arheološko nalazište
Arheološko nalazište Kemune u isušenom području akumulacije Mosul
Usled klimatskih promena koje su uticale i na rečne sisteme u Iraku, otkrivena je tri milenijuma stara tajna.

Svedoci smo da klimatske promene na razne načine utiču na našu životnu sredinu. Od svakodnevnih i na prvi pogled jednostavnih uticaja do problema ubrzanog topljenja glečera i sve veće emisije gasova sa efektom staklene baše. Poslednjih godina, kao posledice ovih promena zabeleženi su slučajni nalazi na obalama širom sveta.

Upravo jedan takav nalaz je "isplivao" na rečnim obalama grada Mosula, koji usled dugotrajnih suša u Iraku crpi svoj rezervoar vode u pokušaju da spasi useve.

arhološko nalazište
Iskopane velike građevine iz razdoblja Mitani izmjerene su i arheološki dokumentirane
Iračka Atlantida

Usred ove krize, pojavile su se ruševine drevnog grada koji je vekovima bio potopljen. Međutim, ovo nije prvi put da se grad izdigao iz voda kao izgubljena Atlantida.

Regionalni centar

Arheološko nalazište je dobilo ime Kemune, a njegove ruševine se sastoje od palate i nekoliko drugih velikih građevina. Naučnici nalaz datuju u bronzanog doba, tj. u period od pre oko 3400 godina. Prema njihovim tvrdnjama ovaj nalaz bi mogao biti drevni grad Zakhiku.

Prema istorijskim izvorima ovaj nekada užurbani centar Carstva Mitani, je napredovao na obalama reke Tigar između 1550. i 1350. godine pre nove ere.
arheološkog nalazište
Arheolozi i radnici iskopavaju zidove velike zgrade u drevnom gradu, koja se tumači kao skladište iz vremena Mitanijevog Carstva
arheološko nalazište
Zidovi skladišne ​​zgrade iz razdoblja Mitani dijelom su očuvani i visoki nekoliko metara
Ali, u decembru 2021. godine, kada je grad ponovo počeo da se pojavljuje arheolozi su bili spremni da uskoče i iskoriste priliku. Arheolog Hasan Ahmed Kasim iz Arheološke organizacije Iraka, u saradnji sa kolegama iz inostranstva pristupio je istraživanju i mapiranju misterioznog grada.

Pored palate koja je otkrivena 2018. godine, istraživači su pronašli još neke zanimljive strukture koje uključuju veliko utvrđenje sa zidom i kulama, industrijski kompleks i ogromnu, višespratnu zgradu za skladištenje iz perioda carstva Mitani. Naučnici ističu znalačaj magacinske zgrade u kojoj su smeštane ogromne količine robe koja je najverovatnije dovožena iz celog regiona.

Zidovi su prema njihovim tvrdnjama i s obzirom na okolnosti izvanredno očuvani. Međutim, arheolozi očuvanost pripisuju naglom padu grada do kog je došlo 1350. godine pre nove ere, prilikom razornog zemljotresa. Sve ovo je rezultiralo zaštitnim slojem šuta koji je pao preko preostalih netaknutih zidova, prekrivajući njihove sadržaje.
arheološko nalazište
Lončarske posude, u kojima su bile pohranjene klinaste ploče, stoje u kutu sobe iz srednjoasirskog razdoblja (oko 1350. – 1100. pr. Kr.)
arheološko nalazište
Pogled na jednu od lončarskih posuda s klinastim pločama, uključujući jednu ploču koja je još uvijek u originalnoj glinenoj omotnici
Materijal za proučavanje do sledeće suše

Iznenađuje činjenica da je u gradu pronađeno i nekoliko keramičkih posuda sa preko 100 nepečenih glinenih ploča ispisanih klinastim pismom, koje se datuju u period nakon zemljotresa. Arheolozi se nadaju da ovi zapisi možda sadrže neke informacije o tome ko je živeo u gradu, ili možda čak i o samom zemljotresu koji je doveo do njegove propasti.

Pre nego što je brana opet potopila grad, preduzeti su svi neophodni koraci da se osigura njegova budućnost. Kao i da se neometano nastavi sa iskopavanjima kada se voda ponovo povuče. Ruševine su zapečaćene plastičnim pokrivačima koji će sprečiti buduću eroziju i degradaciju u godinama koje dolaze.
arheološko nalazište
Nakon što je istraživački tim završio svoj posao, iskop je uvelike prekriven plastičnom folijom kako bi se zaštitio od nabujale vode akumulacije Mosul
U međuvremenu, ubrzani rad je arheolozima dao dovoljno materijala za proučavanje koji bi mogao da rasvetli živote drevnih ljudi koji su nekada živeli u ovom velikom gradu.