Pilići u Škotskoj modificirani za proizvodnju ljudskih bjelančevina u jajima
© NORRIE RUSSELL, INSTITUT ROSLIN
Znanstvenici su genetski modificirali kokoši kako bi mogle nesti jaja koja u sebi sadrže tvari koje mogu pomoći pri liječenju artritisa i nekih vrsta raka, javlja BBC.

Tako proizvedeni lijekovi 100 puta su jeftiniji, nego da se proizvode u tvornicama. Znanstvenici smatraju kako će s vremenom moći povećati proizvodnju i proizvoditi lijekove u komercijalnim količinama.

"Kokoši pritom ne pate i na njih se mnogo više pazi nego na farmama za uzgoj", rekla je biokemičarka Lissa Herron iz tvrtke Roslin Technologies sa sjedištem u Edinburghu.

"One žive u vrlo prostranim kokošinjcima. Hrani ih se na dnevnoj bazi i žive prilično ugodno", dodala je.

"Što se kokoši tiče, one samo polažu jaja. Ova procedura ni na koji način ne utječe na njihovo zdravlje te one žive normalnim životom", objasnila je.

Mnogo isplativije

Naime, znanstvenici su već prije shvatili kako za proizvodnju proteinskih terapija mogu koristiti genetski modificirane koze, zečeve i kokoši, tj. njihovo mlijeko ili jaja, a istraživači smatraju kako je ovaj najnoviji pristup učinkovitiji i isplativiji od drugih metoda.

"Ako proteine dobivamo iz jaja, to je 10 do 100 puta jeftinije, nego da ih se proizvodi industrijskim putem", rekla je Herron.

Specijalna jaja

Mnoge bolesti nastaju jer naše tijelo ne proizvodi dovoljno određenih kemikalija ili proteina. Takve bolesti liječimo sintetički proizvedenim proteinima koji mogu biti jako skupi.

Biokemičarka Herron i njezini kolege uspjeli su smanjiti troškove proizvodnje umetanjem ljudskog gena koji je odgovoran za proizvodnju proteina kod ljudi, u onaj dio DNK-a kokoši koji je zadužen za stvaranje bjelanjka u kokošjim jajima.

Znanstvenici su se usredotočili na dva proteina koja su bitna za imunološki sustav: IFN-alfa 2a, koji ima snažan antivirusni i antikancerogeni učinak, i makrofag-CSF, koji stimulira oporavak tkiva.

Regeneracija jetre ili bubrega našeg kućnog ljubimca

Trebat će 10 do 20 godina da bi se razvila ovakva vrsta lijeka za ljude, ali znanstvenici se nadaju da će ga moći ranije primjenjivati na životinjama.

Tom procedurom mogli bi se razviti lijekovi koji bi bili alternativa antibioticima i koji bi poticali imunološki sustav domaćih životinja, čime bi se smanjio rizik od razvoja novih sojeva superbakterija zbog pretjerane uporabe antibiotika. No lijekovi bi mogli pomoći i pri regeneraciji tkiva.

"Na primjer, mogli bismo upotrijebiti tako dobiven lijek za regeneraciju jetre ili bubrega našeg kućnog ljubimca ili domaće životinje", rekla je Herron.

U ovoj fazi kliničkih testiranja jaja genetski modificiranih kokoši ne prodaju se u trgovinama, već se proizvode samo u istraživačke svrhe.