Znanost i tehnologijaS


Binoculars

Nova vrsta zmija otkrivena u Paragvaju

Phalotris shawnella
© Jean-Paul BrouardPhalotris shawnella
Prekrasna neotrovna zmija, dosad nepoznata znanosti, otkrivena je u Paragvaju, a opisali su je istraživači paragvajske nevladine organizacije Para La Tierra u suradnji Guyra Paraguay i Instituto de Investigación Biológica del Paraguay.

Pripada rodu Phalotris, koji sadrži 15 polu-podzemnih vrsta rasprostranjenih u središnjoj Južnoj Americi. Ova skupina zmija poznata je po svojoj upečatljivoj boji s crvenim, crnim i žutim uzorcima.

Jean-Paul Brouard, jedan od uključenih istraživača, slučajno je naišao na jedinku nove vrste dok je kopao rupu na Rancho Laguna Blanca 2014. godine. Zajedno sa svojim kolegama Paulom Smithom i Pierom Caccialijem, otkriće je opisao u znanstvenom časopisu Zoosystematics and Evolution.

Komentar:




Satellite

Greška Voyagera 1? Čudni signali vrijedne sonde zbunili su NASA-u

voyager
© NASA/JPL-CaltechUmjetnički prikaz svemirske letjelice Voyager 1.
NASA, civilna avijacijska i svemirska administracija SAD-a suočavaju se sa problemom kontrole položaja sondi svemirske letjelice Voyager 1.

Voyager 1 je najudaljeniji objekat u svemiru kojega je stvorio čovjek, a lansiran je prije 44 godine. Trenutno radi na rubu sunčevog sistema, leteći kroz "međuzvjezdani medij" izvan utjecaja Sunca.

Očitavanja iz sistema za orijentaciju njegovih sondi ne odražavaju ono što se stvarno dešava na udaljenoj letjelici, iz razloga koje NASA ne može objasniti.

Naučnici su otkrili da Voyager 1 uspješno prima i izvršava komande sa Zemlje, ali očitanja iz sistema artikulacije i kontrole položaja sonde (AACS) ne odražavaju ono što se zapravo dešava na letjelici.

Sistem održava orijentaciju letjelice, držeći njegovu antenu usmjerenu precizno ka Zemlji, tako da se podaci iz njega mogu slati u NASA-u. Iako indikacije sugeriraju da AACS radi normalno, telemetrijski podaci koje vraća izgledaju kao da su nasumično generirani jer ne odražavaju moguća stanja u kojima bi sistem mogao biti.

Question

Umjetna inteligencija može identificirati rasu preko rendgenskog snimka, a znanstvenici nemaju pojma kako

rendgen
Ljekar ne može da utvrdi rasu pacijenta samo gledajući njihove rendgenske snimke. Ali kompjuter može, prema iznenađujućem novom istraživačkom radu međunarodnog tima naučnika, uključujući istraživače sa Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT) i Harvardske medicinske škole.

Studija je otkrila da program vještačke inteligencije obučen za čitanje rendgenskih snimaka i CT skeniranja može "pogoditi" nečiju rasu sa tačnošću od 90 odsto. Ali naučnici koji su sproveli studiju kažu da nemaju pojma kako kompjuter to otkriva.

U vrijeme kada se softver vještačke inteligencije sve više koristi da pomogne ljekarima da donesu dijagnostičke odluke, istraživanje stavlja u prvi plan uznemirujuću činjenicu da bi dijagnostički sistemi zasnovani na vještačkoj inteligenciji mogli nenamjerno da generišu rasno pristrasne rezultate.

Na primjer, vještačka inteligencija (sa pristupom rendgenskim snimcima) može automatski da preporuči određeni plan liječenja za sve afroameričke pacijente, bez obzira da li je taj plan najbolji za određenu osobu ili ne. U međuvremenu, pacijentov ljudski ljekar ne bi znao da AI svoju dijagnozu zasniva na rasnim podacima.

Galaxy

Pregledavanjem starih Hubbleovih slika pronađeno je preko 1000 novih asteroida

novi asteroidi
Korištenjem novog pristupa u pretraživanju arhive podataka snimljenih teleskopom Hubble, astronomi su uspjeli otkriti više od 1000 potencijalnih novih asteroida u Sunčevom sustavu.

Pretragom arhive fotografija s Hubblea pronađeno preko 1000 novih asteroida (Foto: ESA/Hubble & NASA, S. Kruk (ESA/ESTEC), Hubble Asteroid Hunter citizen science team, M. Zamani (ESA/Hubble))

Astronomi su pronašli preko 1700 asteroidnih tragova u arhiviranim Hubbleovim podacima prikupljenim u posljednjih 20 godina. Dok su mnogi od asteroida već ranije poznati, više od njih 1000 - nisu. Kao i svi drugi asteroidi, novootkriveni asteroidi bi mogli sadržavati vrijedne tragove o povijesti Sunčevog sustava.

Kako vrijeme prolazi i sve više teleskopa obavlja sve više i više promatranja, njihovi udruženi arhivski podaci stalno rastu. Ponekad se u tim podacima kriju otkrića koja čekaju nove analitičke alate ili obnovljene napore znanstvenika prije nego što budu otkrivena. Upravo to se i dogodilo u istraživanju nazvanom Hubble Asteroid Hunter.

Komentar: Pogledajte također:


Galaxy

Da li je 5. divovska planeta pokvarila orbite Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna?

Umjetnički prikaz ranog Sunčevog sustava
© NASA / JPL-Caltech / T. Pyle (SSC)Umjetnički prikaz ranog Sunčevog sustava
Trenutne planetarne orbite Sunčevog sistema izgledaju stabilne, ali to je samo zato što su se planete naselile u njima tokom milijardi godina. Rani solarni sistem bio je mnogo drugačije mjesto od današnjeg i skoro 20 godina naučnici su mislili da dobro znaju kako je do toga došlo. Ali u skorije vrijeme, podaci su počeli ukazivati ​​na neke nedostatke u tom razumijevanju - posebno o tome kako su džinovske planete u vanjskom Sunčevom sistemu došle tamo gdje su danas. Sada međunarodni tim astrofizičara misli da bolje razumije taj proces i vjeruju da bi to moglo pomoći u rješavanju dugogodišnje rasprave o ranom Sunčevom sistemu.

Trenutno najbolji model koji naučnici imaju za formiranje Sunčevog sistema poznat je kao model Nice, po gradu u Francuskoj, gde je prvi put razvijen 2005. godine. Kao deo ovog modela, gasni giganti koji trenutno borave u spoljnoj rubovi ovog Sunčevog sistema su prvobitno kružili oko onoga što je postalo Sunce mnogo bliže sa više kružnih orbita. Međutim, nešto je izazvalo nestabilnost u sistemu što je te planete izbacilo u mnogo neravnomjernije raspoređene i duguljaste orbite u kojima ih danas vidimo.

Šta je tačno izazvalo tu anomaliju do sada je bila misterija. Međutim, tim sastavljen od istraživača sa Univerziteta Michigan State, Univerziteta Zhejiang i Univerziteta Bordeaux smatra da ima odgovor. Jednostavno je kao prašina na (solarnom) vjetru.

Microscope 2

Potencijalno živi organizmi stari 830 milijuna godina pronađeni zarobljeni u drevnoj stijeni

kamena sol
© Schreder-Gomes et al., 2022.Mikroorganizmi u tekućim inkluzijama halita pronađenog u tzv. Brownovoj formacije (eng. Brown Formation) u središnjoj Australiji

U komadu kamene soli, starom 830 milijuna godina, otkriveni su tragovi života prokariota i algi, a znanstvenici smatraju da bi 'zarobljeni' organizmi još uvijek mogli biti živi!


Novo otkriće

Tim geologa otkrio je sićušne ostatke života prokariota i algi 'zarobljene' unutar kristala halita koji datiraju u period od prije 830 milijuna godina. Halit je natrijev klorid - poznatiji kao kamena sol - a otkriće sugerira da bi ovaj prirodni mineral mogao biti prethodno neiskorišteni resurs za proučavanje drevnih okoliša slane vode.

Da otkriće bude još nevjerojatnije znanstvenici smatraju da bi organizmi zarobljeni u halitu još uvijek mogli biti živi! Novoobjavljena studija također ima implikacije na potragu za drevnim životom - i to ne samo na Zemlji, već i na drugim planetima koji su potencijalno mogli imati život u prošlosti, kao što je Mars za kojeg znamo da je u prošlosti bio velikim dijelom prekriven vodom.

Rocket

NASA-ina snimka 'prolaza' inspirirala teorije o životu na Marsu

Nasin rover "Curiosity" je na Marsu usnimio nešto što veoma liči na vrata uklesana u steni. Postoji li naučno objašnjenje za ovu pojavu?

doorway on mars
Teoretičari zavere tvrde da slika prikazuje stvarna vrata koja je steni uklesala inteligentna vanzemaljska vrsta.

Na prvi pogled izgleda da fotografija Marsa koju je objavila Nasa pokazuje vrata uklesana u stenu.

Slika koju je prošle nedelje snimio rover "Curiosity", jasno pokazuje pravougaoni jaz u steni i, možda neizbežno, iznedrila teorije zavere koje ukazuju na to kao na dokaz o postojanju vanzemaljskog života na "Crvenoj planeti".

Komentar: Više o Marsu pročitajte:


Rose

Znanstvenici uzgajaju biljke na mjesečevom tlu - prvi put u ljudskoj povijesti

biljke
© UF/IFAS fotografija Tyler JonesDo 16. dana, postojale su jasne fizičke razlike između biljaka uzgojenih u simulantu vulkanskog pepela, lijevo, u usporedbi s onima uzgojenim u lunarnom tlu, desno
Po prvi put ikada znanstvenici su uzgojili biljke u zemlji s Mjeseca - uzorcima tla prikupljenima tijekom misija NASA-e 1969. i 1972. - u postignuću koje bi moglo dovesti do korištenja zemaljskih biljaka na ljudskim ispostavama na drugim planetima.

Znanstvenici su u četvrtak rekli da su posadili sjeme malog cvjetnog korova, Arabidopsis thaliana, u 12 malih posuda veličine naprstka i promatrali kako niče i raste.

Svaka posuda je sadržavala gram mjesečeve zemlje, čiji je točniji naziv lunarni regolit koji se sa svojim oštrim česticama i nedostatkom organskog materijala uvelike razlikuje od zemaljskog tla. Zbog toga se nije znalo hoće li sjeme uopće proklijati, javlja BBC.

"Kad smo prvi put vidjeli obilje zelenih klica u svim uzorcima, ostali smo bez daha", rekla je profesorica hortikulture Anna-Lisa Paul, direktorica Interdisciplinarnog centra za biotehnološka istraživanja Sveučilišta u Floridi i suvoditeljica studije objavljene u časopisu Communications Biology.

Comet 2

Velika svemirska stijena će 15. svibnja "proći tik uz našu planetu", predviđa NASA

asteroid
© Getty Images/iStockphotoAsteroid se probija prema Zemlji i procjenjuje se da je veći od Empire State Buildinga
NASA pozorno motri ogroman asteroid koji juri prema Zemlji, piše New York Post.

Američka svemirska agencija očekuje da će Asteroid 388945 (2008 TZ3) proći tik uz našu planetu 15. svibnja. Velika svemirska stijena, procijenjuje se, široka je nešto manje od 500 metara. Za usporedbu, legendarni Empire Space Building visok je 443 metra. Kad bi asteroid ove veličine pogodio Zemlju, izazvao bi ozbiljnu štetu.

Međutim, nema razloga za paniku jer bi Asteroid 388945 (2008 TZ3) trebao proletjeti na udaljenosti od oko 5,6 milijuna kilometara od Zemlje.

To se može činiti prilično daleko, ali uzevši u obzir ukupnu veličinu svemira, to uopće nije tako velika udaljenost. To je ujedno i razlog zašto je NASA ovaj događaj opisala kao 'bliski susret'.

Kad se asteroid te veličine približi Zemlji na manje od 7,4 milijuna kilometara, oprezne svemirske agencije to smatraju 'potencijalno opasnim'. Asteroid koji će proći blizu Zemlje, uklapa se u taj opis.

Car Black

Stižu automobili bez klasičnih kočnica

Citroen DS
© DS promo
Ako pitate dizajnere i inženjere francuskog proizvođača luksuznih sportskih automobila DS Automobiles, ali i rukovodstvo trkačke serije Formule E, u bliskoj budućnosti zaustavljanje automobila neće zavisiti od diskova i kočionih pločica, već samo od elektromotora sa regeneracija kinetičke energije.

Naime, nedavno je javnosti predstavljen novi bolid Formule E koji nema zadnju klasičnu kočnicu, već koči samo regenerativno, a istu tehnologiju je DS ugradio u svoj novi koncept.

DS E-TENSE PERFORMANCE predstavljen je prošlog vikenda u Monaku kao prvi koncept serijskog drumskog automobila na svetu koji nema klasične kočnice.

Svi točkovi ovog automobila imaju sisteme regenerativnog kočenja, koji uz pomoć dva ugrađena elektromotora mogu potpuno zaustaviti automobil kao i klasične kočnice. Reč je o sistemu regenerisanja kinetičke energije u električnu, snage čak 600 kW.

DS kaže da bi regenerativno kočenje uskoro moglo postati jedini način zaustavljanja automobila. Prednosti bi bile višestruke - osim što će pomoći da se napuni baterija električnih vozila, eliminisaće potrebu za kočionim diskovima i pločicama.

Ovaj potez će takođe smanjiti zagađenje životne sredine. Procene govore da oko 55 odsto zagađenja vazduha koje stvaraju klasični automobili potiče od čestica koje ne stvaraju izduvne gasove, odnosno od guma, kočnica i slično. Gvozdena prašina od konvencionalnih kočnica stvara i do 20% ovog zagađenja, i veoma je opasna po zdravlje ljudi, posebno za one koji već imaju respiratorne probleme.