
Kako čitanje oblikuje mozak i mentalne kapacitete
Tokom čitanja aktivira se složena mreža moždanih veza. Funkcionalna magnetna rezonanca (fMRI) pokazuje da čitanje narativnih tekstova, posebno romana, podstiče aktivaciju zona mozga zaduženih za senzornu obradu i emocionalnu rezonancu. Promene u moždanim obrascima mogu da traju i danima nakon intenzivnog čitanja. To ukazuje na njegov dugotrajan neurološki uticaj.
Empatija, vokabular i emocionalna inteligencija
Ljudi koji redovno čitaju literaturu koja se bavi unutrašnjim životom likova, razvijaju tzv. teoriju uma (sposobnost razumevanja misli, osećanja i namera drugih ljudi). To je ključni aspekt socijalne inteligencije i uspešnih međuljudskih odnosa. Čitanjem se dodatno razvija vokabular, preciznost izražavanja i verbalna fluentnost. Sve to doprinosi kvalitetnijoj komunikaciji u raznim sferama života.
"Knjiga na recept": Čitanje kao terapijski alat
U okviru programa "Reading Well" britanske Nacionalne zdravstvene službe (NHS), lekari pacijentima sa blagim do umerenim depresivnim poremećajima preporučuju čitanje specifičnih knjiga kao deo terapije. Čitanje beletristike i savremene psihološke literature pokazuje potencijal da poboljša raspoloženje i smanji simptome depresije. Takođe, bolje ćemo razvijati strategije suočavanja i smanjiti osećaj izolacije.
Mentalna stimulacija i prevencija kognitivnog pada
Redovno čitanje doprinosi očuvanju mentalnih funkcija u starijem životnom dobu. Iako ne postoji direktan dokaz da knjige mogu da spreče neurodegenerativne bolesti, osobe koje u kontinuitetu čitaju imaju manji rizik od kognitivnog pada i veću neuroplastičnost.
Čitanje kao "prva pomoć" za stres i nesanicu
Samo 30 minuta čitanja dnevno može značajno da snizi nivo kortizola. Ali, i da uspori otkucaje srca i umanji psihološki stres, pokazuju studije sa američkih univerziteta. Zato se čitanje preporučuje i kao deo rutine pred spavanje, posebno u fizičkom obliku knjige, bez osvetljenih ekrana.
Zajedničko čitanje - temelj kvalitetnijih partnerskih odnosa
Manje poznat ali izuzetno zanimljiv aspekt čitanja odnosi se na ljubavne i bračne odnose. Studije iz oblasti socijalne psihologije ukazuju da parovi koji dele naviku čitanja - bilo da čitaju zajedno ili odvojeno ali o tome razgovaraju, imaju stabilniju emotivnu povezanost, dublje međusobno razumevanje i kvalitetniju komunikaciju.
Zajednička ljubav prema knjigama stimuliše tzv. kognitivno-emotivno usklađivanje. Parovi razvijaju slične obrasce razmišljanja, veću sposobnost da se stave u poziciju onog drugog, i više tolerancije za različitosti. Čitanje otvara prostor za razgovore o temama koje prevazilaze svakodnevne rutine, čime se podstiče emocionalna bliskost.
Istraživanje Univerziteta u Arizoni pokazalo je da parovi koji dele kulturne navike, poput čitanja, imaju i do 24 odsto veću verovatnoću da svoju vezu opisuju kao "veoma srećnu" u poređenju sa onima koji te navike ne dele.
Komentari čitatelja
na naše novosti