Znanost i tehnologijaS


Video

Za potrebe filma u U Bjelorusiji napravljen tenk prema skicama Da Vinčija

Tenk
© Рисунок: wikipedia.org
U studiju "Belorusfilm" napravljen je tenk prema skicama čuvenog italijanskog umetnika i pronalazača Leonarda da Vinčija za potrebe snimanja filma "Avanture Prantiša Virviča".

Reč je o konstrukciji teškoj četiri tone, a izrada tenka trajala je puna dva meseca.

"Tenk je napravljen od drveta i metala, stoji na točkovima, a može da pušta i dim", objašnjavaju iz studija.

Pored toga, u njega je ugrađeno i nekoliko pušaka, koje su raspoređene u krug.

Ovaj tenk će nakon snimanja filma biti prebačen u muzej, gde će biti izložen da ljudi mogu da vide koncept prvog oklopnog vozila.




Sun

Kina postigla temperaturu u fuzijskom reaktoru 6 puta veću od Sunca

Kina stvara fuzijski reaktor 6 puta topliji od Sunca
© Institute of Plasma Physics Chinese Academy of SciencesFuzijski reaktor EAST
Kineski znanstvenici s Instituta za fiziku Hefei ovog su tjedna objavili kako su u fuzijskom reaktoru EAST (Eksperimentalni napredni supravodljivi Tokamak) postigli temperature veće od 100 milijuna stupnjeva Celzijevih, što je šest puta viša temperatura od one u Suncu, piše Science Alert.

Time su ostvarili novi rekord u fuzijskoj tehnologiji i približili nas novom dobu komercijalno isplative energije. Naime, za razliku od fisijskog reaktora, fuzijski ne bi zagađivao okoliš radioaktivnim materijalima, a bio bi jeftin i gotovo neiscrpan izvor energije.

Proces fuzije je teško ostvariti

No, proces fuzije vrlo je nezgodan. Kako bi se dobila energija iz atoma postupkom fuzije, potrebne su izuzetno visoke temperature i tlakovi.

Duboko u unutrašnjosti Sunca, fuzija se zbiva tako što se atomi vodika sjedinjuju jedni s drugima zbog snažnog utjecaja gravitacije i temperatura od 15 milijuna stupnjeva Celzijevih.

Ako želimo postići isti rezultat na Zemlji moramo, a obzirom na to da ne možemo proizvesti gravitaciju Sunca, stvoriti temperature skoro 7 puta veće nego što su one na Suncu i pritom održavati plazmu stabilnom. Ona ni u jednom trenutku ne bi smjela doći u dodir sa spremnikom u kojem se odigrava fuzija.

Kada bismo to uspjeli, nastala bi energetska revolucija, novo doba u fizici. Za razliku od fisijskog reaktora, fuzijski reaktor gotovo uopće ne bi zagađivao okoliš. "Otpad" takvog reaktora većinom bi bio helij koji nije štetan za floru i faunu.

Galaxy

"Uragan crne materije" pogoditi će Zemlju, dok ide svojim putem kroz našu galaksiju

Crna materija
© Global Look PressHubbleova kompozitna sliku koja prikazuje prsten tamne materije u klasteru galaksije Cl 0024 + 17.
Nema mesta panici. Da, astronomi su zaista rekli da je veoma verovatno da će "uragan crne materije" pogoditi Zemlju, dok ide svojim putem kroz našu galaksiju Mlečni put, ali da to neće uzrokovati nikakvu štetu.

Ustvari, u trci naučnika da dođu do misterioznih čestica koje čine crnu materiju uragan je možda najbolja šansa.

Širom Mlečnog puta postoji niz takozvanih stelarnih tokova, skupova zvezda na mestima na kojima su nekad bile patuljaste galaksije ili jata. Nekad davno one su se sudarile sa Mlečnim putem i razbile se, ostavljajući za sobom tok orbitirajućih zvezda koje kruže oko galaktičkog centra. Jedan takav stelarni tok - S1 otkriven prošle godine - prolazi direktno putanjom našeg Sunca, navodi "Cnet".


Blue Planet

Astronaut bilježi sliku narančaste svjetlosti koja okružuje Zemlju tijekom rijetkog zračenja

Astronaut bilježi sliku narančaste svjetlosti koja okružuje Zemlju tijekom rijetkog zračenja
© NASA
Nebo iznad Zemlje zapravo nikada nije sasvim tamno. Gornji dijelovi naše atmosfere sjaje u različitim bojama, no nama običnim Zemljanima to je teško vidljivo. Takvu predstavu raznovrsnih boja najbolje možemo promatrati i fotografirati ako se nađemo u orbiti našeg planeta, odnosno na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS).

Tako je NASA nedavno snimila zanimljivu fotografiju na kojoj se može vidjeti neobičan narančasti sjaj oko Zemlje, piše Science Alert. Na snimci se zapravo vidi ''airglow'' (sjaj atmosfere), očaravajuća luminiscencija uzrokovana kemijskim reakcijama visoko u Zemljinoj atmosferi. ISS je narančasti sjaj atmosfere snimio kada je prolazio na visini od 400 kilometara iznad Australije.

Što je ''airglow'' ili sjaj atmosfere

''Airglow'' se obično događa kada ultraljubičasto zračenje sunčeve svjetlosti djeluje na atome dušika i kisika u atmosferi. Atomi se tada ''uzbude'', udaraju jedni u druge i tako stvaraju nama prekrasnu raznobojnu svjetlost.

Kada se na Zemlju gleda iz svemira, naš planet zbog tog sjaja izgleda kao da je umotan u prekrivač blage svjetlosti koja je najčešće zelene boje. No ponekad nas prekrivač iznenadi i prikaže se u drugoj boji, kao što se dogodilo u ovom slučaju.

Robot

Kineska agencija Xinhua predstavila je prve svjetske AI prezentere vijesti

Kineska agencija Xinhua predstavila je prve svjetske AI prezentere vijesti
Voditelji pazite se, roboti dolaze i po vaš posao.

Kineska državna medijska agencija Xinhua uvela je virtualnog voditelja dizajniranog za prezentaciju vijesti 24 sata dnevno, prenijele su svjetske agencije.

"Dobar dan, gledate program engleskih vijesti. Ja sam AI (umjetna inteligencija), voditelj vijesti u Beijingu", najavio je robotskim glasom debitirajući na informatičkoj konferenciji u Kini.


Meteor

Tri asteroida će proći pored Zemlje jedan iza drugoga u subotu, 10. studenog

Asteroidi
© Getty
Tri velika asteroida će ovog vikenda proći pored planete Zemlje, upozorila je NASA, prenosi Dejli Mejl.

Naučnici predviđaju da je najveći asteroid, nazvan 2018 VR1, širok 30 metara - isto koliko i plavi kit. NASA očekuje da će se asteroidi našoj planeti približiti u subotu.

Asteroid 2018 VS1 će prvi proći pored Zemlje, ističu naučnici iz laboratorije NASE u Kaliforniji.

U subotu 10. novembra oko 2:03 ujutru, ovo svemirsko telo će biti u našoj blizini.

Ovaj asteroid je širok između 13 i 28 metara, ali se ne očekuje da pogodi našu planetu.

Samo 16 minuta kasnije, najveći od tri asteroida 2018 VR1 će proći pored Zemlje. Treći će proći pored nas u subotu u 18:21.

Chalkboard

Konstanta fine strukture - Zašto je broj 137 jedna od najvećih misterija u fizici

Broj 137
© Big Think
Američki fizičar Richard Feynman, jedan je od najuticajnijih fizičara 20. vijeka, koji je naročito radio na polju kvantne elektrodinamike, smatrao je da ima, i govorio kako se svi fizičari teoretičari trebaju o tome pitati. On je to nazvao "jednom od najvećih misterija u fizici, misterioznom broju kojeg smo dobili bez razumijevanja".

Taj magični broj, konstanta fine strukture, je osnovna fizikalna konstanta povezana s jačinom elektromagnetskog međudjelovanja te ima isti iznos u svim sistemima mjernih jedinica i iznosi približno 1/137. Označen je grčkim slovom alpha - α. Posebno specijalno u ovom slučaju je to što se ona smatra najboljim primjerom čistog broja, onog kojem ne trebaju jedinice. On zapravo kombinuje tri prirodne osnovne konstante, brzinu svjetlosti, električni naboj, te Planckovu konstantu, kao što je objasnio fizičar Paul Davis, piše Big Think.

Svoju privlačnost 1/137 duguje tome što se pojavljuje na sjecištu ključnih područja fizike kao što je relativnosti, elektromagnetizam i kvantna mehanika.

Britanski fizičar Laurence Eaves sa Univerziteta Nottingham, smatra kako bi broj 137 mogao biti signal vanzemaljcima da imamo jednu mjeru savladavanja našeg planeta i razumijevanja kvantne mehanike. I njima bi taj broj trebao biti poznat, posebno ako imaju napredno razvijenu nauku.

Blue Planet

Znanstvenici žele genetski mapirati sav život na Zemlji

gentski kod mapiranje
Znanstvenici su prošli tjedan pokrenuli golemi projekt mapiranja genetskog koda svih milijun i pol poznatih oblika složenog života na Zemlji i nadaju se da će ga završiti za deset godina.

Zemaljski biogenomski projekt (EBP) opisuju kao "idući pokušaj 'osvajanja Mjeseca' za biološku znanost", nakon što je 2003. završen posao mapiranja ljudskog DNK, što je trajalo 13 godina i stajalo tri milijarde dolara.

EBP će koštati više, 4,7 milijardi, i stvoriti "nove temelje za očuvanje bioraznolikosti i održivih ljudskih društava", kazao je Harris Lewin, profesor na Kalifornijskom sveučilištu i prvi čovjek EBP-a.

"Mapiranje će biti golem izvor za nova otkrića, za razumijevanje pravila života, evolucije, za nove pristupe zaštiti rijetkih i ugroženih vrsta, kao i nov izvor istraživanja u poljoprivredi i medicini", rekao je.

Za ispunjenje plana trebat će izniman napor znanstvenika iz cijelog svijeta, uključujući američki projekt sekvencioniranja svih 66 tisuća vrsta kralježnjaka te kineski projekt sekvenciranja genoma 10 tisuća biljaka. Sastavljena je i ekipa koja će, primjerice, sekvencionirati 200 vrsta mrava.

Očekivana količina prikupljenih bioloških podataka bit će veća od one koju zajedno akumuliraju Twitter, YouTube ili cijela astronomija.

UFO

Izraelski astronomi špekuliraju kako asteroid 'Oumuamua' zapravo može biti izvanzemaljski brod

Devetnaestog oktobra prošle godine, gigantski panoramski teleskop i sistem brzog odgovora (Pan-STARRS-1) na Havajima objavio je da su uočili međuzvjezdani asteroid koji su nazvali 1I/2017 U1 (ili Oumuamua, što znači glasnik izdaleka).
Oumuamua
© Reuters / Handout
U mjesecima poslije, mnogi su astronomi i naučnici izučavali ovaj objekt kako bi otkrili šta je, jer je imao karakteristike i komete i asteroida. Takođe, internetom su, zbog njegove veličine i oblika, kružile teorije da se radi o ogromnom svemirskom brodu, a čak su pokušavali otkriti i da li šalje radio signale. Nova studija koju su vodili astronomi sa Harvard Smitsonijan Centra za astrofiziku (CfA) otišli su i korak dalje, s tvrdnjom da je Oumuamua zapravo solarno jedro svemirskog porijekla.

Autori nedavno objavljene studije, nazvane "Da li bi solarna radijacija mogla objasniti čudnovato ubrzanje Oumuamue", su Šmuel Bijali i profesor Abraham Leb. Bijali je istraživač na postodoktorskim studijama, dok je Leb jedan od vodećih astronoma na Harvardu.

Brain

SpiNNaker: Dovršen divovski superkompjuter koji oponaša funkcioniranje ljudskog mozga

Mozak
Nakon 12 godina truda i rada na konstrukciji te 15 milijuna potrošenih funti, dovršen je divovski kompjutor koji oponaša funkcioniranje ljudskog mozga, javlja The Independent.

Stroj SpiNNaker, koji su konstruirali stručnjaci sa sveučilišta University of Manchester, sastoji se od milijun procesora sposobnih za 200 trilijuna akcija u sekundi - što znači da može bolje od bilo kojeg drugog računala na svijetu simulirati model rada bioloških živčanih stanica.

Oponaša komunikacijsku mrežu ljudskog mozga

Za razliku od tradicionalnih kompjutera, SpiNNaker ne šalje veliku količinu informacija standardnim putem od točke A do točke B. Umjesto toga, oponaša paralelnu komunikacijsku mrežu našeg mozga tako što na različita odredišta istovremeno šalje manje količine informacija.

''Stvorili smo stroj koji više nalikuje na ljudski mozak nego na standardno računalo, što je iznimno uzbudljivo'', rekao je profesor računarstva Steve Furber.