Znanost i tehnologijaS


Mars

ExoMars otkriva skrivenu vodu u Marsovom Grand Canyonu


index.hr
Pet, 17 Pro 2021 00:00 UTC
mars voda
ESA-Roscosmos ExoMars Trace Gas Orbiter uočio je značajne količine vode u srcu dramatičnog Marsovog sustava kanjona, Valles Marineris
Mars ima vlastitu verziju Grand Canyona, a znanstvenici su otkrili da taj enormni klanac krije "značajne količine vode", javlja CNN.

Za otkriće je zaslužan Mars Express, orbiter koji kruži oko Marsa, objavila je Europska svemirska agencija (ESA).

Naime, orbiter ExoMars Trace Gas, koji je lansiran 2016. u zajedničkoj misiji ESA-e i ruske svemirske agencije Roskosmos, detektirao je vodu u dolini Valles Marineris na Marsu. Radi se o kanjonu 10 puta duljem, pet puta dubljem i 20 puta širem od Grand Canyona.

Voda koja je otkrivena nalazi se ispod površine sustava kanjona, a detektirao ju je instrument nazvan FREND (Fine-Resolution Epithermal Neutron Detector). Taj instrument, naime, mjeri razinu vodika u prvom metru površine Marsa.

Ono što je zanimljivo je da se većina vode na Marsu nalazi u formi leda u polarnim regijama. Valles Marineris nalazi se malo južnije od ekvatora planeta, gdje temperature obično nisu dovoljno niske da bi voda ostala zamrznuta u formi leda.

Otkriće proizlazi iz opservacija koje je prikupio orbiter između svibnja 2018. i veljače 2021. Prije toga orbiter je tragao za vodom ispod površine Marsa te je tamo otkrio tek male količine. Studija u kojoj su objavljeni detalji novog otkrića objavljena je u srijedu u znanstvenom časopisu Icarus.
Više...
Snowflake

Malo ledeno doba potaknuto neuobičajeno toplim razdobljem, neviđena hladnoća u posljednjih 20 godina

University of Massachusetts Amherst [Prijevod: Sott.net]
Phys.org
Sre, 15 Pro 2021 12:00 UTC
AMOC little ice age
© Lapointe et. al., 10.1126/sciadv.abi8230Multimodelna karta srednje korelacije između niskofrekventne AMOC na 26°N i SST (12). Zvjezdice označene brojevima od 1 do 15 označavaju lokaciju mjesta.
Novo istraživanje sa Sveučilišta Amherst Massachusetts daje novi odgovor na jedno od upornih pitanja u povijesnoj klimatologiji, povijesti okoliša i znanosti o Zemlji: što je uzrokovalo Malo ledeno doba? Odgovor je, sada znamo, paradoksalan: zagrijavanje.

Malo ledeno doba bilo je jedno od najhladnijih razdoblja u posljednjih 10 000 godina, razdoblje zahlađenja koje je bilo posebno izraženo u sjevernoatlantskoj regiji. Ova hladna čarolija, o čijoj preciznoj vremenskoj liniji znanstvenici još raspravljaju, i za koju se čini da je nastupila prije oko 600 godina, bila je odgovorna za neuspjeh usjeva, glad i pandemije diljem Europe, što je rezultiralo bijedom i smrću za milijune. Do danas su mehanizmi koji su doveli do ovog oštrog klimatskog stanja ostali neuvjerljivi. Međutim, novi rad objavljen nedavno u Science Advances daje aktualnu sliku događaja koji su doveli do Malog ledenog doba. Iznenađujuće, čini se da je zahlađenje izazvala neobično topla epizoda.

Komentar: Prognoze temeljene na sunčevoj aktivnosti, zajedno s mjerenjima na Zemlji, pokazuju da je sve vjerojatnije da se naš planet brzo kreće prema još jednom ledenom dobu; toliko da čak ni znanstvenici koji se financiraju za promicanje plana globalnog zatopljenja ne mogu poreći pojavu, i vjerojatno povećanje, ekstremnih 'zahlađenja' u našoj budućnosti: I pogledajte SOTT radio:

Više...
Sun

'Sonda Parker je dotakla sunce' u pionirskom dostignuću za istraživanje svemira


index.hr
Sre, 15 Pro 2021 00:00 UTC
sibda oarjet
© NASA/Johns Hopkins APL/Steve GribbenUmjetnički dojam Parkerove solarne sonde
NASA-ina solarna sonda Parker postala je prva letjelica koja je ušla u solarnu atmosferu, objavila je u utorak američka svemirska agencija.

Sonda je proletjela kroz Sunčevu koronu, gornji sloj atmosfere naše zvijezde, prikupivši tamo čestice i podatke o magnetskima poljima, priopćila je NASA, nazivajući tu prekretnicu "divovskim skokom za solarnu znanost".

"Dodir Sunca Parkerovom solarnom sondom monumentalan je trenutak za solarnu znanost i uistinu izvanredan podvig", rekao je Thomas Zurbuchen iz NASA-ine Uprave za znanstvene misije.

"Ne samo da nam ova prekretnica pruža dublji uvid u evoluciju našeg Sunca i njegove utjecaje na naš Sunčev sustav nego nas i sve što naučimo o vlastitoj zvijezdi također uči više o zvijezdama u ostatku svemira."
Više...
Wolf

Izumrli japanski vuk najbliži je divlji srodnik pasa koji je do sada pronađen, analiza DNK


nationalgeographic.rs
Sub, 11 Pro 2021 00:00 UTC
japanski vuk
© IZVOR: / MARY EVANS PICTURE LIBRAR / PROFIMEDIA

Naučnici su to utvrdili DNK analizom podvrste koja je nestala pre više od jednog veka.

Prema rezultatima nedavne studije, u kojoj su naučnici sekvencionirali genome devet muzejskih primeraka japanskog vuka (Canis lupus hodophilax), ova vrsta je najbliže povezana sa pretkom pasa od bilo koje druge vrste vukova.

Većina naučnika veruje da psi potiču od običnih sivih vukova ili njihovih predaka, ali savremeni sivi vukovi nemaju mnogo veze sa današnjim domaćim psima. Zato su naučnici, u ovom istraživanju, za temelj uzeli hipotezu da psi vode poreklo od neke sada izumrle vrste vukova.

Japanski vukovi su živeli na istoimenim ostrvima. Bili su jedinstvena podvrsta sivog vuka jer se njihov genom razlikovao od genoma i drevnih i modernih vukova. Ovi psi su izumrli pre nešto više od sto godina. Poslednji zabeleženi Canis lupus hodophilax uginuo je 1905. godine, ali se primerci japanskih vukova čuvaju u nekoliko muzeja u Japanu i Evropi. Naučnici su uspeli da dobiju uzorke tkiva i kostiju iz kojih je ekstrahovana DNK. Ispostavilo se da su među svim podvrstama vukova upravo japanski najbliži monofiletskoj grupi pasa.
Više...
Cassiopaea

Uuchu, virtuelni model univerzuma

SERGEJ RAJŽKOV
nationalgeographic.rs
Sub, 11 Pro 2021 00:00 UTC
univerzum
Beskonačni prostor je teško i zamisliti, ali su naučnici ipak pokušali da ga "stvore". I to prilično uspešno.

Grupa istraživača uspela je da napravi virtuelni model univerzuma. Nazvali su ga Uuchu, što na japanskom znači "prostor". Ali njegove granice je teško pronaći. Kompjuterski prostor simulira 2,1 trilion čestica unutar matematičke kocke prečnika 9,63 milijarde svetlosnih godina.

Poređenja radi, jedna svetlosna godina iznosi približno 9,5 triliona kilometara. Na primer, od Plutona od Sunca udaljenost je oko 5,25 svetlosnih sati.

Naučnicima je za modelovanje bio potreban superkompjuter za čuvanje nezamislivog skupa podataka.

Superkompjuter se nalazi u Nacionalnoj astronomskoj opservatoriji u Japanu i može da izvrši do tri kvadriliona operacija u sekundi. Za ovo je ugrađeno 385 terabajta RAM-a.

ATERUI II je najbrže vozilo za astronomska istraživanja. Superkompjuter se nalazi u Nacionalnoj astronomskoj opservatoriji u Japanu i može da izvrši do tri kvadriliona operacija u sekundi. Za ovo je ugrađeno 385 terabajta RAM-a.
Više...
Solar Flares

Da li naše Sunce ima zlog brata blizanca?


sputniknews.com
Pet, 10 Pro 2021 19:26 UTC
nemesis
© CC0
Nedavna teorija o tome kako se zvezde formiraju ide u prilog teoriji da se većina - ako ne i sve - zvezde rađaju u leglu sa najmanje jednim bratom ili sestrom. Naša zvezda u centru Sunčevog sistema verovatno nije izuzetak, a neki astronomi sumnjaju da bi Sunčev otuđeni blizanac mogao biti kriv za smrt dinosaurusa.

Nakon analize podataka radio-nadzora u sazvežđu Persej, dva istraživača astrofizičke opservatorije sa Univerziteta Berkli i Harvard-Smitsonijan zaključili su još 2017. da su sve zvezde slične Suncu verovatno rođene sa pratiocem.

"Pokrenuli smo seriju statističkih modela da vidimo možemo li da objasnimo veze mladih pojedinačnih zvezda i binarnih sistema svih razdvajanja u molekularnom oblaku Perseja, a jedini model koji je odgovarao podacima bio je onaj u kome se sve zvezde u početku formiraju kao široki binarni sistemi", rekao je astronom Stiven Staler u junu 2017.

Komentar: Pročitajte i članak Dolazi Nemesis

Više...
Comet 2

Komet Leonard ponaša se neobično i sve je bljeđi


kozmos.hr
Pet, 10 Pro 2021 20:04 UTC
Komet Leonard, koji je trebao biti najsjajniji ovogodišnji komet, počeo je blijediti.

comet leonard
© Chris SchurKomet Leonard pokazuje svoju svijetlu jezgru zelene boje na ovoj zadivljujućoj snimci snimljenoj 4. prosinca.
Komet Leonard mogao bi se razletjeti

Astronomi su prvi put uočili komet Leonard u siječnju 2021., no krajem studenog promatrači su primijetili nešto prilično čudno. Komet bi trebao postati svjetliji kako se približava Suncu, no to ipak nije slučaj.

"To nije sjajna vijest. Komet bi trebao biti sve svjetliji i svjetliji", rekao je Quanzhi Ye, astronom sa Sveučilišta Maryland koji je specijaliziran za komete. "Ako ne postaje svjetliji, onda nešto nije u redu, ali ne znamo što točno u ovoj fazi."


Komentar: Ne radi se o tome da nešto nije u redu 'tamo vani' , sama po sebi, već je pogrešna teorija mainstream znanosti o tome što uzrokuje sjaj kometa. Teorija kaže da toplina sunca na 'ledenom' tijelu stvara komu, rep i tako dalje, dok postaje sve jasnije da je taj učinak zapravo posljedica električne aktivnosti. Nedavno otkriće megakometa Bernardinelli-Bernstein, koji se smatra otkrićem desetljeća , dodatno pokazuje ovu točku:
Dodatna opažanja dovela su to u sumnju, ali dali su "megakometu" novu razliku: niknuo je rep nevjerojatno daleko od sunca
U knjizi Pierrea Lescaudrona Earth Changes and the Human Cosmic Connection, on objašnjava što čini asteroid, a što čini komet:
Temeljna razlika između asteroida i kometa nije njihov kemijski sastav, tj. prljavi, pahuljasti ledeni kometi u odnosu na kamenite asteroide. Umjesto toga, kao što su teoretičari plazme dugo iznijeli, ono što razlikuje 'komete' od 'asteroida' je njihova električna aktivnost.

Kada razlika električnog potencijala između asteroida i okolne plazme nije previsoka, asteroid pokazuje tamni način pražnjenja 1 ili ga uopće nema. Ali kada je razlika potencijala dovoljno visoka, asteroid prelazi u način rada užarenog pražnjenja. 2 U ovom trenutku asteroid je komet. Iz ove perspektive, komet je jednostavno svijetleći asteroid, a asteroid je komet koji ne svijetli. Tako isto tijelo može, sukcesivno, biti komet, zatim asteroid, pa komet, itd., ovisno o varijacijama u ambijentalnom električnom polju kojem je izloženo. 3
2) Između asteroida i okolnog prostora događa se intenzivna cirkulacija iona i elektrona. Energija koju osigurava ovaj intenzivan prijenos 'uzbuđuje' elektrone koji generiraju fotone, stoga i sjaj asteroida. Vidi: Meichsner, J. Nonthermal Plasma Chemistry and Physics, str.117


Komentar: Još jedna slika kometa Leonard od 5. prosinca prikazuje ga s "2 streamera":

Vidi također: I pogledajte SOTT radio:

Više...
Comet 2

Istraživači otkrili da je najveći komet ikad promatran bio aktivan na skoro rekordnoj udaljenosti

Zlatko Govedić
dnevno.hr
Sre, 08 Pro 2021 13:26 UTC
komet bb
© NOIRLab/NSF/AURA/J. da Silva/SpaceengineKomet Bernardinelli-Bernstein (BB), predstavljen u ovom umjetničkom prikazu kako bi mogao izgledati u vanjskom Sunčevom sustavu, procjenjuje se da je oko 1000 puta masivniji od tipičnog kometa.
Komet "C/2014 UN₂₇₁" poznatiji kao "Bernardinelli-Bernstein" (BB) najveći je komet koji smo ikada uočili teleskopima. Trenutno je na putu iz izvanjskih krajeva Sunčeva sustava i kreće se relativno blizu Saturnove orbite. Nova analiza podataka otkrila nešto prilično iznenađujuće.

Istraživači su otkrili da je BB postao aktivan mnogo dalje od Sunca nego što se mislilo. Komet, naime, postaje aktivan kada svjetlost sa Sunca zagrije njegovu ledenu površinu, pretvarajući led u paru i oslobađajući zarobljenu prašinu i pijesak. Nastala izmaglica, nazvana koma, može biti korisna za astronome u utvrđivanju od čega se točno sastoji određeni komet.

BB je još predaleko da bi voda sublimirala. Na temelju studija kometa na sličnim udaljenostima, vjerojatno je da je magla u nastajanju potaknuta polaganim oslobađanjem ugljičnog monoksida. Samo je jedan aktivni komet prethodno izravno promatran na većoj udaljenosti od Sunca, i to mnogo manji od BB.

"Ova opažanja guraju udaljenost aktivnih kometa dramatično dalje nego što smo dosad znali", kaže astronom Tony Farnham sa Sveučilišta Maryland (SAD).
Više...
Galaxy

Masivni planet 10 puta veći od Jupitera otkriven je u orbiti para divovskih zvijezda


index.hr
Čet, 09 Pro 2021 00:00 UTC
divovski planet
© ESOPlanet, dolje desno, kruži oko obje zvijezde u sustavu
Znanstvenici su otkrili divovski planet koji kruži oko golemog para ekstremno vrućih zvijezda, odnosno u okruženju koje se smatralo previše negostoljubivim za formiranje planeta.

"Do sada nismo uočili planet koji orbitira oko zvijezde koja je više od tri puta masivnija od Sunca", navodi ESO.

Astronomi su snimili planet naziva b Centauri (AB) b koristeći se Vrlo velikim teleskopom koji se nalazi u čileanskoj pustinji. Planet kruži oko dvostrukog zvjezdanog sustava smještenog u zviježđu Centaur (Kentaur).

Destruktivne zvijezde

Ovaj par zvijezda ima iznimno veliku masu i jako je vruć. Emitira velike količine visokoenergetskog ultraljubičastog i rendgenskog zračenja koje ima snažan utjecaj na okolni plin, što nikako nije povoljna situacija za nastanak planeta.

Astronom Markus Janson sa Sveučilišta Stockholm rekao je da ovo otkriće "u potpunosti mijenja sliku o mogućnosti formiranja planeta oko masivnih zvijezda".
Više...
Question

Kineski lunarni rover uočio 'tajanstveni objekt' u obliku kocke na suprotnoj strani Mjeseca


kozmos.hr
Uto, 07 Pro 2021 21:58 UTC
Cube Shaped Lunar Object
© CNSA/Our SpaceSlika s kineskog Yutu-2 koja prikazuje objekt u obliku kocke na horizontu na suprotnoj strani mjeseca.
Kineski rover Yutu-2, koji radi na suprotnoj strani Mjeseca od 2019. godine, oduševio je istraživače fotografijom misterioznoga objekta u obliku kocke. Vijest je objavio autoritativni novinar Andrew Jones, koji je specijaliziran za praćenje vijesti iz kineskog svemirskog programa za nekoliko renomiranih platformi. Prema njegovim riječima, istraživači su to mjesto nazvali "kućom misterija".

Istraživači su bili zapanjeni oblikom udaljenog objekta koji je snimila letjelica Yutu-2 na suprotnoj strani Mjeseca. Nažalost, nalazi se na velikoj udaljenosti od lunarnog rovera - otprilike 80 km od njega.
Više...