rimsko utvrđenje
Na severu Holandije, oko 30 kilometara od Amsterdama, arheolozi su otkrili veliko rimsko utvrđenje.

Veruje se da su u pitanju ostaci vojnog logora koji je korišćen tokom osvajanja Britanije 43. godine. Rimska legija koja je brojala "nekoliko hiljada" vojnika spremnih za borbu bila je stacionirana na obalama Oer-IJ. S obzirom na veličinu i poziciju utvrđenja, arheolozi veruju da je imalo ključnu ulogu u ovoj uspešnoj invaziji.

Arheolog, dr Arjen Bosman kaže da dokazi sugerišu da je u pitanju Velsen, ili Flevum na latinskom, koji je bio najsjevernija tvrđava u carstvu izgrađena da drži germanska plemena na bezbednoj udaljenosti, dok su se rimske snage pripremale da pređu iz Francuske na južne plaže Engleske.


Veruje se da je utvrđeni logor podigao Kaligula (od 12. do 41. godine naše ere) tokom - kako se kasnije ispostavilo - neuspešnog pokušaj da zauzme Britaniju oko 40. godine naše ere, ali ga je potom uspešno razvio i iskoristio njegov naslednik Klaudije za svoj pohod 43. godine nove ere.

kaligula
© Hulton Archives / Getty ImagesVjeruje se da je rimski car Kaligula uspostavio utvrdu u Velsenu
"Sigurno znamo da je Kaligula bio u Holandiji jer na buradi za vino postoje njegovi inicijali, što sugeriše da potiču sa carskog dvora. Kaligula je ovde pripremao invaziju na Englesku - sa ciljem da u osvajanjima dostigne Julija Cezara. Nije završio posao jer je ubijen 41. godine naše ere, a Klaudije je nastavio tamo gde je on stao 43. godine", rekao je Bosman.

Arheolozi su pronašli drvene daske ispod kapije tvrđave koje datiraju iz perioda neposredno pre invazije na Englesku.

Klaudijeve snage iskrcale su se u Kentu i do leta 43. godine car je bio dovoljno samouveren da krene dalje, da bi trijumfalno ušao Kamulodunum (Kolčester). U roku od tri godine, Rimljani su polagali pravo na celu Britaniju kao deo svog carstva.

Prve dokaze o rimskom utvrđenju u Velsenu, u Holandiji, otkrili su 1945. školarci koji su pronašli krhotine grnčarije u napuštenom nemačkom protivtenkovskom rovu.

Istraživanja su sprovedena 1950-ih tokom izgradnje Velsertunela, a potom i 1960-ih i 1970-ih. Bosmanovo otkriće tri rimska jarka 1997. je bilo dovoljno da ovo područje postane državno zaštićeno arheološko nalazište.

U to vreme se smatralo da je logor Velsen premali za osvajačku vojsku. Tu teoriju "potvrdilo" je i otkriće druge tvrđave, poznate kao Velsen 1, za koju se veruje da je bila u funkciji od 15. do 30. godine naše ere. Temeljnim iskopavanjem tog lokaliteta utvrđeno je da je napušten nakon pobune Frizijaca, germanske etničke grupe koja je živela u obalnim regionima Holandije. Arheolozi su otkrili ljudske ostatke u nekim bunarima, što je bila taktika koju su koristili Rimljani koji su nakon povlačenja iza sebe ostavljali otrovane bunare.

Tek u novembru, spajanjem obeležja kasnijeg dela utvrđenja Veslen koji su registrovani 1960-ih i 1970-ih godina, ali tada nisu bili priznati kao rimski, i uzimajući u obzir arheološke nalaze u poslednjih četvrt veka, došlo se do novog razumevanja lokaliteta.

"To nije jedan ili dva hektara, već najmanje 11 hektara... To je bila legionarska tvrđava, a to je nešto sasvim drugačije", rekao je Bosman.

Tvrđava Velsen 2 je napuštena 47. godine nakon što je Klaudije naredio svim svojim trupama da se povuku iza Rajne. Rimska vladavina Britanijom okončana je oko 410. godine pošto je carstvo počelo da se urušava zbog unutrašnjih borbi i sve većeg broja germanskih plemena.