kiša, a zatim pojesti koliko mogu i opet zaspati", objašnjava Maresca.

Mogle bi pomoći u obnovi objekata

Iako se činilo da bakterije preferiraju standardnu mješavinu betona, na kraju se ispostavilo da su podjednako zastupljene u obje vrste. Znanstvenici se nadaju da bi im daljnje istraživanje moglo pomoći u identifikaciji potencijalno nestabilnih građevina i prije nego li se pojave vidljiva oštećenja, samo na temelju pronađenih bakterija.

Neke od tih bakterija mogu proizvesti kalcijev karbonat, koji je pogodan za popunjavanje oštećenja u betonu, zbog čega se istraživači nadaju da će ih moći koristiti pri obnovi infrastrukture.

"Koliko znamo, mikrobi ne oštećuju beton. Mikrobi ne jedu temelje. Nadamo se da ćemo ih upotrijebiti za korisne informacije i potencijalno pomoći u popravcima", zaključila je Maresca.