Komentar: Ukoliko se pronalazite u većini ovih tvrdnji ili je netko iz vaše obitelji, među prijateljima ili kolegama prava "drama queen" ovaj članak otkriva mnoge interesantne činjenice:1. Ponekad je zabavno dražiti druge ljude. 2. Ponekad kažem nešto loše o nekome s nadom da će saznati što sam rekao. 3. Kažem ili učinim stvari samo kako bih vidio kako će drugi reagirati. 4. Ponekad navedem druge da se posvađaju međusobno kako bih dobio što želim. 5. Sačekam prije nego što kažem što mislim (R). 6. Uvijek kažem što mislim, iako ću poslije biti kažnjen. 7. Teško mi je zadržati svoje mišljenje za sebe. 8. Ljudi koji glume da su mi prijatelji su mi zabili nož u leđa. 9. Ljudi mi često govore iza leđa. 10. Često se pitam zašto mi se događaju tako lude stvari. 11. Osjećam da u mom životu postoje ljudi koji mi žele nauditi. 12. Puno ljudi je zgriješilo protiv mene.
© Chip Simons/Getty Images
Svi znamo nekoga tko, čini se, žudi za dramom, bili oni direktno uključeni u to ili nestrpljivo iščekuju sa strane s vrećicom kokica u rukama.
I dok se to čini kao naporna karakteristika osobnosti za koju očekujete da će ju netko prerasti, psiholozi postaju sve zainteresiraniji za način na koji određene osobnosti nastoje uključiti sebe u dramu ili ju kreirati za sebe, jer ona može imati poprilično ozbiljne posljedice ne samo za njihov život, već i za one oko njih.
Tim sa Sveučilišta Teksasa objašnjava u novoj studiji: "Ljudi s 'drama queen' osobnošću žive kaotične živote i nameću neprirodne krize u obitelji, među prijateljima i kolegama".
Osobe "visoke razine dramatiziranja' najčešće imaju dugu povijest propalih odnosa, traže konflikt na poslu i na društvenim mrežama, i ne samo da sudjeluju u ogovaranju drugih - oni se žale da su i sami predmet ogovaranja.
Istraživači su izvijestili u časopisu Personality and Individual Differences [Osobnost i razlike među individuama; op. prev.]: "Čini se da [oni] vide svijet kao da se događa samo njima, što ih vjerojatno čini reaktivnima na stvari koje (po njihovoj percepciji) doživljavaju kao omalovažavanje/uvrede upućene njima".
Definirajući poremećaj 'potrebe za dramom' (Need for Drama - NFD; op. prev.) kao "sastavni dio osobnosti u kojem osobe manipuliraju drugima iz pozicije samodoživljene viktimizacije", tim je odlučio napraviti novu skalu mjerenja karakteristika u osobnostima ljudi. U psihologiji se mnoge osobine ličnosti uobičajeno mjere korištenjem ove tehnike, uključujući neuroticizam, ekstrovertnost, narcisoidnost i pretjerano ugađanje drugima.
Ova nova ljestvica je utemeljena na tri glavna faktora:
- Interpersonalna manipulacija: "Karakterizira je spremnost neke osobe da utječe na ponašanje drugih ljudi kako bi poslužili ciljevima manipulatora".
- Impulzivan govor bez obzirnosti prema drugima: "Karakterizira ga kompulzivna potreba osobe da govori otvoreno i dijeli mišljenja, čak i kad je to neprikladno i bez obzira na društvene posljedice".
- Uporno viđenje sebe kao žrtve: "Sklonost konstantnog viđenja samoga sebe kao žrtve svakodnevnih životnih prilika koje bi mnogi ljudi odbacili kao beznačajne".
1. Ponekad je zabavno dražiti druge ljude. 2. Ponekad kažem nešto loše o nekome s nadom da će saznati što sam rekao. 3. Kažem ili učinim stvari samo kako bih vidio kako će drugi reagirati. 4. Ponekad navedem druge da se posvađaju međusobno kako bih dobio što želim. 5. Sačekam prije nego što kažem što mislim (R). 6. Uvijek kažem što mislim, iako ću poslije biti kažnjen. 7. Teško mi je zadržati svoje mišljenje za sebe. 8. Ljudi koji glume da su mi prijatelji su mi zabili nož u leđa. 9. Ljudi mi često govore iza leđa. 10. Često se pitam zašto mi se događaju tako lude stvari. 11. Osjećam da u mom životu postoje ljudi koji mi žele nauditi. 12. Puno ljudi je zgriješilo protiv mene.
Osobe s visokom razinom NFD poremećaja također pokazuju visoku tendenciju prema ogovaranju, neuroticizmu [poremećaj osobnosti kojeg karakterizira nestabilnost, anksioznost i agresivnost; op. prev.] i pretjeranom pridavanju važnosti vanjskim utjecajima - osjećaj da ne možete kontrolirati negativne stvari koje vam se događaju, čak i ako ste ih zapravo svojim djelovanjem učinili vjerojatnijima.
"Skala je također negativno povezana sa savjesnošću, težnjom za ugađanjem drugima i samopouzdanjem", tvrdi Kaufman.
Iako se test može činiti tek kao zabava, te sam po sebi sigurno nije posljednja riječ za ono s čim se osobe moraju suočavati, rezultati jesu važni, jer dozvoljavaju istraživačima razlikovanje poremećaja 'potrebe za dramom' od postojećih poremećaja osobnosti, uključujući granični poremećaj osobnosti (borderline personality disorder - BDP; op. prev.) i histrionski poremećaj osobnosti (histrionic personality disorder - HPD; op. prev.)
To jeste važno, jer dok sva tri poremećaja imaju slične karakteristike, "ljudi s oba, BDP i HPD, poremećaja imaju tendenciju rizika samoozljeđivanja, dok ljudi s poremećajem potrebe za dramom to nemaju", Melissa Dahl objašnjava u Science of Us. To znači da se NFD sada može definirati kao manje ozbiljna neklinička verzija tih poremećaja, a znanje o ovome će pomoći psiholozima da bolje razumiju i liječe svoje pacijente.
Studija također zaključno stavlja točku na cijeli 'drama queen" mit, koji je seksistički i pogrešan. Kako Kaufman objašnjava, za razliku od drugih poremećaja, ovaj poremećaj nije određen spolom - žene i muškarci su imali jednake rezultate na testu, unatoč tvrdnjama Jenne Maroney iz serije 30 Rock's [američka satirična serija op. prev.].
Oh, nemoj biti toliko dramatična. To je moj način. I ako mi to oduzmeš, ubit ću se, a onda ću ubiti i tebe.
Vrijeme je da promijenimo ovaj pogrešan način razmišljanja.
Komentar: Testirajte se i vi: Koliko žarko trebate dramu?