Znanost i tehnologijaS


Brain

Rendgenske zrake otkrivaju jedinstvene razlike u neuronima ljudi sa shizofrenijom


index.hr
Pet, 26 Vel 2021 00:00 UTC
neuroni
© Ryuta Mizutani3D rendgenske slike neurona shizofrenije
Znanstvenici su nakon snimanja detalja moždanih stanica otkrili da oni koji boluju od shizofrenije imaju jedinstvene razlike u debljini i zakrivljenosti neurona, što bi možda moglo objasniti i neke od njihovih simptoma.

Treba napomenuti da se radi o analizi malog broja uzoraka i da su potrebna daljnja istraživanja ako se želi utvrditi utječu li i na koji način strukture živčanih stanica na nečije neurološko stanje, piše Science Alert.

Vijugavi aksoni

Stručnjaci sa sveučilišta Tokai u Japanu koristili su dvije različite tehnologije rendgenskog mikroskopskog snimanja, jednu pomoću uređaja koji se nalaze u institutu SPring-8 u Japanu, a drugu pomoću onog koji se nalazi na američkom institutu Advanced Photon Source (APS). Nakon dugog procesa snimanja, uspjeli su vidjeti izuzetno sitne detalje.

Analizirali su uzorke moždanog tkiva četiri umrle osobe s dijagnozom shizofrenije i četiri bez tog oboljenja. Otkrili su da su, statistički gledano, debljina i zakrivljenost staničnih karakteristika koje se protežu iz tijela neurona (aksona) značajno razlikuju između onih sa shizofrenijom i onih bez nje. Odnosno, aksoni onih koji boluju od te bolesti izgledaju više vijugavo.

Akson predstavlja produžetak živčane stanice, a funkcija mu je da šalje formirani signal do sljedećeg neurona.
Više...
Camera

Fotograf divlje prirode snimio je "nikad prije viđenog" žutog pingvina


Sputnik
Uto, 23 Vel 2021 19:14 UTC
žuti pingvin
© Yves Adams / Kennedy NewsPrvi ikad viđeni žuti pingvin
Žuti pingvin snimljen je na Južna Džordžija Ostrvima u Atlantskom okeanu, a naučnici ne mogu tačno da objasne zbog čega je takve boje, a ne uobičajeno crno-bele.

Belgijski fotograf Iv Adams nedavno je objavio ovu fotografiju, snimljenu još u decembru 2019. godine. On je na svom Instagramu napisao da je bio član ekspedicije koja je posetila južni Atlantik i zaustavila se na Južna Džordžija Ostrvima.

"Dok smo raspakivali opremu, video sam na hiljade kraljevskih pingvina na obali, usred velikog broja morskih slonova i krznenih foka. Nikada nisam video toliko pingvina, bilo ih je više od 100.000, ali samo jedan mi je odmah privukao pažnju jer je bio žute boje", ispričao je Adams, prenosiLajvsajens.

Kraljevski pingvini su crno-beli, sa jednom žutom tačkom na "okovratniku".

Međutim, ovaj pingvin na sebi nije imao crnu boju, već je umesto nje bila žuta.

Komentar: Znanstvenici su otkrili da se žuti pigment u pingvinskom perju kemijski razlikuje od svih ostalih molekula za koje je poznato da daju boju perju. Istraživač Daniel Thomas kaže Smithsonian Insideru :
"Pingvini koriste žuti pigment za privlačenje partnera i snažno sumnjamo da se žuta molekula sintetizira iznutra. [To se] razlikuje od bilo koje od pet poznatih klasa pigmentacije perja ptica i predstavlja novu šestu klasu pigmenta perja. Koliko nam je poznato molekul nije sličan ni jednom od žutih pigmenata pronađenih u prehrani pingvina."


Više...
Microscope 1

Upoznajte Elizabeth Ann, prvu američku ugroženu vrstu koja je klonirana

Saša F.
logicno.com
Pon, 22 Vel 2021 00:00 UTC
tvorica
© National Black-footed Ferret Conservation CenterElizabeth Ann, prva klonirana crnonoga tvornica i prva klonirana američka vrsta koja je ugrožena
Nedavno rođeni tvor Elizabeth Ann zapravo je genetska kopija drugog bića zvanog Willa, čije su stanice prikupljene nakon smrti i uspješno korištene u kloniranju.

Znanstvenici iz SAD-a uspješno su klonirali vrlo ugroženu vrstu crnonogog tvora, koristeći krio-konzervirane stanice ženke, koja je uginula prije nekoliko desetljeća, izvijestila je u četvrtak američka Služba za ribe i divlje životinje.

Elizabeth Ann prva je autohtona vrsta koja je klonirana u SAD-u, označavajući glavni doprinos genetskom kloniranju. Znanstvenici vjeruju da će Elizabethino rođenje dodatno pomoći u rješavanju genetskih prepreka kod mnogih ugroženih bića.

Klonirani tvor je rođen 10. prosinca 2020. Kako bi se ostvarilo prvo kloniranje sjevernoameričke vrste, istraživači su klonirani embrion stavili u surogat tvora iz genetske tvrtke kućnih ljubimaca Via Gen Pets & Equine.

Znanstvenici sugeriraju da je kloniranje novi alat koji može utrti put dopunjavanju mjera kao što su zaštita staništa, kontrola bolesti i istraživanja divlje populacije.

Tvor je trenutno u Centru za zaštitu crnonogih tvorova američke Službe za ribe i divlje životinje u Coloradu i neće biti pušten u prirodu, dodali su znanstvenici.

Crnonogi tvor jedan je od najugroženijih sisavaca u Sjevernoj Americi i jedina tamošnja vrsta divljih tvora.
Više...
Better Earth

Kraj neandertalaca povezan s okretanjem Zemljinih magnetskih polova, sugerira studija


Sputnik
Sub, 20 Vel 2021 12:34 UTC
magnetno polje
© Elen11 / Getty Images
Kolaps Zemljinog magnetnog polja i obrtanje polova naše planete možda su doveli do istrebljenja neandertalaca, tvrdi nova studija naučnika. Naučnici upozoravaju da bi obrtanje polova moglo ponovo da se desi i da bi to imalo katastrofalne posledice po život na Zemlji.

Neandertalci su se pojavili na Zemlji pre oko 200.000 godina, tokom pleistocena. Izumrli su pre oko 40.000 godina, a naučnici veruju da je njihovom nestanku doprinela kombinacija više faktora. Međutim, novo istraživanje ukazuje kako je moguće da se radi o samo jednom katastrofalnom događaju.

Zemljino magnetno polje je presudno za opstanak života na planeti jer štiti ozonski omotač od solarnih vetrova, kosmičkog zračenja i opasne radijacije.

Najjača snaga magnetnog polja je na polovima, ali oni nekad zamene mesta. Jedan takav događaj, poznat kao Lašampova ekskurzija, dogodila se pre 42.000 godina i trajao je manje od 1.000 godina.
Više...
Blue Planet

Milion godina stari genomi mamuta razbijaju rekord najstarije drevne DNK


index.hr
Pet, 19 Vel 2021 00:00 UTC
mamuti
© Beth Zaiken / Centar za paleogenetikuDrevna DNA preuzeta od različitih vrsta mamuta osvjetljava složenu evolucijsku sliku.
Znanstvenici su uspjeli izvući genom star milijun godina iz zubi mamuta pronađenih 1970-ih u sibirskom permafrostu.

Stručnjaci do sada nisu bili sigurni može li drevna DNK opstati dulje od milijun godina. Kada neki organizam umre, njegovi se kromosomi raspadnu na dijelove koji s vremenom postaju sve kraći. Lanci DNK nakon nekog vremena postanu toliko mali da čak ako se i izvuku iz uzorka, u sebi ne sadrže korisne informacije.

Genetičar Ludovic Orlando iz Centru za antropobiologiju i genetiku u Toulouseu u Francuskoj i njegovi kolege su uspjeli izvući informacije iz kosti konja stare između 560.000 i 780.000 godina te su se zapitali može li se to isto napraviti i s još starijim uzorkom. Pogotovo su bili optimistični glede nekog uzorka koji je sačuvan u permafrostu jer konstantno niske temperature vječnog leda usporavaju fragmentaciju DNK.

San star deset godina

Love Dalen, evolucijski genetičar iz Švedskog prirodoslovnog muzeja (SMNH) u Stockholmu, bavi se sekvenciranjem starih ostataka mamuta od 2007. godine, a nedavno je uspio ostvariti san genetičara iz Francuske.

Njegov tim je sekvencirao uzorke, jedan vunenog mamuta (mammuthus primigenius) i dva stepskog mamuta (mammuthus trogontherii), koje je 1970-ih iskopao ruski paleontolog Andrej Šer.


Komentar: Ipak vrijedi napomenuti da 'vuneni' mamuti ipak nisu bili tako vuneni: Naglo smrznuti mamuti i kozmičke katastrofe


Dalen se nadao da bi DNK iz uzoraka mogao dati neke odgovore na pitanja o evoluciji vunenih mamuta, ali je bio vrlo sumnjičav zbog kvalitete uzoraka. Naime, već je ranije imao loših iskustava s mnogo mlađim ostacima nađenim u permafrostu, piše Nature.

"Nije sve što se nalazi u vječnom ledu očuvano. Velika većina uzoraka ima bezvezni DNK", kazao je.

Komentar: Pogledajte također na engl.jeziku:

Više...
Microscope 2

Ruski znanstvenici istražuju pretpovijesne viruse pronađene u smrznutom tlu


klix.ba
Sre, 17 Vel 2021 00:00 UTC
vektor
© ysia.ru
Ruska državna laboratorija Vektor objavila je u utorak da počinje istraživanje prahistorijskih virusa analizom ostataka životinja pronađenih u zamrznutom tlu.

Laboratorija sa sjedištem u Sibiru u saopćenju je istakla da je cilj projekta identifikacija palovirusa i provođenje naprednih istraživanja evolucije virusa.

Istraživanje u saradnji s Univerzitetom u Yakutsku započelo je analizom tkiva izvađenih iz prahistorijskog konja, za kojeg se vjeruje da je star najmanje 4.500 godina.

Ostaci su otkriveni 2009. godine u Yakuti, prostranoj sibirskoj regiji u kojoj se redovno otkrivaju ostaci paleolitskih životinja, uključujući mamute.

Naučnici su rekli da će istraživati i ostatke mamuta, losa, pasa, glodara, zečeva i drugih prahistorijskih životinja. Također naglašavaju da prvi put izvode studije na paleovirusima.

Nekadašnji centar za razvoj biološkog oružja iz Sovjetskog saveza - laboratorija Vektor jedno je od samo dva postrojenja na svijetu za skladištenje virusa malih boginja.

Vektor je razvio vakcinu protiv koronavirusa EpiVacCorona, koja je u oktobru dobila dozvolu u Rusiji, a čija bi masovna proizvodnja trebala početi kasnije ovog mjeseca.

Naučnici kažu da se Arktik zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka, ugrožavajući lokalne divlje životinje, kao i oslobađajući ugljen uskladišten u vječnom ledu koji se topi.
Više...
Evil Rays

Znanstvenici otkrivaju da biljka mesožderka, Venerna muholovka, stvara mala magnetska polja


index.hr
Uto, 16 Vel 2021 00:00 UTC
venerina muholovka
Venerina muholovka
Jedna od najpoznatijih biljaka mesožderka, Venerina muholovka (dionaea muscipula), već je sama po sebi dovoljno fascinantna, a sada su znanstvenici otkrili još jednu njenu nevjerojatnu osobinu - prilikom zatvaranja listova ona stvara mjerljivo magnetsko polje.

Najnovije istraživanje moglo bi pomoći stručnjacima da bolje razumiju kako biljni svijet koristi magnetske signale za komunikaciju ili za upozorenje o oboljenju.

Mjerili magnetizam na "Cvijetu leša"

Znanstvenici već od prije znaju da biljke koriste električne signale kao neku vrstu živčanog sustava. Sumnjali su da u tu svrhu koriste i magnetizam, ali je bilo teško evidentirati takav proces, piše Science Alert.

2011. su pokušali registrirati magnetsko polje oko neobične biljke amorphophallus titanium koju ponekad nazivaju i "Cvijet leša" jer ima vrlo neugodan miris. Koristili su atomske magnetometre koji mogu otkriti najmanje fluktuacije u magnetskom polju.

S obzirom na to da su primijetili da biljka stvara skoro pa neprimjetno magnetsko polje kazali su kako će sljedeći put raditi analizu na nekoj drugoj, manjoj biljci.
Više...
Ice Cube

'Ne bi trebao biti tamo': Pronađen morski život ispod antarktičkog ledenog pokrivača


jutarnji.hr
Uto, 16 Vel 2021 12:53 UTC
antarktika
Biolozi kažu da slučajno otkriće morskog života na stijeni ispod antarktičkog leda dovodi u pitanje naše razumijevanje kako organizmi mogu živjeti u okruženjima daleko od sunčeve svjetlosti, piše New Scientist.

Tim znanstvenika je probušio 900 metara debelu ledenu ploču Filchner-Ronne i spustio kameru u rupu u potrazi za blatom na morskom dnu. Na njihovo iznenađenje, kamera je otkrila stijenu koju su okruživale životinje.

Ispod ledenog pokrivača

Čini se da video snimke prikazuju 16 spužvi, kao i 22 neidentificirane životinje među kojima bi mogli biti i člankonošci. To je prvi put da je takav oblik života pronađen ispod antarktičkog ledenog pokrivača.

"Postoje razni razlozi zbog kojih ta stvorenja ne bi trebala biti tamo", kaže Huw Griffiths iz British Antarctic Survey, koji je analizirao snimke. Smatra da životinje, koje se vjerojatno hrane filtriranjem, preživljavaju na hranjivim tvarima u vodi od -2 °C. Zagonetka je u tome što su izuzetno daleko od očitih izvora hranjivih sastojaka, s obzirom na to da se gromada nalazi 260 kilometara od otvorene vode na ledenoj ploči Filchner-Ronne, gdje fotosintetski organizmi mogu preživjeti.

Štoviše, hrana za spužve vjerojatno putuje s još veće udaljenosti, kaže Griffiths. S obzirom na ono što znamo o oceanskim strujama na tom području, čini se da je najbliži izvor sunčeve svjetlosti udaljen 600 km.

Još nije jasno jesu li životinje pronađene na stijeni nove za znanost, koliko su dugovječne - neke antarktičke staklene spužve stare su desetke tisuća godina - ili koliko često se hrane: jednom godišnje, jednom u desetljeću ili čak stoljeću. No, postoje znakovi da život na ovoj stijeni nije jednokratan: snimljena je i jedna spužva na drugoj obližnjoj stijeni.
Više...
Galaxy

Divovska crna rupa odjednom se smračila, a nitko ne zna zašto

Rafi Letzter [Prijevod: Sott.net]
Live Science
Čet, 04 Vel 2021 12:00 UTC
black hole
© Brian Christensen/Stocktrek ImagesŠto je zamaglilo jarko svjetlo GRS 1915 + 105?
Počevši od 2018. godine, jedno od najsjajnijih rendgenskih (X-Ray) svjetla na nebu je potamnilo, a znanstvenici još uvijek nisu sigurni zašto.

Crna rupa, odgovorna za tajnu ugašenih svjetala, živi u GRS 1915+105 zvjezdanom sustavu, udaljenom 36.000 svjetlosnih godina od Zemlje, koji sadrži i normalnu zvijezdu i supermasivnu crnu rupu - poznatu kao drugu po veličini u Mliječnom putu. Ta teška kategorija je 10 do 18 puta veća od mase Sunca i druga je po masi, odmah nakon one u konstalaciji Strijelca A* (ili SgrA*) - supermasivne crne rupe u galaktičkom središtu. Područje oko crne rupe GRS 1915 + 105 obično svijetli intenzivnim X-zrakama, jer se hrani svojom zvijezdom pratiteljicom. Dok materijal kruži kozmičkim odvodom, čestice unutar njega se trljaju, tako stvarajući energiju prije nego što padnu u tamu središta crne rupe. Taj uskovitlani materijal je akrecijski disk crne rupe koji se svijetli X-zrakama dok crna rupa proždire sve više i više tvari.

Komentar: Broj nedavnih neočekivanih i neobjašnjivih događaja u svemiru navodi na sumnju da glavnoj znanosti nedostaje značajan dio slagalice: Poslušajte i SOTT radio emisije:

Više...
Cassiopaea

Rijetka vrsta supernove otkrivena u našoj galaksiji

Stephen Luntz [Prijevod: Sott.net]
IFL Science
Uto, 09 Vel 2021 17:36 UTC
Sagittarius A East
© X-ray: NASA/CXC/Nanjing Univ./P. Zhou et al. Radio: NSF/NRAO/VLASastavljena slika rendgenskih podataka iz Chandre (plava) i radio emisija iz vrlo velikog niza (crvena) Strijelca A Istok. Otkriveni elementi sugeriraju da je ovo prvi ostatak rijetkog tipa Iax supernove pronađen u našoj galaksiji
Eksplozije supernove zasipaju galaksiju elementima vitalnim za život i služe kao tragovi koji nam otkrivaju sudbinu svemira. Ipak, bez obzira na njihovu važnost, uključuju neke podvrste koje jedva razumijemo. Možda su najviše zbunjujući oni poznati kao Tip Iax (izgovara se one-ax (prvi-ax)), ali mogući ostaci jednog od tih događaja mogli bi pružiti neke glavne tragove za njihovo razumijevanje, a mogao bi biti i prvi koji je ikad pronađen u Mliječnom putu.

Prije nego što smo uopće imali pojma što ih je uzrokovalo, supernove - snažne, svjetleće zvjezdane eksplozije - kategorizirane su na temelju njihovih dominantnih spektralnih linija. Ispostavilo se da su u istraživačke svrhe najkorisnije one koje su poznate kao Tip Ia, koje imaju vrlo prikladnu osobinu - uvijek imaju približno istu unutarnju svjetlinu. Mjereći koliko svjetlosti vidimo od supernove tipa Ia, astronomi mogu dobiti dobru procjenu koliko je udaljena eksplozija, a time i galaksija u kojoj je smještena.

To nam je poslužilo dovoljno dobro da otkrijemo činjenicu da se širenje svemira ubrzava, ali između jedne šestine i jedne trećine onoga što u početku izgleda kao supernova Tipa Ia - to nije. Među njima je skupina koja se ponekad naziva supernova Tipa Iax, koja ima spektar označen ioniziranim silicijem poput običnih vrsta Ias, ali je znatno slabija.

Dok je bio na Sveučilištu u Amsterdamu, voditelj studije Ping Zhou primijetio je ostatak supernove poznate kao Strijelac A Istok pomoću teleskopa Chandra X-Ray. Zhou misli da je ovo prvi ostatak Iax supernove koji smo pronašli u našoj galaksiji.

Komentar: Pogledajte također:

Više...