Rusija već godinama poziva zapadne zemlje da istraže slučajeve kršenja ljudskih prava, nezakonitih ubojstava i ratnih zločina koje su počinile ukrajinske vlasti koje su došle na vlast nakon državnog udara 2014. godine. Moskva je istaknula da su mnoge od tih zločina počinili neo-nacisti i to protiv Rusa ili ljudi koji govore ruski.

ukrajiina
© Sputnik / Alexander PolishchukSmrtonosni požar u Domu sindikata u Odesi, Ukrajina
Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin 24. veljače najavio početak specijalne operacije za zaštitu Narodne Republike Donjeck i Lugansk (DPR i LPR), opisao je ciljeve kao "demilitarizaciju i denacificiranje" Ukrajine. Njegov glasnogovornik kasnije je elaborirao da "denacificiranje" znači da Rusija planira osloboditi Ukrajinu od neo-nacista, njihovih pristaša i njihove ideologije.

Moskva je u više navrata upozoravala strane nacije da su neo-nacisti preuzeli kontrolu nad Ukrajinom nakon puča 2014., koji je podupirao Zapad. Međutim, zapadne nacije su odlučile ignorirati kršenja ljudskih prava koja je počinio režim u Kijevu.

Koji su to zločini?

Zapaljenje sindikalna kuća... s ljudima unutra

Kako su nacionalisti i neo-nacisti ilegalno preuzimali vlast u cijeloj zemlji, suočili su se s otporom takozvanog pokreta "anti-Maidan", koji je bio protiv državnog udara. Sukobi između neo-nacista i prosvjednika protiv Majdana ("anti-Maidan") događali su se diljem zemlje, ali ono što se dogodilo u Odesi 2. svibnja 2014. ostat će zapamćeno kao jedna od najmračnijih stranica u povijesti Ukrajine.

Nakon uličnih borbi s neo-nacistima, prosvjednici protiv Majdana zabarikadirali su se u lokalnoj sindikalnoj kući. Njihovi protivnici, uz potporu novih ukrajinskih vlasti, opkolili su zgradu i zapalili je pomoću molotovljevih koktela.

ukrajina
© Sputnik / Alexander PolishchukSmrtonosni požar u Domu sindikata u Odesi, Ukrajina
Kada je požar izbio na drugom i trećem katu zgrade, nekoliko stotina ljudi zarobljenih unutra očajnički je pokušalo pobjeći. Njih 10 je palo u smrt. Još 32 umrlo je od teških opekotina i gušeći se od dima. Drugih 250 uspjelo je izbjeći smrtonosnu zamku s raznim ozljedama jer su vatrogasci stigli na mjesto događaja sat vremena nakon što je izbio požar.

Ratni zločini nacionalističkih dobrovoljačkih bataljona razotkriveni, ali ne i procesuirani

Osim što je rasporedilo redovite trupe za granatiranje gradova DPR-a i LPR-a, novo vodstvo Kijeva privuklo je nekoliko takozvanih "dobrovoljačkih bataljuna" - sumnjivih skupina ljudi, često nacionalista i bivših osuđenika, koje financiraju i opremaju ukrajinski oligarsi i poslovni ljudi s vezama u novoj vladi. Njihovi su pripadnici često bili uključeni u razne ratne zločine - od pljačke do ubijanja civila i silovanja. Jednu takvu bojnu, nazvanu "Tornado", Kijev je u prosincu 2014. raspustio nakon brojnih izvješća o njezinim zločinima, ali njezini pripadnici nikada nisu procesuirani, a mnogi od njih samo su prešli u druge bojne.

Neprofitna organizacija Amnesty International istražila je, dokumentirala i razotkrila zločine druge ozloglašene dobrovoljačke bojne "Aidar". Unatoč tome, njegova užasna djela ostala su nekažnjena. Jedan od brojnih zločina je razotkrila milicija DPR-a u blizini rudnika "Komunar", gdje su otkopali tijela četiri žene i nekoliko muškaraca - svi su bili civili. Bili su vezani, mučeni i pogubljeni hicima u glavu ili su im glave odrubljene. Vjeruje se da su pripadnici bojne jednu od žena silovali.

Nezakoniti progon, zatvaranje i ubojstva oporbenih članova i novinara

Nacionalisti i neo-nacisti koji sjede u vladi u Kijevu također imaju bogatu povijest kršenja ljudskih prava i počinjenja zločina - mnogi od njih su pomno okupljeni u Bijelu knjigu od 80 stranica koju je sastavilo rusko ministarstvo vanjskih poslova. Sredinom lipnja 2014. - manje od pet mjeseci nakon preuzimanja vlasti - nove ukrajinske vlasti počele su kršiti prava ljudi da izraze svoje mišljenje i slobodu medija, vršeći pretrese i pritvaranja prosvjednika, novinara i blokirajući stranim medijima ulazak u zemlju.

Nove kijevske vlasti također nisu bježale od prijetnji i otmica političkih protivnika - političara, pa čak i zastupnika koji su se protivili ratu protiv DPR-a i LPR-a, te onih koji su se protivili puču. Neki od oporbenih političara i nezavisnih novinara također su ubijeni, navodno od istih nacionalista i neo-nacista, a mnogi slučajevi su do danas ostali neriješeni.

Ubojstvo Olesa Buzyne, ukrajinskog novinara poznatog po svojim pro-ruskim stavovima, jedan je od najistaknutijih slučajeva. Buzynu su neidentificirane osobe ustrijelile ispred njegove kuće u Kijevu, samo dan nakon ubojstva bivšeg zastupnika Olega Kalašnjikova u njegovoj kući. Slučajevi nikada nisu riješeni, ali se vjeruje da su povezani s umiješanošću žrtava u pokret protiv Majdana.

Diskriminacija svega što je povezano s Rusijom

Osim što je dopuštalo da ratni zločini prođu nekažnjeno i što su lovili svoje političke protivnike, ukrajinsko je vodstvo često poticalo diskriminaciju u cijeloj zemlji - prema svemu što je povezano s Rusijom, kao i ruski jezik.

Ta se politika pokazala u raznim oblicima: od relativno bezazlenih poziva da se suzdrže od kupovine ruske robe do otpuštanja ruskih akademika koji predaju rusku književnost, pritvaranja putnika koji govore ruski bez pravnog osnova, službenih zabrana određenih ruskih proizvoda, crtanja svastika na spomen obilježjima Drugom svjetskom ratu i žrtvama holokausta, te dopuštanju neo-nacističkih marševa s pozivima na "ubijanje Rusa" koji žive u Ukrajini.
ukrajina
© Sputnik / Go to the photo bankMarš ukrajinskih nacionalista u Kijevu 2022
Nove vlasti također su zabranile velikom broju rusa, od kojih mnogi imaju rođake u Ukrajini, ulazak u zemlju, čime su narušili njihovu slobodu kretanja i razdvojili obitelji.

Ovaj popis nastavlja se s još mnogo zločina koje su počinili kijevski nacionalistički čelnici tijekom proteklih osam godina, a koji nisu prikazani u Bijeloj knjizi.