asirci
© FOTOGRAFIJA I CRTEŽ M. ÖNALA, NA TEMELJU LASERSKOG SKENIRANJA CEVHERA MIMARLIKA, ANTIQUITY PUBLICATIONS LTDBožansku procesiju vodi Hadad, mezopotamski bog oluja (krajnje desno, drži tri munje); bog mjeseca Sîn; bog sunca Šamaš; i Atargatis, regionalna božica plodnosti, svi identificirani pomoću lokalnih aramejskih natpisa
Arheolozi veruju da ovaj drevni prikaz bogova uklesanih u stenu govore o političkim prilikama koje su se odvijale pre 3000 godina na današnjem prostoru Turske.

Otkriće retkog drevnog reljefa asirskih bogova u podzemnom kompleksu na jugoistoku Turske - je bez presedana i prema verovanju arheologa može ukazivati na upotrebu "meke politike" u pograničnom regionu najmoćnijeg carstva na svetu pre skoro 3.000 godina.

Uklesana scena prikazuje najmanje šest bogova, uključujući Hadada - mesopotamskog boga oluje, boga meseca - Sina, boga sunca - Šamaša, i Atargatisu - boginju plodnosti, objašnjavaju stručnjaci u članku objavljenom u časopisu Antiquity.

Način na koji je otkriven ovaj nalaz je takođe neobičan: ovaj podzemni kompleks je 2017. godine pronašla policija, kada je istraživala tajni prolaz koji je vodio iz moderne kuće u selu Bašbuk, 50 kilometara udaljeno od Šanliurfa.

Koautor članka i filolog Selim Feruh Adali sa Univerziteta u Ankari, kaže da je kompleks najverovatnije otkopan kada se kuća gradila, ali otkriće nije prijavljeno vlastima, kako nalaže turski zakon. Umesto toga - pljačkaši su napravili tunel od kuće do podzemnih prolaza. Oni su na kraju uhvaćeni i izgleda da nisu oštetili reljefe.

Reljefni friz božanske procesije

Mehmet Onal, vodeći istraživač i šef arheologije na Univerzitetu Haran u Šanliurfi je prvi - pod treperavom svetlosti lampe - video podzemne rezbarije.

"Osećao sam se kao da sam u deo te ceremonije", priseća se. "Kada sam se suočio sa izražajnim očima i veličanstvenim, ozbiljnim licem boga oluje Hadada, osetio sam blagi drhtaj u telu."

Podzemni kompleks čine stotina metara dugi hodnici, stepeništa i galerije isklesane u steni. I kompleks i rezbarije izgledaju nedovršeno, a istraživači nagađaju da je gradnja neočekivano zaustavljena, verovatno početkom VIII veka pre nove ere.
asirci
© FOTOGRAFIJE Y. KOYUNCU I M. ÖNAL, ANTIQUITY PUBLICATIONS LTDSablasni profili drevnih bogova izranjaju iz oko 3000 godina starog uklesanog kamena u Turskoj. Policija je pratila pljačkaše do podzemnog kompleksa, vjerojatno izgrađenog u vrijeme kada se Asirsko carstvo širilo na regiju u 8. stoljeću pr.n.e.
Natpis pored rezbarije sadrži delimično očuvano ime, za koje istraživači misle da glasi "Mukin-abua". On je možda bio Mukin-abua, u asirskim zapisima spomenut pre oko 2.700 godina kao guverner glavnog grada provincije Tušan, koji se nalazio oko 150 kilometara istočno od modernog Bašbuka.

Ako je čitanje tačno, sugeriše Adali, moguće je da je Mukin-abua naredio da se izgradi podzemni kompleks i da se naprave reljefi, a da su radovi napušteni kada on više nije bio guverner.

Drevni bogovi su prikazani u procesiji na 3,5 metra širokom panelu zida. Može se videti šest lica, a četiri boga mogu da se identifikuju na osnovu njihovih atributa - pa tako na primer bog oluje Hadad drži tri munje. Svaki od njih je delikatno izrezbaren portret - od kojih je najveći visok oko metar - koji prikazuje glavu i gornji deo tela boga sa konturama crne boje, koje su verovatno služile kao "uzor" klesarima koji su oblikovali figure u kamenu.

Lokalni uticaji i primer "meke politike"

Adali primećuje da iako su neke od karakteristika prikazanih bogova izrazito asirske - njihove krute poze i karakterističan stil oblikovanja kose i brade - ukazuju na snažne uticaje lokalne aramejske kulture.
Ko su Aramjeci?

Aramejci su živeli u regionu vekovima pre nego što su pali pod vlast Asirskog carstva koje se brzo širilo u 9. veku. Vremenom su potpali pod kontrolu kraljeva koji su živeli na dalekom istoku.
On takođe primećuje da su natpisi pored reljefa ispisani na aramejskom i sadrže aramejska imena bogova, a ne njihova asirska imena.

"Nalazimo aramejski simbolizam, spojen sa asirskim stilom", kaže on, dodajući da je namerno mešanje možda bio pokušaj davnašnjih asirskih vladara da pokažu dobru volju i uvažavanja lokalnih vođa, odnsono da nisu pokušavali da vladaju silom.

Arheolog Dejvid Nadali sa rimskog Univerziteta Sapienca, slaže se da jedinstvena mešavina asirskih i aramejskih karakteristika na reljefu osvetljava zanimljiv politički odnos između moćnog carstva i jedne od njegovih ključnih teritorija.

"Natpisi na aramejskom naglašavaju nameru da se vodi dijalog sa lokalnim zajednicama, a upotreba asirskog figurativnog stila pokazuje potrebu za interakcijom sa asirskom političkom moći", zaključuje.