Znanost i tehnologijaS


Galaxy

Znanstvenici zbunjeni ogromnom galaksijom koja se misteriozno i ​​iznenada zamračila


klix.ba
Čet, 06 Vel 2020 00:00 UTC
galaksija
Ultramasivna čudovišna galaksija koja potječe iz ranih dana svemira živjela je brzo i umrla mlada, kažu astronomi u novom istraživanju. Nekada je bila u stanju stvarati i 1.000 novih zvijezda godišnje.

Galaksija XMM-2599 postojala je prije 12 milijardi godina, piše CNN. Veoma brzo je formirala mnoštvo zvijezda, a zatim i umrla, sudeći prema mjerenjima astronoma preuzetih iz spektrografa za infracrveno istraživanje u Opservatoriju W.M. Keck, koji se nalazi u blizini vrha uspavanog vulkana Mauna Kea na Havajima.

"Prije nego što je svemir napunio dvije milijarde godina, XMM-2599 je već formirao masu s više od 300 milijardi Sunaca, što ga je činilo ultramasivnom galaksijom. Izvanredno je to da je većinu zvijezda formirao u velikom naletu, kada je svemir bio star manje od milijardu godina, a zatim je postao neaktivan u trenutku kada je svemir bio star svega 1,8 milijardi godina", kaže Benjamin Forrest, glavni autor istraživanja.

Tokom svog vrhunca, galaksija je uspijevala stvarati više od 1.000 zvijezda godišnje, što je nevjerojatno visok broj u usporedbi s, recimo, našom galaksijom u kojoj se stvori jedna zvijezda godišnje.

"XMM-2599 je možda potomak populacije visokih, prašinastih galaksija koje formiraju zvijezde u veoma ranom svemiru, a koje su nedavno otkrili novi infracrveni teleskopi", rekao je Danilo Marchesini, koautor studije.

Međutim, astronomi nisu sigurni kako se razvijala ova divovska galaksija. Kada bi se usporedila s drugim galaksijama te vrste, sve je vrlo neobično, jer bi XMM-2599 i dalje trebala formirati nove zvijezde.
Više...
Snowflake Cold

Studija otkriva da Plutonovo ledeno "Srce" vlada svojom atmosferskom cirkulacijom, oblikuje njegovu površinu


klix.ba
Sre, 05 Vel 2020 00:00 UTC
pluton
Nakon detaljnog proučavanja podataka koji su stigli sa sonde New Horizons stručnjaci su ustanovili što se događa u poznatoj regiji Tombaugh.

Tokom svog leta pored Plutona New Horizons, misija koju je pokrenula NASA, napravila je fotografije na kojima se vidi da ova patuljasta planeta ima površinu u obliku srca.

Novo istraživanje ovog područja ustanovilo je da je ovaj dio Plutona jako vjetrovit, a ovakve vremenske prilike mogle bi biti uzrok njegovog srcolikog oblika, piše CNN.

Ovo područje naziva se i regija Tombaugh, po astronomu Clydeu Tombaughu, koji je otkrio Pluton 1930. godine.

Većina dušičnog leda ovog patuljaste planete može se naći u ovom području, a ledene su ploče velike i do 100.000 kilometara. Bazen je u lijevom dijelu srca, dok su na desnoj dušični ledenjaci i visoravni.

Prije nego što je sonda New Horizons prošla pored njega, svi su mislili da je Pluton ravničarski planet, bez raznolikosti u reljefu, ali je situacija potpuno drugačija. On ima puno oblika reljefa i znanstvenici sada pokušavaju utvrditi zbog čega je to tako.

Atmosfera na Plutonu je oko 100.000 puta rjeđa nego na Zemlji i sastoji se od dušika, ugljikova monoksida i metana.

Danju se zamrznuto dušično srce Plutona zagrijava taman toliko da isparava, a noću se kondenzira i ponovno pretvara u led. Istraživači ovu pojavu zovu Plutonovim "otkucajem srca", koje kontrolira atmosfersku cirkulaciju dušičnih vjetrova na njemu.
Više...
Galaxy

Astronomi primjećuju sustav s dvije zvjezde kako se vrti tako brzo da savija prostor i vrijeme


klix.ba
Sub, 01 Vel 2020 00:00 UTC
zvijezde
© Mark Myers, OzGrav ARC Centre of Excellence/Swinburne University of Technology
Nakon dvije decenije promatranja, astrofizičari uspjeli su uočiti dvije zvijezde koje se vrte nevjerovatnim brzinama i time narušavaju, odnosno primjetno krive prostor i vrijeme.

Tim naučnika iz ARC-ovog Centra za otkrivanje gravijtacijskih talasa prati izvanredne binarne zvijezde već 20 godina pomoću teleskopa postavljenog u CSIRO Parkes observatoriju, piše NewAScientist.

Oni su uspjeli primijetiti vrteća nebeska tijela koja, kako kažu, prkose prostoru i vremenu svojom ogromnom gravitacijom.


Komentar: Pogledajte i (na engl. jeziku):

Više...
Bulb

Znanstvenici pretvaraju pčelinje utrobe u tvornice lijekova kako bi se odbili smrtonosni patogeni


balkans.aljazeera
Pet, 31 Sij 2020 00:01 UTC
pčele
© Pexels.com
Naučnici s Univerziteta Texasa u Austinu u časopisu Science objavili su da su razvili novu strategiju za zaštitu medonosnih pčela od smrtonosnog trenda poznatog kao kolaps kolonije, a riječ je o genetičkoj modifikaciji sojeva bakterija.

Sve veći broj pčelinjih kolonija u Sjedinjenim Američkim Državama bilježi opadanje broja odraslih pčela.

Prema državnom istraživanju, pčelari su izgubili gotovo 40 posto svojih pčelinjih zajednica prošle zime, što je najviša stopa prijavljena otkad je istraživanje počelo prije 13 godina.

Poboljšanje zdravlja pčela

"Genetički modificirane bakterije žive u crijevima medonosnih pčela i djeluju kao biološke fabrike, crpeći lijekove koji ih štite od dva glavna uzroka kolapsa kolonije: grinje Varroe i virusa deformiranog krila."

Istraživači vjeruju da bi njihova metoda jednog dana mogla imati širu upotrebu jer se modificirane bakterije mogu lako uzgajati, njihovo je ubrizgavanje jednostavno, a vjerovatno se neće raširiti izvan pčela.

"To ima direktne posljedice na zdravlje pčela", rekla je Nancy Moran, profesorica integrativne biologije i glavna istražiteljica studije, prenosi PhysOrg.

"Ovo je prvi put da je neko poboljšao zdravlje pčela genetičkim inženjerstvom mikrobioma (zajednice mikroorganizama)", dodao je Sean Leonard, prvi autor studije.
Više...
Satellite

Nebo iznad iznad Pittsburgha: Dva neispravna satelita tijesno izbjegavaju sudar pri brzini od 53.000 km/h


index.hr
Čet, 30 Sij 2020 00:00 UTC
satelit
© NASAInfracrveni astronomski satelit (IRAS) kruži oko Zemlje
Dva satelita koja kruže brzinom od gotovo 53.000 kilometara na sat za dlaku su se mimoišla iznad američke savezne države Pennsylvanije.

Dva objekta prošla su jedan drugom preko putanje bez incidenta, kazao je glasnogovornik zapovjedništva američkih svemirskih snaga za AFP.

Prema zapovjedništvu, to se dogodilo u 1:39 po srednjoeuropskom vremenu oko 900 kilometara iznad Pittsburgha.

Posljednji sudar satelita zabilježen je 2009. godine.

Sateliti su izvan uporabe

Neki stručnjaci procijenili su da bi sateliti mogli proći jedan pokraj drugog na udaljenosti i manjoj od 12 metara. Oba su satelita izvan uporabe, no strahovalo se da bi u slučaju sudara njihovi dijelovi stvorili svemirski otpad koji bi mogao oštetiti druge objekte u orbiti.

Jedan je satelit infracrveni astronomski satelit Irsa lansiran 1983., a drugi američki eksperimentalni satelit GGSE-4 lansiran 1967.

Prema međunarodnim preporukama, sateliti nisko u orbiti moraju se ukloniti najkasnije 25 godina nakon što su rashodovani, no ova dva satelita lansirana su prije promjena pravila. Taj je slučaj obnovio rasprave o važnosti uklanjanja svemirskog otpada.
"Ovakvi slučajevi ukazuju na potrebu odgovornog i pravovremenog uklanjanja satelita iz svemira kako bi se svemir mogao koristiti na održiv način", objavio je LeoLabs, koji prati kretanje svemirskog otpada i koji je upozorio na mogućnost sudara dva satelita.
Više...
Sun

Snimljene dosad najdetaljnije fotografije površine Sunca


klix.ba
Čet, 30 Sij 2020 00:00 UTC
solarni teleskop
© wikipediaSolarni teleskop Daniel K. Inouye
Površina Sunca izgleda kao potpuno divlje mjesto koje sada možemo vidjeti na izuzetno detaljnim fotografijama koje je zabilježio novi solarni teleskop Nacionalnog instituta za nauku sa sjedištem na Havajima.

Teleskop nazvan prema bivšem američkom senatoru Danielu K Inouyeu zabilježio je ove fotografije na kojima se mogu uočiti karakteristike Sunca kao s 30 kilometara udaljenosti, piše BBC.

To je izvanredno za zvijezdu u centru našeg sistema koja ima promjer oko 1,4 miliona kilometara i udaljena je 149 miliona kilometara od Zemlje. Inače, ovo su prve detaljne slike uzburkane površine Sunca.

Zabilježene stanične strukture Sunca slične su veličini američke države Teksas. U njima se proizvodi masa vruće plinovite plazme. Svijetli krateri su mjesta gdje se solarni materijal diže, dok se u okolnim tamnim stazama plazma hladi i tone.

Solarni teleskop će raditi zajedno s NASA-inom solarnom sondom Parker koja orbitira oko Sunca. Rezultati njihovih misija mogu pomoći ljudima da nauče više o Suncu te kako svemirsko vrijeme koje ova zvijezda stvara može utjecati na Zemlju.
sunce
© ESA
Više...
Galaxy

Znanstvenici otkrivaju neobičan prasak gravitacijskih valova u svemiru: Hoće li Betelgez postati supernova?


klix.ba
Uto, 28 Sij 2020 00:00 UTC
svemir
© Image from the WorldWide Telescope, courtesy of Alyssa Goodman
Tajanstveni kozmički događaj je ovog mjeseca možda izazvao blago i neosjetno istezanje i skupljanje našeg planeta.

Prije dvije sedmice, naučnici su zabilježili izljev gravitacijskih valova koji remete sklad vremena i prostora, ali nije poznato odakle su valovi došli. Izljev je trajao svega 14 milisekundi, što se ne može ni zapaziti, a detektirao ga je Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory (LIGO).

Ovu kozmičku pojavu može prouzrokovati sudar crnih rupa ili dvije neutronske zvijezde. Prethodno je primijećena 2017., nakon sudara dvije neutronske zvijezde, i ponovno aprilu 2019.

Gravitacijski valovi uslijed sudara ovako masivnih svemirskih tijela obično traju duže i manifestira se frekvencijama koje se s vremenom mijenjaju dok se orbite ovih tijela približavaju, nudi pojašnjenje Andy Howell, naučnik sa Univerziteta u Californiji, zaposlen u jednom drugom opservatoriju.

Nije u pitanju val, već kratkotrajni izljev

Signal zabilježen na Zemlji ne predstavlja valove, već izljev, smatra Howell, a pretpostavlja se da je riječ o eksploziji supernove.

Pojedini astrofizičari vjeruju da je riječ o izumirućoj zvijezdi Betelgez, koja se nedavno počela gasiti te se očekuje da ulazi u fazu eksplodirajuće supernove. Howell se protivi ovoj tezi jer je Betelgez i dalje prisutna, a sumnja da je riječ o nekoj drugoj zvijezdi jer se eksplozije supernove javljaju unutar naše galaksije na svakih stotinu godina.

Izljev se čini previše kratkim da bi bila riječ o masivnoj zvijezdi koja se gasi. Astrofizičari nisu detektirali neutrone, sićušne subatomske čestice koje supernove ispuštaju.
Više...
Cassiopaea

Vrijeme je iluzija: Fizičari kažu da se sve događa istovremeno


webtribune.rs
Uto, 28 Sij 2020 00:00 UTC
vrijeme
Vreme nije stvarno - to je ljudski konstrukt koji nam pomaže da pravimo razliku između sadašnjosti i naše percepcije prošlosti, podjednako začuđujuća i zbunjujuća teorija.

Koncept vremena je jednostavno iluzija koju sačinjavaju ljudska sećanja, sve što se ikada desilo događa se upravo sada.

To je teorija grupe uvaženih fizičara koji imaju za cilj da razreše jednu od misterija univerzuma.

Većina ljudi uopšte ne razmatra koncept vremena, ali u zakonima fizike nema ničega što bi moglo da dokaže da bi ono trebalo da se kreće u pravcu koji poznajemo.

Zakoni fizike su simetrični, što znači da bi se vreme lako moglo kretati unazad dok se kreće napred.

Zapravo neke pristalice teorije "Velikog sažimanja" kažu da će vreme krenuti unazad kada univerzum prestane da se širi i počne da se vraća u sebe.

Ova zagonetka o tome zašto smatramo da se vreme kreće napred naterala je naučnike da se zapitaju.

Neizbežno je da su neki zaključili da je vreme jednostavno ljudski konstrukt.

Oni tvrde da postoji 'blok univerzuma ' gde su vreme i prostor povezani, inače poznat kao prostor-vreme.
Više...
Beaker

Ruski znanstvenici stvaraju umjetnu 'ljudsku kožu' koja postaje jača kada se isteže


Sputnik
Sub, 25 Sij 2020 18:52 UTC
koža
Grupa naučnika sa Moskovskog državnog univerziteta "Lomonosov" na čelu sa profesorom Dmitrijem Ivanovom razrađuje novi polimerni materijal, koji bi u budućnosti mogao da posluži kao "veštačka koža".

U novom radu, čiji su rezultati objavljeni u časopisu "Central sajens", stručnjaci navode da su uspeli da naprave sintetičku platformu za dizajn materijala koji reprodukuje karakteristike čitavog niza mekih živih tkiva.

Prema rečima Ivanova, niko ranije nije uspeo da napravi sintetički materijal koji bi istovremeno imao i mekoću i čvrstinu ljudske kože. Međutim, naučnici sa Moskovskog državnog univerziteta razvili su novi materijal — složen molekul sastavljen od nekoliko delova koji su u stanju da se sami skupljaju i razvlače. Taj materijal je prilično elastičan, a prilikom deformacije brzo vraća čvrstinu.

Ivanov i njegove kolege već nekoliko godina rade na materijalu koji bi po elastičnosti i čvrstini bio sličan ljudskoj koži. U tom cilju eksperimentišu s različitim polimerskim jedinjenjima. Veliki korak unapred ka rešenju tog problema napravili su zahvaljujući tzv. elastomerima.

Osobine "veštačke kože"

Reč je o posebnom tipu polimera koji se sastoji od mnoštva paralelnih niti supstance koje su međusobno tesno isprepletane, ali nisu povezane čvrstim vezama. Lako se rastežu i skupljaju, ali imaju jedan nedostatak — kada se rastežu, osetno gube na čvrstini.

Pre dve godine Ivanov i njegov tim otklonili su taj problem povezujući pojedinačne niti elastomera sa drugim polimernim molekulima.
Više...
Galaxy

Divovska zvijezda pojela je svog mrtvog susjeda i izazvala jednu od najsjajnijih supernova ikad


index.hr
Sub, 25 Sij 2020 00:00 UTC
supernova
© Photo Library - MEHAU KULYK via Getty ImagesNa ovoj ilustracija svijetla supernova širi se po nebu. Tokom 2006. godine istraživači su otkrili jednu od najsjajnijih eksplozija supernove ikad - i možda će to konačno moći objasniti
Znanstvenici su otkrili što je pokrenulo jednu od najvećih evidentiranih eksplozija u svemiru.

Super-svjetleće (superluminous) supernove najsvjetlije su eksplozije u svemiru. No znanstvenici do sada nisu mogli objasniti što je točno uzrok ovako intenzivnog sjaja. SN 2006gy jedna je od najproučavanijih super-svjetlećih supernova, a stručnjaci su izgleda napokon pronikli u tajnu njenog nastanka, piše The Independent.

Prema najnovijem istraživanju, zvijezda je postala ovako sjajna kada se normalna supernova sudarila s materijalom koji je okružuje. Inače, supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da ona svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.

Znanstvenici su došli do tog saznanja kada su otkrili da je sjaj SN 2006gy pogotovo jak u jednom dijelu spektra, odnosno određenoj "liniji" (kako to nazivaju znanstvenici), a što ukazuje na ogromne količine željeza.

"Pogotovo je postalo uzbudljivo kada smo shvatili da su za nastanak ovakvih linija potrebne vrlo velike količine željeza koje teže kao trećina Sunčeve mase", rekao je astronom Anders Jerkstrand sa Sveučilišta Stockholm.
Više...