Prije oko 8.500 godina starosjedioci Amerike, Indijanci su prvi kopali bakar i od njega pravili alate. To ih svrstava među prve rudare u svijetu.
strijele
© Michelle Bebber/Laboratorij za eksperimentalnu arheologiju Državnog sveučilišta KentArheologinja Michelle Bebber sa Sveučilišta Kent State, Kent, napravila je ove replike bakrenih vrhova strijela i noževa koje su izradili ljudi iz Sjevernoameričke stare kulture bakra
Podaci pokazuju da su rani Indijanci bili među prvim ljudima na svijetu koji su kopali metal i od njega pravili alate.

Vrh strele za lov na krupnu divljač dug 10 cm izrađen od čistog bakra dokaz je da je povijest rudarenja počela mnogo ranije nego što se mislilo. Pored ovog artefakta postoje i drugi tragovi praistorijskog rudarstva od strane Indijanaca.

Inače, oni su tada bili lovci-sakupljači i živjeli su pored jezera Igl (eng. Eagle), današnjeg Viskonsina.

Indijanci prvi metalurzi

Najveća nalazišta bakra na Zemlji nalaze se oko Velikih jezera Sjeverne Amerike, piše Science.

Zbog toga su Indijanci iza sebe ostavili mnogo bakarnih alata. U nekom trenutku, Indijanci su naučili sakupljati rudu i zagrijavaju je, čekićem udaraju i pretvaraju u alate.

Ovu kulturu su nazivali kulturom bakra. Ona se pojavila prije najmanje 9.500 godina, a dostigla je svoj vrhunac između 7.000 i 5.000 godina. Što ukazuje da je ova kultra starija od onih kultura koje su obrađivale bakar na Bliskom istoku. Istraživači smatraju ili su smatrali da je prva obrada metala započela na Bliskom istoku. Arheolozi su pronašli bakarne priveske za koje se vjeruje da su stari 8.700 godina. Drugi istraživači vjeruju da je metalurgija bakrom ipak prvo počela na Balkanu .

Napuštanje bakarnih predmeta

"Indijanci su proizvodili bakarne predmete oko 6.000 godina prije nove ere. Da bi, iz nepoznatih razloga, prestali proizvoditi predmete od bakra oko 3.000 godina prije nove ere. Nakon toga koristili su bakar samo za manje predmeta koji su povezani s ukrasima - perle i narukvice. Što znači da su se vratili kamenim i koštanim alatima", rekao je Dejvid Pompeani, geolog s Državnog sveučilišta Kanzas na Menhetnu, koji proučava drevno rudarstvo.


Komentar: Pitanje za zašto su se vratili "kamenim i koštanim alatima": Vulkani, potresi i 3600-godišnji ciklus kometa


Analiza jezgra sedimenata iz jezera, i na temelju podataka sa godova drveća, ali i drugih dokaza, pojavio se period suše koja je znatno uticala na život tamošnjih ljudi. Ona je mogla izazvati društvene i ekološke potrese što je uticalo na rudarenje. Vremenom je bakar, možda, postao luksuzni predmet koji se samo koristio za označavanje društvenog statusa.