Prema najovijoj studiji - keramičke posude iz XI i XII veka pronađene u Jerusalimu, možda su bile prve ručne granate koje su korišćene prilikom opsada ovog grada.

opsada jeruzalema
© PROFIMEDIA
Arheološkim artefaktima zaobljenog izgleda, sa osnovom nalik na konus koji popunjavaju mnogobrojne police muzeja širom sveta, pripisuju se sa različe funkcije i načini korišćenja.

Njihova raznovrsna upotreba je dobro dokumentovana, a nova analiza, potkrepljena sa više dokaza, potvrđuje još jednu funkciju ovih posuda. Nošenje eksploziva!

Armenian Garden location
Četiri analizirana ulomka lonca pronađena su na lokaciji Armenskog vrta u zidinama Starog grada Jeruzalema između 1961.-67. i čuvana u Kraljevskom muzeju Ontarija
pot sherds
Nova analiza četiri ulomka lonca iskopana šezdesetih godina pokazala je da je jedan sadržavao nešto što izgleda kao eksplozivni materijal
Tokom najnovijeg ispitivanja naučnici su istraživali četiri keramičke posude pronađene na lokaciji "Jermenske bašte" kod zidina Starog grada Jerusalima.

Stručnjaci su detaljno proučavali i ostatke koji se nalaze u njima. Analize su otkrile da se u jednoj posudi nalazi materija koja se koristila kao eksploziv.
"Ovo istraživanje je dokazalo raznovrsnost upotrebe ovih jedinstvenih keramičkih posuda. To sada uključuje i njihovu upotrebu kao eksplozivnih naprava", kaže molekularni arheolog Sarnej Mejtson sa Univerziteta Grifit u Australiji.

"Ove posude su opisane za vreme krstaških ratova kao granate bacane na uporišta krstaša, koje su proizvodile glasne zvukove i blistavu svetlost."
Nizom hemijskih testova, istraživači su otkrili da tri posude najverovatnije sadrže ostatke ulja, mirisa i lekova, što se poklapa sa očekivanjima naučnika, kada su ovakave posude u pitanju.

Četvrta posuda - kameni lonac sa veoma debelim zidovima i bez ukrasa - sadržao je ostatke koji su ukazivali na mogućnost skladištenja hemikalija ili hemijskog eksploziva.

Sumpor je bio jedan od sastojaka, zajedno sa živom i magnezijumom, pronađeni u višim nivoima nego u drugim posudama i okolnom zemljištu.

Prethodna istraživanja su sugerisala da su lonci poput ove četvrte posude, možda sadržala barut, izmišljen u Kini tokom 9. veka.

vessels
Svestranost i raznolika uporaba posuda dobro je dokumentirana, ali ovo istraživanje dodaje veću težinu tvrdnji da je nošenje eksploziva bila jedna od njihovih funkcija.
Međutim, tim koji stoji iza nove studije misli da hemijska mešavina ukazuje na drugačiju vrstu eksploziva.
"Ovo istraživanje je pokazalo da nije reč o barutu i ​​verovatno se radi o eksplozivnom materijalu koji je bio lokalni izum", kaže Mejtson.
Istraživači ne isključuju druge potencijalne načine na koji je upotrebljavan četvrti lonc: možda kao izvor goriva za lampu ili posuda čuvanje za ulja, jer je otkriveno prisustvo masnih kiselina.

Naučnici smatraju da je hipoteza o granati "vredna daljeg razmatranja", i to ne samo zbog oblika, veličine i debljine posude, već i zbog istorijskih izveštaja o bitkama, uključujući opsadu Jerusalima 1187. godine, gde se spominje upotreba oružja sličnog ručnim bombama, a otkriveni artefakti su zaista slični opisima.

Ovaj nalaz je još jedan deo slagalice za istraživače koji izučavaju na koji način su pre hiljadu godina vođeni ratovi.

Ono što ostaje neizvesno je - od čega su se tačno sastojale ove srednjovekovne ručne bombe. Naučnici su predložili da je to mogla biti mešavina poznata kao grčka vatra, ali njen tačan recept niko ne zna.
"Nova istraživanja ovih posuda i njihovog eksplozivnog sadržaja omogućiće nam da razumemo tehnologiju srednjovekovnog perioda i istoriju eksplozivnog oružja u istočnom Mediteranu", ističe Mejtson.
Istraživanje je objavljeno u časopisu PLOS One.