Znanost i tehnologijaS


Tornado2

Kozmičke klimatske promjene: 'Svemirski plazma uragan' opažen u ionosferi iznad Sjevernog pola

svemirski uragan
© Sveučilište Qing-He Zhang / ShandongIlustracija svemirskog uragana iznad Sjevernog pola
Naučnici su potvrdili da su otkrili prvi svemirski uragan iznad Zemlje, a riječ je o masi sastavljenoj od plazme i širokoj hiljadu kilometara koja je uočena nekoliko stotina kilometara od Sjevernog pola, prenio je žurnal Nature Communications.

Svemirski uragan je izbacivao elektrone umjesto kiše, imao je nekoliko spiralnih ruku i trajao je osam sati prije nego što je postepeno nestao, prenosi Tanjug.

"Do sada nije bilo sigurno da svemirska plazma uopće postoji, a dokaz o postojanju je nevjerovatan", rekao je Mike Lockwood, naučnik na Univerzitetu u britanskom Readingu i koautor studije, prenio je New York Post.

Satellite

Iz Rusije s pitanjima: Istraživače zbunjuje prepoznatljiv prugast obrazac u Sibiru

rusija sibir
© NASA
U blizini reke Marke u arktičkom Sibiru, zemlja se "talasa" na načine koje naučnici ne razumeju u potpunosti, objavila je NASA, dokumentujući ovu pojavu satelitskim snimcima.

Istraživači NASA objavili su seriju satelitskih snimaka, koje je prikupio satelit "Landsat 8" tokom nekoliko godina.

Sa obe strane reke smenjuju se tamne i svetle pruge. Zbunjujući efekat je vidljiv u sva četiri godišnja doba, ali je najizraženiji zimi, kada sneg ovaj kontrastni obrazac čini još oštrijim.

Naučnici pokušavaju da odgonetnu zašto je ovaj deo Sibira tako prugast. Za sada, ima nekoliko različitih objašnjenja.

Moguće je da odgovor leži u zaleđenom zemljištu. Ovaj region Srednjosibirske visoravni, čak 90 odsto godine je pokriven permafrostom, mada se on u kraćim intervalima otapa. Poznato je da delovi zemlje koji se kontinuirano smrzavaju, odmrzavaju i ponovo smrzavaju poprimajući neobične kružne ili prugaste strukture, izvestili su naučnici u studiji objavljenoj u januaru 2003. u časopisu Nauka (Science). Efekat se javlja kada se zemljište i kamenje prirodno sortiraju tokom ciklusa smrzavanja i otapanja.

Wolf

Legendarni strašni vuk možda uopće nije bio vuk

strašni vuk
Canis dirus (Strašni vuk) u usporedbi s 1,8 metra visokom osobom i modernim Canis lupusom (Sivi vuk)
Naučnici još uvek raspravljaju o tome kako su izgledali strašni vukovi. Kreatori serije "Igra prestola" ponudili su svoje viđenje ovih drevnih zveri i strašne vukove prikazali kao odane (iako divlje) kućne ljubimce. Međutim, oni, naravno nisu odgovorili na naučna pitanja.

Verni svom imenu - strašni vukovi (Canis dirus) - bili su najveći i najmasovniji te vrste. Imali su oko 70 kilograma, što je više od težine današnjih sivih vukova. Strašni vukovi naseljavali su Ameriku i lovili, danas izumrle, predstavnike megafaune npr. konje ledenog doba ili džinovske lenjivce.

Ali mnogo toga o njima i dalje je nepoznato. Odakle su došli? Кoliko su slični današnjim sivim vukovima? I zašto su izumrli pre oko 13 hiljada godina, nakon što du preživeli stotine milenijuma pre toga?

U prvoj studiji ove vrste naučnici analizirali nekoliko kompletnih genoma ovih zveri.

Naučnici su očekivali da će im DNK analiza pokazati da sivi i strašni vukovi imaju dosta zajedničkog, ali umesto toga, rezultati su ih pomalo iznenadili. Umesto da Canis dirus deli većinu genetskih sličnosti sa običnim vukom (Canis lupus), naučnici su dokazali da DNK dve vrste ima vrlo malo sličnosti. Možda je to zbog činjenice da su ove dve vrste živele na veoma velikoj udaljenosti jedna od druge. Ali to su samo nagađanja.

"Strašni vukovi bili su vrlo slični po izgledu sivim vukovima, ali genetičari tvrde da nisu ni u kakvom bliskom srodstvu", objašnjava Angela Peri, arheolog sa Univerziteta u Durhamu.

Komentar: Povezano: Nova studija: Porijeklo vukova iz Sjeverne Amerike


Evil Rays

Znanstvenici su pronašli način komunikacije s ljudima koji spavaju i sanjaju

snovi
© K. KonkolySudionik koji spava u laboratoriju, s signalima mozga i oka s desne strane
Već je i sam fenomen lucidnih snova dovoljno tajanstven sam po sebi, a sada je otkrivena još jedna nova razina - interaktivno sanjanje, u kojoj su ispitanici tijekom sna komunicirali sa znanstvenicima.

Većina ljudi nije svjesna kada sanja - da sanja, a mnogi se ujutro ni ne sjećaju svojih dogodovština iz zemlje snova. No, ponekad se dogodi iznimna situacija i pojedinci tijekom sna osvijeste da to što se zbiva oko njih nije realnost, odnosno, imaju takozvane lucidne snove.

Tijekom lucidnih snova pojedinci ulaze u stanje svijesti u kojem su svjesni da sanjaju, a neki čak onda mogu kontrolirati što se događa u snovima.

Mnogi nikada u životu nisu iskusili tako nešto, a većina onih koji to i dožive opisuju da se radi o rijetkom i spontanom događaju. Znanstvenici su tijekom studije iz 2018. utvrdili da između 40 i 50% ispitanika nije nikada imalo lucidni san, 20% ga je imalo više puta u životu, ponekad i jednom mjesečno, a iznimno mali postotak je takve snove znao imati nekoliko puta tjedno.

Oni koji svjesno rade na tome da lucidno sanjaju razvili su neke tehnike pomoću kojih osvijeste da se radi o snu. Primjerice, ako prstima začepite nos, u snu ćete uvijek moći i dalje normalno disati kroz njega (jer zapravo to i radite dok ležite u krevetu). Nekima je ovo glavna metoda za raspoznavanje je li to što se oko njih zbiva san ili java.

Brain

Rendgenske zrake otkrivaju jedinstvene razlike u neuronima ljudi sa shizofrenijom

neuroni
© Ryuta Mizutani3D rendgenske slike neurona shizofrenije
Znanstvenici su nakon snimanja detalja moždanih stanica otkrili da oni koji boluju od shizofrenije imaju jedinstvene razlike u debljini i zakrivljenosti neurona, što bi možda moglo objasniti i neke od njihovih simptoma.

Treba napomenuti da se radi o analizi malog broja uzoraka i da su potrebna daljnja istraživanja ako se želi utvrditi utječu li i na koji način strukture živčanih stanica na nečije neurološko stanje, piše Science Alert.

Vijugavi aksoni

Stručnjaci sa sveučilišta Tokai u Japanu koristili su dvije različite tehnologije rendgenskog mikroskopskog snimanja, jednu pomoću uređaja koji se nalaze u institutu SPring-8 u Japanu, a drugu pomoću onog koji se nalazi na američkom institutu Advanced Photon Source (APS). Nakon dugog procesa snimanja, uspjeli su vidjeti izuzetno sitne detalje.

Analizirali su uzorke moždanog tkiva četiri umrle osobe s dijagnozom shizofrenije i četiri bez tog oboljenja. Otkrili su da su, statistički gledano, debljina i zakrivljenost staničnih karakteristika koje se protežu iz tijela neurona (aksona) značajno razlikuju između onih sa shizofrenijom i onih bez nje. Odnosno, aksoni onih koji boluju od te bolesti izgledaju više vijugavo.

Akson predstavlja produžetak živčane stanice, a funkcija mu je da šalje formirani signal do sljedećeg neurona.

Camera

Fotograf divlje prirode snimio je "nikad prije viđenog" žutog pingvina

žuti pingvin
© Yves Adams / Kennedy NewsPrvi ikad viđeni žuti pingvin
Žuti pingvin snimljen je na Južna Džordžija Ostrvima u Atlantskom okeanu, a naučnici ne mogu tačno da objasne zbog čega je takve boje, a ne uobičajeno crno-bele.

Belgijski fotograf Iv Adams nedavno je objavio ovu fotografiju, snimljenu još u decembru 2019. godine. On je na svom Instagramu napisao da je bio član ekspedicije koja je posetila južni Atlantik i zaustavila se na Južna Džordžija Ostrvima.

"Dok smo raspakivali opremu, video sam na hiljade kraljevskih pingvina na obali, usred velikog broja morskih slonova i krznenih foka. Nikada nisam video toliko pingvina, bilo ih je više od 100.000, ali samo jedan mi je odmah privukao pažnju jer je bio žute boje", ispričao je Adams, prenosiLajvsajens.

Kraljevski pingvini su crno-beli, sa jednom žutom tačkom na "okovratniku".

Međutim, ovaj pingvin na sebi nije imao crnu boju, već je umesto nje bila žuta.

Komentar: Znanstvenici su otkrili da se žuti pigment u pingvinskom perju kemijski razlikuje od svih ostalih molekula za koje je poznato da daju boju perju. Istraživač Daniel Thomas kaže Smithsonian Insideru :
"Pingvini koriste žuti pigment za privlačenje partnera i snažno sumnjamo da se žuta molekula sintetizira iznutra. [To se] razlikuje od bilo koje od pet poznatih klasa pigmentacije perja ptica i predstavlja novu šestu klasu pigmenta perja. Koliko nam je poznato molekul nije sličan ni jednom od žutih pigmenata pronađenih u prehrani pingvina."



Microscope 1

Upoznajte Elizabeth Ann, prvu američku ugroženu vrstu koja je klonirana

tvorica
© National Black-footed Ferret Conservation CenterElizabeth Ann, prva klonirana crnonoga tvornica i prva klonirana američka vrsta koja je ugrožena
Nedavno rođeni tvor Elizabeth Ann zapravo je genetska kopija drugog bića zvanog Willa, čije su stanice prikupljene nakon smrti i uspješno korištene u kloniranju.

Znanstvenici iz SAD-a uspješno su klonirali vrlo ugroženu vrstu crnonogog tvora, koristeći krio-konzervirane stanice ženke, koja je uginula prije nekoliko desetljeća, izvijestila je u četvrtak američka Služba za ribe i divlje životinje.

Elizabeth Ann prva je autohtona vrsta koja je klonirana u SAD-u, označavajući glavni doprinos genetskom kloniranju. Znanstvenici vjeruju da će Elizabethino rođenje dodatno pomoći u rješavanju genetskih prepreka kod mnogih ugroženih bića.

Klonirani tvor je rođen 10. prosinca 2020. Kako bi se ostvarilo prvo kloniranje sjevernoameričke vrste, istraživači su klonirani embrion stavili u surogat tvora iz genetske tvrtke kućnih ljubimaca Via Gen Pets & Equine.

Znanstvenici sugeriraju da je kloniranje novi alat koji može utrti put dopunjavanju mjera kao što su zaštita staništa, kontrola bolesti i istraživanja divlje populacije.

Tvor je trenutno u Centru za zaštitu crnonogih tvorova američke Službe za ribe i divlje životinje u Coloradu i neće biti pušten u prirodu, dodali su znanstvenici.

Crnonogi tvor jedan je od najugroženijih sisavaca u Sjevernoj Americi i jedina tamošnja vrsta divljih tvora.

Better Earth

Kraj neandertalaca povezan s okretanjem Zemljinih magnetskih polova, sugerira studija

magnetno polje
© Elen11 / Getty Images
Kolaps Zemljinog magnetnog polja i obrtanje polova naše planete možda su doveli do istrebljenja neandertalaca, tvrdi nova studija naučnika. Naučnici upozoravaju da bi obrtanje polova moglo ponovo da se desi i da bi to imalo katastrofalne posledice po život na Zemlji.

Neandertalci su se pojavili na Zemlji pre oko 200.000 godina, tokom pleistocena. Izumrli su pre oko 40.000 godina, a naučnici veruju da je njihovom nestanku doprinela kombinacija više faktora. Međutim, novo istraživanje ukazuje kako je moguće da se radi o samo jednom katastrofalnom događaju.

Zemljino magnetno polje je presudno za opstanak života na planeti jer štiti ozonski omotač od solarnih vetrova, kosmičkog zračenja i opasne radijacije.

Najjača snaga magnetnog polja je na polovima, ali oni nekad zamene mesta. Jedan takav događaj, poznat kao Lašampova ekskurzija, dogodila se pre 42.000 godina i trajao je manje od 1.000 godina.

Blue Planet

Milion godina stari genomi mamuta razbijaju rekord najstarije drevne DNK

mamuti
© Beth Zaiken / Centar za paleogenetikuDrevna DNA preuzeta od različitih vrsta mamuta osvjetljava složenu evolucijsku sliku.
Znanstvenici su uspjeli izvući genom star milijun godina iz zubi mamuta pronađenih 1970-ih u sibirskom permafrostu.

Stručnjaci do sada nisu bili sigurni može li drevna DNK opstati dulje od milijun godina. Kada neki organizam umre, njegovi se kromosomi raspadnu na dijelove koji s vremenom postaju sve kraći. Lanci DNK nakon nekog vremena postanu toliko mali da čak ako se i izvuku iz uzorka, u sebi ne sadrže korisne informacije.

Genetičar Ludovic Orlando iz Centru za antropobiologiju i genetiku u Toulouseu u Francuskoj i njegovi kolege su uspjeli izvući informacije iz kosti konja stare između 560.000 i 780.000 godina te su se zapitali može li se to isto napraviti i s još starijim uzorkom. Pogotovo su bili optimistični glede nekog uzorka koji je sačuvan u permafrostu jer konstantno niske temperature vječnog leda usporavaju fragmentaciju DNK.

San star deset godina

Love Dalen, evolucijski genetičar iz Švedskog prirodoslovnog muzeja (SMNH) u Stockholmu, bavi se sekvenciranjem starih ostataka mamuta od 2007. godine, a nedavno je uspio ostvariti san genetičara iz Francuske.

Njegov tim je sekvencirao uzorke, jedan vunenog mamuta (mammuthus primigenius) i dva stepskog mamuta (mammuthus trogontherii), koje je 1970-ih iskopao ruski paleontolog Andrej Šer.


Komentar: Ipak vrijedi napomenuti da 'vuneni' mamuti ipak nisu bili tako vuneni: Naglo smrznuti mamuti i kozmičke katastrofe


Dalen se nadao da bi DNK iz uzoraka mogao dati neke odgovore na pitanja o evoluciji vunenih mamuta, ali je bio vrlo sumnjičav zbog kvalitete uzoraka. Naime, već je ranije imao loših iskustava s mnogo mlađim ostacima nađenim u permafrostu, piše Nature.

"Nije sve što se nalazi u vječnom ledu očuvano. Velika većina uzoraka ima bezvezni DNK", kazao je.

Komentar: Pogledajte također na engl.jeziku:


Microscope 2

Ruski znanstvenici istražuju pretpovijesne viruse pronađene u smrznutom tlu

vektor
© ysia.ru
Ruska državna laboratorija Vektor objavila je u utorak da počinje istraživanje prahistorijskih virusa analizom ostataka životinja pronađenih u zamrznutom tlu.

Laboratorija sa sjedištem u Sibiru u saopćenju je istakla da je cilj projekta identifikacija palovirusa i provođenje naprednih istraživanja evolucije virusa.

Istraživanje u saradnji s Univerzitetom u Yakutsku započelo je analizom tkiva izvađenih iz prahistorijskog konja, za kojeg se vjeruje da je star najmanje 4.500 godina.

Ostaci su otkriveni 2009. godine u Yakuti, prostranoj sibirskoj regiji u kojoj se redovno otkrivaju ostaci paleolitskih životinja, uključujući mamute.

Naučnici su rekli da će istraživati i ostatke mamuta, losa, pasa, glodara, zečeva i drugih prahistorijskih životinja. Također naglašavaju da prvi put izvode studije na paleovirusima.

Nekadašnji centar za razvoj biološkog oružja iz Sovjetskog saveza - laboratorija Vektor jedno je od samo dva postrojenja na svijetu za skladištenje virusa malih boginja.

Vektor je razvio vakcinu protiv koronavirusa EpiVacCorona, koja je u oktobru dobila dozvolu u Rusiji, a čija bi masovna proizvodnja trebala početi kasnije ovog mjeseca.

Naučnici kažu da se Arktik zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, ugrožavajući lokalne divlje životinje, kao i oslobađajući ugljen uskladišten u vječnom ledu koji se topi.