Znanost i tehnologijaS


Nebula

Astronomi otkrili najudaljeniju supernovu ikada promatranu

Astronomi otkrivaju tajne najudaljenije supernove ikad otkrivene
© NASA
Astronomi su u utorak objavili da su otkrili golemu kozmičku eksploziju umiruće zvijezde staru 10,5 milijarda godina, a riječ je o najudaljenijoj od svih dosad otkrivenih supernova.

"DES16C2nm (ime koje je dobila ta supernova) je krajnje udaljena, ekstremno sjajna i ekstremno rijetka, nije to stvar na koju astronom nabasa svakog dana", objasnio je Mathew Smith, glavni autor studije u priopćenju koje je objavilo britansko Sveučilište Southampton.

Pojava se dogodila kada je masivna zvijezda iz vrlo udaljene galaksije 'umrla' kataklizmičkom eksplozijom poznatom pod imenom supernova.

Smrt zvijezde prate pojave koje su vrlo silovite jer materija koja tvori zvijezde izbačena je brzinama od nekoliko tisuća kilometara u sekundi.

Zbog nevjerojatne količine oslobođene energije, ta pojava sjaji kao 200 milijuna sunaca i može se uočiti sa Zemlje.

Svjetlost emitirana tom nebeskom pojavom dosegnula je naš planet 10,5 milijarda godina nakon što se dogodila i otkrivena je prvi put u kolovozu 2016. Njezinu udaljenost i ekstremni luminozitet potvrdila su u listopadu 2017. tri različita teleskopa.

Microscope 1

Znanstvenici uzgojili ovčje embrije s ljudskim stanicama

Zametak svinje
© ft.comRani zametak svinje: znanstvenici uspješno prenose ljudske stanice u ovce i kozje zametke
Znanost se za još jedan korak približila uzgoju ljudskih organa unutar životinja - skupina znanstvenika objavila je da su uzgojili ovčje embrije s ljudskim stanicama. Rezultati ovakvih eksperimenata mogli bi pomoći mnogima, ali također predstavljaju velike etičke izazove.

Dr. Pablo Ross sa Sveučilišta u Kaliforniji i njegova ekipa nedavno su objavili da su uspješno unijeli ljudske stanice u rane svinjske embrije, i to tako da je jedna u svakih 100.000 stanica ljudska. Sada su slično učinili s ovčjim embrijima, a ovaj put udio ljudskih stanica je još veći - jedna na 10.000, prenosi Guardian. Postignuće je objavljeno na prošlotjednom sastanku američke neprofitne znanstvene organizacije AAAS u Austinu.

Ross je objasnio kako su ovce bolje rješenje od svinja jer su im određeni organi, poput srca i pluća, sličniji ljudskima, a i manje embrija je potrebno za eksperiment.

- Za svinju obično prenesemo 50 embrija u jednog primatelja. Za ovcu prenesemo četiri embrija - rekao je Ross, dodajući da nastavljaju raditi i sa svinjama.

Znanstvenici kažu da bi uzgoj ljudskih organa unutar životinja mogao ne samo povećati broj organa dostupnih za transplantaciju, već i omogućiti genetsko "krojenje" organa tako da budu usklađeni s imunološkim sustavom pacijenta koji će ih primiti. Korištenjem stanica samog pacijenta mogla bi se ukloniti mogućnost odbacivanja organa. Bruce Whitelaw, profesor životinjske biotehnologije na Institutu Roslin, gdje je stvorena i klonirana ovca Dolly, rekao je da je još dug put do uzgoja ljudskih organa u životinjama, ali da je najnovije istraživanje važan korak naprijed.

Jupiter

Znanstvenici kažu da se ogromna oluja na Jupiteru smanjuje

Jupiter
© NASA, ESA i A. Simon (Goddard Space Flight Center)Nevjerojatno smanjenje Velike crvene točke na Jupiteru
Velika crvena pjega prepoznatljivi je dio Jupitera, ali astronomi kažu da se ova ogromna oluja smanjuje i da bi već za naših života mogla potpuno nestati.

Letjelica Juno prošle godine nam je poslala spektakularne fotografije ove oluje, a znanstvenike je zapanjila količina detalja koju su dobili, među kojima su i najnovija mjerenja njezine veličine.

Oluja na najvećem planetu Sunčevog sustava traje već oko 400 godina, a prvi put smo je izmjerili u 19. stoljeću i tad je bila otprilike četiri puta veća od Zemlje. Kad je Voyager 2 prošao pored Jupitera, oluja je bila tek dva puta veća od Zemlje. Danas, ona je 1,3 puta šira od našeg planeta.

- Ništa ne traje zauvijek - rekao je NASA-in znanstvenik Glenn Orton koji radi na misiji Juno. Pojasnio je kako oluje na Jupiteru zapravo i ne traju tako dugo, već je ova zapela između dvije zračne struje koje se kreću u suprotnom smjeru. Komentirajući kako se smanjivala kroz vrijeme, rekao je i kako će kroz 10 ili 20 godina od ove oluje ostati samo veliki crveni krug, a nekad i samo sjećanje.

Sljedeći dobar pogled na oluju imat ćemo u travnju, a potom i u srpnju i rujnu sljedeće godine te u prosincu 2020. godine. No, niti jedan od ovih prolazaka za Juno neće biti tako blizu i tako detaljni kao preleti iz srpnja prošle godine.

Bug

Mravi nose ranjene "suborce" na oporavak

Mravi
© Erik Frank, AFP
Baš kao i svi pravi vojnici, pripadnici jedne vrste mrava iz subsaharske Afrike kreću u borbe stupajući u formaciji i poslije onda svoje ranjene "suborce" nose u mravinjak na oporavak.

"To ne rade zato što su altruistični", objasnio je entomolog Erik Frank koji je predvodio znanstveni tim u Obali Bjelokosti koji je tamo prije nekoliko godina proučavao ponašanje te vrste mrava, Megaponera analis, koji se inače hrane termitima.

"Ne pomažu drugim mravima iz dobrote. To rade zato što je to korisno za koloniju. Ozlijeđeni mravi poslije oporavka ponovo onda idu u borbu i budu opet funkcionalni članovi kolonije", pojasnio je.

U pitanju su mravi koji mogu narasti i do dva centimetra, a specijalisti su za lov na termite i koriste se svojom prepoznatljivom strategijom.


Question

Obogaćen uran pronađen kako pluta iznad Aljaske

Čestica urana Aljaska
"Vrlo neobična čestica aerosola koja sadrži vrlo malu količinu obogaćenog urana" pronađena je iznad Aleutskih otoka kod Aljaske

Neobična čestica koja sadrži malu količinu obogaćenog urana, a koja je dio nuklearnog goriva i bombi, pronađena je u atmosferi iznad otočja Aleutian kod Aljaske, na visini od sedam kilometara,
priopćeno je iz Nacionalne administracije za oceane i atmosferu SAD (NOAA).

Znanstvenici NOAA naglašavaju da je čestica s obogaćenim uranom-235 primjećena prvi put u dvadeset godina promatranja.

"Rezultati analize kretanja vjetra i modela disperzije čestica pokazali su da je porijeklo čestica iz raznih područja Azije", navodi se u studiji NOAA, s posebnim naglaskom na Kinu, Japan i Sjevernu Koreju.

Činjenica da je čestica otkrivena u kolovozu 2016. godine isključuje katastrofu u japanskoj nuklearnoj elektrani "Fukushima 1" koja se dogodila 2011. godine, prenosi "Sputnik".

Znanstvenici smatraju da čestica definitivno nije prirodnog porijekla.

Znanstevnik NOAA-a Daniel Murphy je izjavio da je prerano donositi zaključke o mogućoj atmosferskoj radijaciji koju je prouzrokovala čestica, zbog toga što čestica ne predstavlja značajnu količinu radioaktivnih ostataka.

Magnify

Fotografiranje jednog atoma za britansko natjecanje u znanosti

Atom
© David Nadlinger / Sveučilište u OxforduJedinstveni, pozitivno nabijen stroncijski atom
David Nadlinger s Univerziteta u Oxfordu snimio je nevjerovatnu fotografiju jednog atoma koju je nazvao "Jedan atom u ionskoj zamci" (Single Atom in an Ion Trap).

Ova jedinstvena fotografija pokazuje jedan atom uhvaćen u magnetskom polju i otkriva kako atom izgleda običnom posmatraču. Na fotografiji je prikazan jedan pozitivan naboj atoma strontiuma koji je na udaljenosti od dva milimetra smješten između dvije metalne elektrode koje stvaraju magnetno polje. Atom je osvijetljen plavo-ljubičastim laserom. Tu boju atom apsorbira, a onda ponovo emitira svjetlosne čestice. Sve se događa dovoljno brzo da to možete zabilježiti fotoaparatom koji je podešen na snimanje duge ekspozicije.

Ova fotografija proglašena je najboljom naučnom fotografijom na takmičenju za nacionalnu naučnu fotografiju koju je organizovalo Vijeće za istraživanje, inženjerstvo i fizičke nauke u Velikoj Britaniji (EPSRC).

"Kad sam jednog mirnog nedjeljnog poslijepodneva krenuo u laboratorij s kamerom i tronošcem napravio sam ovu posebnu fotografiju male blijedoplave tačke", rekao je Nadlinger.

Ta mala blijedoplava tačka zapravo je atom koji se može jasno vidjeti jedino zumiranjem na sredini fotografije. Vidljiva je jer apsorbira i ponovo emitira svjetlo lasera.

Fotografija je napravljena 7. augusta 2017. godine, a u konkurenciji za ovu nagradu bilo je više od 100 fotografija.

Sherlock

Znanstvenici krenuli na misiju kako bi istražili 120.000 godina star morski ekosustav

Znanstvenici krenuli na misiju kako bi istražili 120.000 godin star morski ekosustav
© Reuters
Tim naučnika uputio se ka Antarktiku kako bi istražio područje koje je desetinama hiljada godina pokriveno ledom. Kada se ledena ploča A68 odlomila od ledenog grebena Larsena C u julu prošle godine, otkriven je vodeni svet koji naučnici nikada do tada nisu proučavali.

To saznanje pružilo je naučnicima mogućnost da se upoznaju sa ekosistemom koji obuhvata 6.000 metara kvadratnih skriven čak 120.000 godina.

- Ne znamo ništa o tome. Reč je o ekosistemu pokrivenim ledom debljine nekoliko stotina metara. Važno je da stignemo tamo pre nego što dođe do bilo kakvih promena, jer sunčeva svetlost, koja se prelama kroz vodu, utiče na nove vrste koje počinju da se kolonizuju. Sastavili smo tim koji čine osobe sa najrazličitijim naučnim veštinama kako bismo sakupili što je moguće više informacija u kratkom vremenskom periodu. To je vrlo uzbudljivo - rekla je biolog Ketrin Lins angažovana na ovom istraživanju.


Info

Naučnici snimili kako od matičnih ćelija u mozgu živih miševa nastaju nove nervne ćelije

Nervne ćelije kod miša
© SVEUČILIŠTE U ZÜRICHU
Naučnici sa Univerziteta u Cirihu uspeli su da prvi u svetu snime kako od matičnih ćelija u mozgu živih miševa nastaje nova nervna ćelija.

Ranije se mislilo da nervne ćelije ne nastaju po završetku embrionalnog razvoja, ali novija istraživanja su pokazala da i mozgovi odraslih ljudi mogu da stvore nove neurone. Jedan od delova gde se to dešava je hipokampus, deo mozga u kojem se odlučuje o tome šta pamtimo, a šta zaboravljamo.

Profesor Sebastijan Jesberger sa svojim timom snimio je deobu nervnih matičnih ćelija i integrisanje novostvorene nervne ćelije u hipokampusu odraslog miša.

- U prošlosti je bilo tehnički nemoguće pratiti jednu matičnu ćeliju u mozgu zbog toga što se nalazi duboko u hipokampusu. Međutim, sada je snimanje mozga napredovalo, što nam je omogućilo da napravimo ovaj snimak i shvatimo dobijene podatke - rekao je Jesberger.

Kako dodaju, ovo je tek početak proučavanja formiranja neurona tokom života.

- U budućnosti, nadamo se da ćemo moći da koristimo nervne matične ćelije za obnovu mozga i lečenje bolesti poput Alchajmerove ili Parkinsonove, ali i tešku depresiju - objašnjava Jesberger.

Fire

Yellowstonski vulkan se "isteže" pod pritiskom magme

Yellowstonski vulkan se
© Jim Urquhart / Reuters
Najnovija istraživanja vulkana Jeloustoun u američkoj saveznoj državi Vajoming otkrila su prisustvo istopljenih stena na oko 4,8 kilometara ispod Zemljine površine. Srećom, ovo otkriće nije alarmantno.

Naučnici navode da se vulkani usled pritiska fizički "istežu", odnosno "naprežu" i da, uprkos tome što ova pojava sama po sebi nije opasna, može tokom godina da doprinese nastanku bitnijih promena.

Geolozi Dejvid Mensin i Glen Matioli navode u studiji objavljenoj u magazinu "Jeloustoun Kaldera kronikls" da ovo fizičko istezanje utiče na menjanje oblika vulkana.

"Vulkani se istežu baš kao i ljudi. Otprilike kao kada na poslu imate naporan dan, pa se osećate rastrzano. Uzroci deformacije vulkana mogu da budu različiti - promene u pritisku koji vrši magma, menjanje količine vode u obližnjim jezerima...", navode autori.

Tehnologija se koristi za detektovanje promena u vulkanskom naprezanju manjih od širine atoma vodonika.

Pritisak se meri pomoću GPS tehnologije, u kombinaciji sa drugim instrumentima, uključujući osetljive senzore koji mere nagib i istezanje.

Promene ne moraju da budu radikalne da bi ih naučnici primetili. Mensin i Matioli tako navode da mogu da budu mali kao "deseti deo milionitog dela širine ljudske vlasi".

Ipak, ove promene su vrlo bitne jer vremenom mogu da dovedu do važnih posledica.

"Čak i najmanja pomeranja mogu da dovedu do najvećih iznenađenja", piše u izveštaju naučnika.

"Srećom, zadnja merenja ukazuju na to da nema razloga za brigu", zaključili su Mensin i Matioli.

Fire

Podvodni supervulkan mogao bi izbiti bez upozorenja i ubiti 100 milijuna ljudi kažu znanstvenici nakon pronađene kupole lave oko 10 km širine kod Japana

Podvodni supervulkan Japan
Japanski istraživači su pronašli dokaze o divovskoj kupoli lave koja sadrži oko 32 kubičnih kilometara magme. Širenje kupole nalazi se unutar Kikai Caldera, uglavnom potopljene kaldere južno od otoka Kyushu, najjužnijeg od glavnih japanskih otoka
Znanstvenici su na oceanskom dnu nedaleko od Japana pronašli velik podvodni supervulkan koji, vjeruju, leži na golemim naslagama lave i koji bi uskoro mogao erumpirati.

Procjenjuje se da se ispod ovog supervulkana nalaze 32 kubična kilometra magme, a pomaci na njegovoj površini pokazuju da je spreman za erupciju. Supervulkan pod vodom širok je nešto manje od deset kilometara, a visok gotovo 700 metara.
Podvodni vulkan kod Japana
Ova reljefna karta prikazuje Kikai kaldera: unutarnja i vanjska kaldera su prikazane u čvrstim linijama. Plavi dijamanti ukazuju na ronilačke lokacije daljinskog upravljača (ROV)