maiden ukraine
Kako je Rusija zapravo pokrenula invaziju odnosno "specijalnu operaciju" u Ukrajini, mislili smo da bi sada bio dobar trenutak da ponovimo kako smo do ovdje došli.

Povijesne, političke i etničke podjele u Ukrajini sežu desetljećima unazad, ako ne i stoljećima, ali ovdje nemamo prostora za takvu vrstu duboke analize. Za sada ćemo se zadržati na tri jednostavna dijela: pad Viktora Janukoviča, referendum na Krimu i građanski rat u regiji koji je uslijedio i koji postavlja izravan put današnjim događajima.

Slično kao i naših 30 činjenica o Covidu, ovaj je članak namijenjen kao brzi referentni vodič koji će pomoći prijateljima i obitelji da se upoznaju s novijom povijesti Ukrajine, ili kao zgodan indeks suvremenih izvora ili kao brzi tečaj za osvježenje memorije za one koji su zaboravili detalje.

U svakom slučaju, bacimo se na priču.

1990.

Nakon pada Berlinskog zida i ponovnog ujedinjenja Njemačke, više zapadnih čelnika dalo je i pismena i usmena jamstva tadašnjem sovjetskom čelniku Mihailu Gorbačovu da NATO ne planira povećati svoj teritorij prema istoku.

Da citiram američkog državnog tajnika Jamesa Bakera:
"...ne samo za Sovjetski Savez nego i za druge europske zemlje važno je imati jamstva da se, ako Sjedinjene Države zadrže svoju prisutnost u Njemačkoj u okviru NATO-a, niti jedan centimetar sadašnje vojne jurisdikcije NATO-a neće širiti u istočnom smjeru. "

1997.


Predstavnici NATO-a i Ukrajine potpisali su Povelju o posebnom partnerstvu. Ovaj dokument je dugoročni sporazum da će Ukrajina postupno krenuti u suradnju s NATO-om i na kraju postati članica. Ovo je izravno kršenje iznad navedenih jamstava.

2002.

NATO objavljuje svoj akcijski plan NATO-Ukrajina, ponovno potvrđujući njihovu predanost "uskim vezama" s Ukrajinom, te izlažu dugoročni plan za "reforme" u Ukrajini koji će je učiniti prikladnom za "punu euroatlantsku integraciju".

2008.

Američka državna tajnica Condoleeza Rice i ukrajinski ministar vanjskih poslova Volodymyr Ohryzko potpisali su američko-ukrajinsku povelju o strateškom partnerstvu, u kojoj se "naglašava kontinuirana predanost Sjedinjenih Država da podupire pojačani angažman između NATO-a i Ukrajine".

VELJAČA

Viktor Yanukovych, čelnik ukrajinske Stranke regija, pobjeđuje na predsjedničkim izborima i proglašen je četvrtim predsjednikom Ukrajine. Yanukovych je bivši guverner Donjecka, regije njegovog rođenja, i osvaja mandat s ogromnim postotkom glasova etničkih Rusa iz istočne Ukrajine.

SVIBANJ

Kao jedno od svojih prvih radnji kao predsjednika, Yanukovych potpisuje sporazum s Rusijom, produžavajući njihov zakup crnomorske pomorske baze na Krimu do najmanje 2042. Ovo produženje je dočekano sa zaprepaštenjem i prijekorom u zapadnim tisku, s jednim dokumentom koji pita:
Kraj integracije Ukrajine i EU-e?"
Pišući za Guardian, Luke Harding je to nazvao:
...do sada najkonkretniji znak da je Ukrajina sada ponovno pod utjecajem Rusije nakon Yanokuycheve pobjede na predsjedničkim izborima u veljači.
Također napominjući da će "produženje najma vjerojatno povećati opoziciju Yanukovycha u zapadnim pokrajinama Ukrajine"

Anketa PEW-a je pokazala da se većina Ukrajinaca protivila pridruživanju NATO-u.

LIPANJ

Ukrajinski parlament izglasava novi zakon kojim se zemlji zabranjuje pridruživanje bilo kojem vojnom bloku. To, kako je tada primijetio BBC, zapravo okončava svaku perspektivu ulaska Ukrajine u NATO, i ubilo plan na kojem je Zapad radio 13 godina.

2012.

Yanokuycheva Stranka Regija osigurala je pobjedu na parlamentarnim izborima, povećavši broj mjesta, njen najveći rival, stranka Batkivshchyna Arsenija Jacenjuka (Otadžbina) izgubila je 55 mandata.

Međutim, u tim izborima je također prvi puta da je Ukrajina izabrala krajnje desnog zastupnika u svoj parlament, pri čemu je stranka Svoboda Oleha Tyahnyboka osvojila 37 mjesta i preko 10% glasova (u cijelosti iz etnički ukrajinskog zapadnog dijela zemlje).

Izvještaji suvremenog tiska, kao i think-tankovi kao što je OpenDemocracy, primjećuju "zabrinjavajući" uspon "krajnje desne politike" u Ukrajini.

RUJAN

Ukrajinska vlada jednoglasno odobrava nacrt dugoočekivanog Sporazuma o pridruživanju Ukrajine i EU. Očekuje se da će Yanokuych službeno potpisati sporazum na "Summitu istočnog partnerstva" EU-a u Vilniusu 28. i 29. studenog.

Rusija - glavni kreditor Ukrajine i najveći trgovinski partner - upozorava da bi ovaj sporazum "prouzročio kaos", prekršio uvjete postojećeg sporazuma između Ukrajine i Rusije i doveo do kolapsa ukrajinskog gospodarstva. Kao protuponudu predlažu Ukrajini da potpiše novi sporazum s Euroazijskom gospodarskom unijom.

STUDENI

Ukrajinska vlada izdaje dekret o obustavljanju priprema za sporazum o pridruživanju (AA - association agreement). Zamjenik premijera Yuriy Boyko upozorava da bi trenutni uvjeti sporazuma "ozbiljno oštetili gospodarstvo" .

"Pro-europske" demonstracije počinju na trgu Maidan nekoliko dana nakon izdavanja dekreta. Anketa koju je proveo Kyiv Post otkriva ravnomjernu podjelu u pridruživanju EU i Euroazijskoj carinskoj uniji: 39% za, 37% protiv.

Yanukovych sudjeluje na summitu istočnog partnerstva 28., ali ne potpisuje Sporazum o pridruživanju, umjesto toga predlaže novi trilateralni sporazum između Ukrajine, Rusije i EU. Rusija je otvorena za pregovore o takvom sporazumu, ali EU u potpunosti odbija ovu ponudu.

Unatoč tome što nije potpisao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Yanukovych je novinarima rekao da Ukrajina i dalje namjerava raditi na bližim vezama s EU: "Alternativa za reforme u Ukrajini i alternativa za europske integracije ne postoje... Mi hodamo tim putem i ne mijenjamo smjer".

Premijer Mykola Azarov je to ponovio: "S punim autoritetom potvrđujem da se pregovarački proces oko Sporazuma o pridruživanju nastavlja, a rad na približavanju naše zemlje europskim standardima ne prestaje niti jednog dana".

Unatoč tome, to je sveprisutno popraćeno u zapadnim medijima na način da Yanukoych "odbija potpisati sporazum o pridruživanju u korist bližih veza s Rusijom."

Tisuće se okupljaju na trgu Maidan, a drugi započinju okupaciju gradske vijećnice u Kijevu. Prosvjedi se intenziviraju dok oporbeni političari govore da je Yanukovych "počinio izdaju", pozivaju na ponavljanje predsjedničkih izbora, unatoč tome što su novi izbori za samo 18 mjeseci.

Dana 29. studenoga prosvjednici daju svoj prve "službene" zahtjeve, uključujući trenutnu ostavku Viktora Yanukovycha.

PROSINAC
12.1.2013. - Tisuće prosvjednika uzvikujući "revolucija" jurišaju na metalne barijere koje je podigla specijalna policija za nerede. Prosvjednici bacaju Molotovljeve koktele:

Policija se povlači s trga. Više od 200 ljudi je ozlijeđeno, uključujući više od 100 policajaca.

12.2.2013. - Prosvjednici podižu barikade oko Majdana, blokiraju pristup vladinim zgradama i pokušavaju upasti u predsjedničku administraciju. Čak i Guardian napominje da se policija povukla.

Na tiskovnoj konferenciji, zastupnik krajnje desnice Oleh Tyanybohk službeno je to nazvao "revolucijom" i traži da policija i pripadnici vojske pređu na njihovu stranu.

12.3.2013. - Pišući za Novu Republiku, Julia Ioffe hvali prosvjednike na Majdanu, posebno navodeći bacanje Molotovljevih koktela na policiju:
Kad je došla policija, za razliku od Moskovljana, oni nisu otišli. Bacali su lance i Molotovljeve koktele i gradili su barikade na ulicama. Zauzeli su općinske zgrade. Gotovo su srušili glavni gradski kip Lenjina. Pjevali su državnu himnu i skandirali "Revolucija!"
12.8.2013. - Prosvjednici srušili Lenjinov kip. Grafiti s natpisom "Yanukovychu, ti si sljedeći" ispisani su po zidovima. Nosili su trgom sliku Gadaffijeve odsječene glave, uz skandiranje "Yanukovychu, igra je gotova!". Kyiv Post izvještava o pripremi Molotovljevih koktela.

12.10.2013. - Interventna policija Berkut pokušava srušiti barikade i očistiti trg. Primijenjen je suzavac. Uzvraćaju im batine.

12.11.2013. - Zamjenica američkog državnog tajnika, Victoria Nuland i američki veleposlanik Geoffrey Pyatt su posjetili prosvjede i razgovarali s oporbenim čelnicima. Fotografirani su kako se rukuju i dijele hranu:

Victoria Nuland ukraine
Istoga dana, Foreign Affairs, službena publikacija Vijeća za vanjske odnose, objavljuje članak pod naslovom: "Yanukovych mora otići"

Istog dana, bivši predsjednik Leonid Kravchuk je domaćin političke rasprave "okruglog stola" s članovima svih stranaka i svih prošlih ukrajinskih predsjednika, s ciljem da rasprše krizu. Razgovori imaju Janukovičev blagoslov, oporba odbija prisustvovati.

13.12.2013. - Američki senator John McCain je u posjetu Kijevu gdje drži govor govoreći okupljenima "Ovdje smo da podržimo vašu pravednu stvar" .

Kasnije je fotografiran kako se rukuje s Olehom Tyahnybokom, vođom krajnje desničarske stranke Svoboda:

John McCain and Oleh Tyahnybok
Britanske vijesti Channel 4 objavile su [format dodan]: "Skupina krajnje desnice u srcu ukrajinskih prosvjeda susreće se s američkim senatorom".
2014.

SIJEČANJ
14.1.2014. - Prosvjedi se ponovno vraćaju nakon zatišja tijekom božićno-novogodišnjeg razdoblja.

15.1.2014. - Na sastanku Odbora za vanjske poslove američkog Senata, zamjenik pomoćnika državnog tajnika Thomas Melia priznaje da je američki State Department potrošio 5 milijardi dolara "pomažući Ukrajini".

To uključuje 180 milijuna dolara na "razvojne programe" za "suce, članove parlamenta [i] političke stranke".

16.1.2014. - Nakon tjedana zastoja, ukrajinski parlament je usvojio deset novih zakona. Poznati pod zajedničkim nazivom "Zakoni protiv prosvjeda", ovi zakoni dopuštaju strogo suzbijanje prosvjednih aktivnosti, uključujući uklanjanje zastupničkog imuniteta zastupnicima koji promiču nasilje i oduzimanje vozačke dozvole onima koji su koristili vozila za ometanje javnih cesta.

19.1.2014. - Sukobi policije za nerede i prosvjednika u ulici Hruševskog, mnogi prosvjednici su iz ekstremno desnih skupina kao što su Svoboda i Desni sektor, a i vidjelo se kako nose neo-nacističke simbole i slogane.

25.1.2014. - Predsjednik Yanukovych dolazi do oporbenih čelnika, nudeći im sporazum o podjeli vlasti što bi postavilo Yatseniyuka za premijera i Vitaliya Klitschka za njegovog zamjenika. Oporba odbija ponudu.

28.1.2014. - U gesti kompromisa, parlament je ukinuo devet od deset zakona o prosvjedima, donoseći novi zakon kojim se daje amnestija svima koji su uključeni u prosvjede, pod uvjetom da prestanu okupirati vladine zgrade. Opozicija odbija ove uvjete.
VELJAČA
7.2.2014. - U tisak je procurio snimljeni telefonski razgovor između Nuland i Pyatt, slavno nazvan "j***š EU" poziv.

U razgovoru 28. siječnja, Nuland i Pyatt opširno raspravljaju o strukturi ukrajinske vlade nakon što se Yanukovycha makne. Ovo je još 25 dana prije nego što je Yanukovych smijenjen s vlasti

Anketa koju je istog dana objavila Kyiv Post pokazala je da se više Ukrajinaca protivi prosvjedima na Majdanu nego što ih podržava.

16.2.2014. - U još jednom pokušaju kompromisa, Vlada oslobađa sve zatvorenike uhićene tijekom prosvjeda, ovoga puta oporba odgovara, i ukida njihovu tromjesečnu okupaciju kijevske gradske vijećnice.

19.2.2014. - Predsjednik Yanukovych objavljuje "primirje" u zajedničkoj izjavi koju su potpisala tri glavna oporbena čelnika. Izjavom se obvezuje na pregovore za trajni mir.

20.2.2014. - Snajperisti otvaraju vatru na masu na trgu Maidan, što je rezultiralo najmanje šezdeset smrtnih slučajeva. U pucnjavi su ubijeni i prosvjednici i policajci. EuroNews javlja da je "primirje razbijeno" samo nekoliko sati nakon što je potpisano.

21.2.2014. - Unatoč krvoproliću, pregovori se nastavljaju, što je rezultiralo "Sporazumom o rješavanju političke krize u Ukrajini", koju su potpisale sve strane plus ministri vanjskih poslova Njemačke i Poljske.

Sporazum je zahtijevao stvaranje privremene "Vlade nacionalnog jedinstva" koja će biti zamijenjena nakon novih predsjedničkih izbora do kraja 2014. Također je pozivao na potpunu istragu pucnjave na Majdanu prethodnog dana.

Yanukovych je obećao da vlada neće proglasiti izvanredno stanje niti pozvati vojsku, te da će povući svu policiju s mjesta prosvjeda, u zamjenu da prosvjednici oslobode sve javne zgrade i predaju ilegalno oružje.

Vođe militantnih prosvjednika - uključujući Dmitrya Yarosha iz neo-nacističkog desnog sektora - odbili su sporazum i zaprijetili da će upasti u Parlament i predsjedničku rezidenciju ako Yanukoyvch odmah ne podnese ostavku.

22.2.2014. - Umjesto da se pridržavaju uvjeta sporazuma, nakon što se policija povukla, prosvjednici su upali u vladine zgrade i preuzeli kontrolu nad Kijevom. Yanukovych bježi u grad Harkov na istoku Ukrajine.

Članak iz suvremenog Time je izvijestio:
Ukrajinski predsjednik Viktor Yanukovych je pobjegao u subotu iz Kijeva dok su prosvjednici preuzeli potpunu kontrolu nad glavnim gradom Ukrajine, signalizirajući dramatičan preokret u tromjesečnoj krizi samo nekoliko sati nakon potpisivanja mirovnog sporazuma pod pokroviteljstvom Europske unije [...] Dok je policija napuštala svoja mjesta diljem glavnog grada, oporba je uspostavila kontrolu nad ključnim raskrižjima i zauzela predsjedničku palaču, postavljajući perimetar oko Yanukovycheve bivše rezidencije
U roku od nekoliko sati nakon napada na grad, ukrajinski parlament izglasao je da se Yanukovychu oduzme njegov mandat s 328 glasova za i 0 protiv, uz više od 120 zastupnika koji su bili odsutni s glasovanja. Ovo glasovanje je bilo neustavno i ni na koji način nije pravno obvezujući oblik opoziva.

Iz istočnog grada Harkova, Yanukovych drži televizijski govor, izjavljujući da je još uvijek "legitimno izabrani predsjednik Ukrajine", te da nema namjeru bježati iz zemlje.

24.2.2014. - Parlament je smijenio 1/3 ukrajinskog Ustavnog suda s dužnosti, i izdao nalog za uhićenje predsjednika Yanukovycha.

25.2.2014. - Yanukovycheva vlastita Stranka Regija se odriče Yanukovycha u parlamentu, a on odlazi u Rusiju, tvrdeći da mu je život u opasnosti.

27.2.2014. - Arseniy Yatsenyuk položio je zakletvu kao privremeni premijer Ukrajine, dužnost koju će obnašati nakon izbora u svibnju 2014.

Vitalij Kličko spušten je na nešto nižu dužnost gradonačelnika Kijeva, a Oleh Tyahnybok je nastavio svoju dužnost kao jednostavan poslanik.

Nova ukrajinska vlada ima točno onakav oblik kako je to predvidjela Nuland u svom telefonskom pozivu od 28. siječnja.

Istog dana Anders Fogh Rasmussen, glavni tajnik NATO-a, rekao je novinarima da su "vrata još uvijek otvorena" za ulazak Ukrajine u vojni blok.

28.2.2014. - Aktualni događaji u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazuju kako Newsnight vodi ovaj segment, pod nazivom "Neo-nacistička prijetnja u novoj Ukrajini" :


OŽUJAK

Pojavljuju se dokazi da snajperisti koji su pucali na masu nisu bili angažirani od strane ukrajinske vlade, već su pucali na obje strane u pokušaju da izazovu kaos.

Ovaj dokaz je prezentirao estonski ministar vanjskih poslova Urmas Paet šefici EU za vanjsku politiku Catherine Ashton u telefonskom pozivu koji je kasnije procurio u tisak, a estonska vlada je potvrdila da su istiniti.

Ni EU ni nova vlada Ukrajine ne ulažu nikakve napore da istraže ove dokaze ili privedu ubojice pravdi.

Dana 21. ožujka, privremena vlada Ukrajine službeno potpisuje kontroverzni Sporazum o pridruživanju Europskoj uniji kao zakon.

LISTOPAD

Nakon parlamentarnih izbora 2014., koalicijska vlada od 5 stranaka službeno je pridruživanje NATO- u proglasila "nacionalnim prioritetom".

* * *
Dakle, evo ga, vremenska crta ključnih događaja koji su doveli do pada Viktora Yanukovycha. Prava narodna revolucija ili državni udar koji podržava NATO? Vi odlučite.

Katalogizirat ćemo daljnji kolaps Ukrajine u kaos i građanski rat u drugom i trećem dijelu ove vremenske crte, koji dolazi uskoro.