Znanost i tehnologijaS


Robot

'Da, prestrašeni smo': Umjetna inteligencija počinje imati veliki utjecaj u stvarnom svijetu, kaže znanstvenik

umjetna inteligencija
Istaknuti znanstvenik Stuart Russell koji je napisao vodeći udžbenik o umjetnoj inteligenciji (AI) izjavio je da su stručnjaci prestrašeni vlastitim uspjehom na tom polju, a čak su usporedili napredak AI-ja s razvojem atomske bombe.

Profesor Russell, osnivač Centra za umjetnu inteligenciju kompatibilnu s ljudima pri Sveučilištu Kalifornija, Berkeley, rekao je da većina stručnjaka vjeruje da će strojevi inteligentniji od ljudi biti razvijeni u ovom stoljeću te je pozvao na potpisivanje međunarodnih sporazuma kojima bi se regulirao razvoj tehnologije.

- Zajednica umjetne inteligencije još uvijek se nije prilagodila činjenici da sada počinjemo imati veliki utjecaj u stvarnom svijetu, rekao je za The Guardian.

- To dosad nije bio slučaj, bili smo u laboratoriju, razvijali stvari, pokušavali nešto osposobiti za rad, uglavnom nismo uspijevali. Pitanje utjecaja na stvarni svijet nije bilo relevantno. Moramo vrlo brzo odrasti, rekao je.

Umjetna inteligencija podupire mnoge životne aspekte modernog života, od tražilica do bankarstva, a napredak u prepoznavanju slika i strojnom prevođenju su među najvažnijim uspjesima posljednjih godina.

Komentar: Pogledajte i:


Comet 2

Otkriven novi meteorski roj: Listopadski zeta Perzeidi

october zeta perseidi
© Denis Vida, Damir Šegon, Paul Roggemans
Hrvatski astronomi otkrili su novi meteorski roj - Listopadske zeta Perzeide, priopćeno je u petak iz Hrvatskog astronomskog saveza.

Naime, Centralni biro za astronomske telegrame (CBAT) Međunarodne astronomske unije (IAU) prenio je 28. listopada da su dr. Denis Vida sa Sveučilišta Western Ontario i Damir Šegon iz Hrvatske meteorske mreže (HMM) "prijavili izboj meteora s radijantom u Perzeju, odnosno 14 meteora koje su zabilježile kamere Globalne meteorske (GMN) mreže u noći 24. listopada ove godine", navodi se u priopćenju .

Polovica meteora je opažena u prvih 30 minuta aktivnosti, a aktivnost je trajala ukupno 3 sata.

Jupiter

NASA-in Juno poslao prvu 3D sliku Jupiterove atmosfere

jupite natural light infrared light
© International Gemini Observatory/NOIRLab/NSF/AURA/NASA/ESA, M.H. Wong and I. de Pater (UC Berkeley) et al.Jupiterov prugasti izgled stvara "vremenski sloj" koji tvori oblak. Ova složena slika prikazuje poglede Jupitera u (slijeva nadesno) infracrvenom i vidljivom svjetlu snimljenom teleskopom Gemini North i NASA-inim svemirskim teleskopom Hubble.
Šarena atmosfera Jupitera stoljećima je intrigirala astronome koji su istraživali tajne koje se nalaze iza vrtložnog kaosa oblačnog prekrivača njegove površine.

NASA-in sonda Juno nastavila je s razmicanjem zavjesa Jupitera od kada je ušla u njegovu orbitu prije nekih 5 godina, a najnoviji podaci koje je poslala nude najcjelovitiji prikaz tog neobičnog planeta, dok je kulminacija stigla u obliku onoga što nazivaju prvom 3D slikom Jupiterove atmosfere.

Info

Da li ćemo uskoro razgovarati s kitovima?

Talking with Sperm Whales
© Amanda Cotton/Project CETIIstraživači se nadaju dešifrirati komunikaciju kitova.
Međunarodna skupina znanstvenika vjeruje da ćemo kroz najkasnije 5 godina dobiti mogućnost popričati s kitovima.

Znanstvenici s nekoliko sveučilišta iz SAD-a, Japana i Velike Britanije okupljeni na projektu CETI (Cetacean Translation Initiative), upregnuli su umjetnu inteligenciju kako bi prevela kliktaje velikih kitova ulješura, pomoću kojih ovi veliki morski sisavci komuniciraju među sobom.

Znanstvenici koriste procesiranje prirodnog jezika ili NLP, podvrstu umjetne inteligencije koja se fokusira na procesiranje pisanog i izgovorenog ljudskog jezika, a biti će uvježbavana iz 4 milijarde kliktaja ulješura.

Plan je da se svaki zvuk stavi u korelaciju sa specifičnim kontekstom, a za to će prema znanstvenicima AI-ju trebati oko 5 godina rada.

Ukoliko im to na kraju uspije, idući korak će biti izrada interaktivnog chatbota koji se stupati u dijaloge s ulješurama koje žive u divljini.

Arrow Up

Ženkama kalifornijskih kondora nisu potrebni mužjaci da bi imale potomstvo

California Condor
© AP/Marcio Jose SanchezCondor leti u pustinji Ventana istočno od Big Sura u Kaliforniji
Ovo je prvi put da je samooplodnja zabeležena kod kalifornijskimh kondora.

"Postoji nešto zaista zbunjujuće u vezi sa podacima o kondorima."

To nisu bile reči koje je Oliver Rajder želeo da čuje na putu do svog automobila nakon dugog radnog dana tokom kog je pokušavao da spase kalifornijske kondore, jednu od najugroženijih životinja na planeti. Kada mu je koleginica Leona Čemnik objasnila šta je videla, strah mu se brzo promenio u fascinaciju.

Comet 2

Asteroid veličine hladnjaka proletio neopaženo kraj Zemlje na 3.000 km

asteroid
© ShutterstockAsteroid 231937
Asteroid nije predstavljao opasnost za stanovništvo ili infrastrukturu na Zemlji, no bio je to treći najbliži prelet zabilježen dosad. Ono što zabrinjava jest da je otkriven praktički tek kad je bio u neposrednoj blizini Zemlje.

Skriveni komadić svemirskog kamena prohujao je iznad Antarktika u nedjelju, no njegovom preletu nije prethodilo nikakvo rano upozorenje, a asteroid je tek za dlaku izbjegao potpuno izgaranje u Zemljinoj atmosferi.

Ipak, asteroid 2021 UA1 ostat će zabilježen kao treći najbliži prelet svemirskog tijela pored našeg planeta, a koji nije udario u naš planet. Procjenjuje se da je veličina tog asteroida bila oko dva metra u promjeru, što odgovara veličini povećeg frižidera ili golf cart vozila.

Da je zapravo i udario u Zemlju, velikim dijelom bi izgorio u atmosferi.

Komentar: Činjenica da je prošao neopažen, kao i većina objekata koji dolaze iz smjera Sunca, ne daje previše nade u našu "naprednu" tehnologiju.

O kometima i udarima više pročitajte:


Telescope

Noć vještica je astronomski praznik izveden iz drevnog keltskog "četvrtinskog dana"

cross-quarter day

Komentar: Specijalno za Noć vještica, donosimo studiju o ranim izvorima slavlja Noći vještica - kako je astronomija povezana s Noći vještica?


Noć vještica - eng. Halloween, skraćeno od All Hallows 'Eve, što prevedeno znači "Sveta večer" odnosno "noć uoči Svih Svetih" - astronomski je praznik. Naravno, to je današnji potomak iz Samhaina, svetog festivala starih Kelta i Druida na Britanskim otocima. No, on je također dan između četvrtine, što je vjerojatno razlog zašto se Samhain slavio u to doba godine. Drevni ljudi su bili su pažljivi promatrači neba. "Četvrtinski dan" je više ili manje na pola puta između ravnodnevnice (kada sunce zalazi prema zapadu) i solsticija (kada sunce zalazi na svojoj najsjevernijoj ili južnoj točki na horizontu). Noć vještica - 31. listopada - za nas na sjevernoj hemisferi je otprilike srednja točka između jesenske ravnodnevnice i zimskog solsticija.

Drugim riječima, u tradicionalnoj astronomiji postoji osam glavnih sezonskih pododjela svake godine. Oni uključuju ožujski i rujanski ekvinocij, lipanjski i prosinački solsticij, te četiri četvrtinska dan.

U moderno doba, ti četvrtinski dani se često nazivaju Dan svizaca (2. veljače), Prvi maj (1. svibnja), Lammas / Dan kruha (1. kolovoza) i Noć vještica (31. listopada).

Info

Zemlja se nagnula na stranu prije 84 milijuna godina

globus
© 123rf
Već nam je od ranije poznato da se tijekom procesa pravog polarnog lutanja (engl. true polar wander, TPW) planeti i mjeseci mogu ponekad nagnuti u odnosu na svoje osi, ali za sada nije poznato koliko se to često događalo Zemlji.

Novija studija je pokazala da se jedan takav događaj zbio na našem planetu prije oko 84 milijuna godina, kada su dinosauri još kročili Zemljom.

Stručnjaci su analizirali uzorke vapnenca iz Italije, koji datiraju iz razdoblja kasne krede (prije 100.5 do 65.5 milijuna godina), kako bi pronašli dokaze o pomacima u magnetskom zapisu koji bi ukazivali na pojavu TPW-a.

"Radi se o najnovijem dokumentiranom TPW-u velikih razmjera, što dovodi u pitanje ideju da je os Zemlje bila uglavnom stabilna tijekom posljednjih 100 milijuna godina", objašnjavaju znanstvenici u svom radu.

Galaxy

Astronomi svjedočili spektakularnoj smrti zvijezde - ‘kamen iz Rosette’ astronomije

SN 2020fqv
© NASA, hubblesite.org
Nedavna promatranja astronoma, vršena s više teleskopa, dala su nove uvide u posljednju faze evolucije masivne zvijezde. Astronomi su svjedočili posljednjim trenutcima prije nego što je zvijezda eksplodirala u supernovi s kolapsom jezgre.

Dosada neviđena supernova

Nevjerojatna i dosada neviđena opažanja obližnje supernove 2020. godine dala su astronomima izvanredno detaljan pogled na eksploziju masivne zvijezde, uključujući slike snimljene neposredno prije i nakon eksplozije. Rezultat promatranja jest dobivanje potpune slike smrti crvene supergigantske zvijezde koja se - usred ostanka bez 'goriva' - urušila pod vlastitom gravitacijom i eksplodira u supernovi s kolapsom jezgre.

Ryan Foley, docent astronomije i astrofizike na Sveučilištu Kalifornija, pojašnjava: "Do sada smo o supernovi mogli pričati samo iz pozicije istražitelja mjesta zločina budući da bismo se uvijek pojavili naknadno te pokušavali, nakon zbivanja, objasniti što se zapravo dogodilo [toj zvijezdi]. Međutim, ova je situacija drugačija, jer smo po prvi puta stvarno svjedočili događaju i zapravo vidjeli svaki trenutak smrti zvijezde u stvarnome vremenu."

Galaxy

Naznake prvog planeta pronađenog izvan naše galaksije

slika
© ESO / L. CALÇADAOvo otkriće dolazi iz promatranja rendgenske binarne - neutronske zvijezde ili crne rupe koja uvlači plin iz zvijezde pratilje
Astronomi su pronašli naznake onoga što bi mogao biti prvi planet koji je ikada otkriven izvan naše galaksije, prenosi BBC.

Gotovo 5000 "egzoplaneta" - planeta koji kruže oko zvijezda izvan našeg Sunčevog sustava - pronađeno je do sada, ali su svi locirani unutar galaksije Mliječni put.

Mogući signal planeta koji je otkrio NASA-in rendgenski teleskop Chandra nalazi se u galaksiji Messier 51, oko 28 milijuna svjetlosnih godina od Mliječne staze.

Ovaj novi rezultat temelji se na tranzitima, gdje prolazak planeta ispred zvijezde blokira dio svjetlosti zvijezde i daje karakterističan pad svjetline koji se može otkriti teleskopima.

Ovi objekti obično sadrže neutronsku zvijezdu ili crnu rupu koja uvlači plin iz zvijezde pratilje koja se nalazi u bliskoj orbiti. Materijal u blizini neutronske zvijezde ili crne rupe postaje pregrijan i svijetli na rendgenskim valnim duljinama.

"Metoda koju smo razvili i koristili je jedina trenutno primjenjiva metoda za otkrivanje planetarnih sustava u drugim galaksijama", rekla je dr. Rosanne Di Stefano iz američkog Harvard-Smithsonian Centra za astrofiziku u Cambridgeu.