Nordijska kolonizacija Grenlanda
Nordijska istraživanja kraja 10. stoljeća rezultirala su s - doduše kasnije 'zaboravljenim' - otkrićem Amerike, ali i osnivanjem nordijskih kolonija na prostoru Grenlanda. Prema Grendlanskim sagama (isl. Íslendingasögur) prva naselja na prostoru Grenlanda podignuta su tijekom 980-ih godina. Prvo naseljavanje Grenlanda navodno je bila posljedica trogodišnje ekspedicije protjeranog nordijskog istraživača Erika Thorvaldsson, poznatog i kao Erik Crveni.
Nordijske kolonije na Grenlandu bile su fokusirana na dva dijela. Istočno (Eystribygð) se nalazilo na jugozapadnom vrhu otoka, a zapadno (Vestribygð) na obali otoka okrenutoj prema današnjoj Kanadi. Pretpostavlja se da je ukupna populacija svih naselja bila oko 3000 ljudi, a arheološka istraživanja su otkrila najmanje 400 farmi.
© WikipediaCommonsIstočno (gore) i zapadno (dolje) područje nordijske kolonizacije Grenlanda
Zašto su naselja napuštena
U znanstvenoj zajednici duže je vrijeme konsenzus bio da su niže temperature, povezane s malim ledenim dobom, značile da su kolonije postale neodržive. Međutim, novo istraživanje, koje vodi Sveučilište Massachusetts Amherst i koje je nedavno objavljeno u Science Advances, preokreće tu staru teoriju.
Desetljećima su antropolozi, povjesničari i znanstvenici mislili da je nestanak Istočnog naselja posljedica početka Malog ledenog doba, razdoblja iznimno hladnog vremena, osobito u sjevernom Atlantiku, koje je poljoprivredni život na Grenlandu činilo neodrživim.
Komentar: Razumljivo je da bi pretpostavka bila da bi Grenland više patio od čak i neznatnih padova ukupnih temperatura, ali možda dio problema proizlazi iz karakterizacije Malog ledenog doba kao isključivo o padu temperature? Budući da je jasno iz drugih ledenih doba i vremena klimatskih promjena općenito, da se promjene u obrascima oborine obično događaju zajedno; uz niz drugih, manje poznatih, popratnih pojava:
Naime, prema novoj studiji, pad temperatura nije otjerao Nordijci s Grenlanda, već suša. Kako ističe Raymond Bradley, jedan od koautora rada, "Prije ove studije nije bilo podataka sa stvarnog mjesta nordijskih naselja. I to je problem."
Novi podatci
Umjesto toga, podaci o ledenoj jezgri koje su prethodne studije koristile za rekonstrukciju povijesnih temperatura na Grenlandu preuzete su s lokacije koja je bila više od 1000 kilometara sjeverno i preko 2000 metara više u nadmorskoj visini.
Zbog toga je tim htio prikupiti podatke sa samih mjesta naselja. Otputovali su do jezera zvanog Lake 578, koje se nalazi u blizini bivše nordijske farme i blizu jedne od najvećih skupina farmi u istočnom naselju. Tamo su proveli tri godine skupljajući uzorke sedimenta iz jezera, što im je omogućilo da prikupe kontinuirane podatke za period posljednjih 2000 godina.
© Isla CastañedaPogled na fjord s južnog Grenlanda
Znanstvenici su analizirali taj 2000-godišnji uzorak za dva različita markera: prvi, lipid, poznat kao BrGDGT, može se koristiti za rekonstrukciju temperature. Drugi marker, izveden iz voštanog premaza na lišću biljaka, može se koristiti za određivanje stopa u kojima su trave i druge biljke koje se održavaju u stočarstvu gubile vodu zbog isparavanja. To je dakle pokazatelj koliko su bili sušni uvjeti.
Važno otkriće
Analiza podataka pokazala je da dok je temperatura ostala manje-više ista, suša je postajala sve veća s vremenom. Nordijski farmeri morali su prezimiti svoju stoku na uskladištenoj stočnoj hrani, a čak su i u dobroj godini životinje često bile toliko slabe da su ih morali nositi na polja kad bi se snijeg konačno otopio u proljeće.
U takvim bi uvjetima posljedice suše bile teške. Dugotrajna suša, uz ostale ekonomske i društvene pritiske, možda je preokrenula ravnotežu tek toliko da istočno naselje učini neodrživim.
Nova otkrića mijenjaju naše razumijevanje rane europske povijesti i naglašavaju važnost nastavka istraživanja kako čimbenici okoliša utječu na ljudsko društvo.
Komentar: Pogledajte također: