Znanost i tehnologijaS


Info

Znanstvenici predlažu novo "Drvo života": LUCA - jednoćelijski organizam, izvorni predak svega živog na Zemlji

prvi zajednički predak svega živog na Zemlji
Naš najdalji rođak je jednoćelijski organizam sličan bakteriji, poznat kao poslednji zajednički univerzalni predak (Last Universal Common Ancestor - LUCA). To stvorenje moglo bi da odgovori na pitanje kako je nastao život na zemlji.

Naučnici su mu dali su mu ime Luka, a za sada vode debatu o tome da li je život nastao u nekim ekstremnim okolnostima - poput Lukine "kuće" u blizini morskog hirdrotermalnog izvora - ili u mirnom okruženju, poput neke bare.

Istraživači su analizirali gotovo 2.000 gena modernih mikroba i istražili one koji su prenošeni još od nastanka života na Zemlji. To ih je na kraju dovelo do Luke, koji bi mogao da bude prvi zajednički predak svega živog na Zemlji.

Luka je nastao pre oko 3,8 milijardi godina i u jednom trenutku se razdelio na dve različite vrste jednoćelijskih organizama - bakterije i arheje. To razjašnjava jedan veliki problem koji je dosad mučio naučnike - činjenica da tri domena (supercarstva) živih stvorenja koja uključuju bakterije, arheje i eukariote, poput biljaka i životinja, nisu imali očiglednog zajedničkog pretka.

Takođe, naučnici su mogli da analiziraju 355 gena koji su poreklom od Luke i da otkriju one koje dele svi ostali organizmi, prenosi "Indipendent".

Magnify

Spremanje podataka na najmanju atomsku skalu

Scientists have created a way to store information atom by atom to produce the smallest hard disk ever made, which could lead the way to much more efficient data storage. STM scan shown (96 nm wide, 126 nm tall) of the 1 kB memory, written to a section of
Naučnici u Holandiji uspeli su da upišu podatke na najmanju atomsku skalu do sada, manipulišući jednim po jednim atomom hlora. Njihov izum mogao bi da omogući skladištenje informacija na najmanjem hard-disku svih vremena.

Za neverovatan izum naučnici su pronašli inspiraciju u viziji poznatog fizičara Ričarda Fajnmana. On je još 1959. godine predvideo da bi jednog dana pojedini atomi mogli da se organizuju za skladištenje informacija.

Prema timu istraživača Instituta za nanonauku Kavli (pri Univerzitetu Delft), pisanje podataka na izuzetno malom obimu ‒ jedan kilobajt (8000 bita) podataka na prostoru od samo 96 nanometara širine i 126 nanometara visine ‒ omogućava gustinu skladištenja od 500 terabita po kvadratnom inču.

To može da postane „najmanji hard-disk na svetu", sa 500 puta većim mogućnostima od onih koje imaju najbolji hard-diskovi danas.

„U teoriji, takva gustina skladištenja omogućila bi da sve knjige koje su ikada napisane budu sačuvane na prostoru veličine jedne poštanske marke", kaže vodeći istraživač Sander Ote.

Alarm Clock

Naučnici utvrdili da je erupcija supervulkana u Kaliforniji prilično blizu

Naučnici utvrdili da je erupcija super vulkana u Kaliforniji prilično blizu

Prema najnovijem istraživanju studije PLOS ONE, erupcija supervulkana nam je bliža nego što smo mislili.


Istraživanje je analiziralo kristale kvarca na mjestu u Kaliforniji na kojem se dogodila supererupcija prije 760.000 godina. Ovi kristali pokrivaju mjesto na kojem se dogodila erupcija, pa su njihovom analizom naučnici uspjeli da odrede “rast” vulkana na osnovu koncentracije titanijuma u njima. Rezultati su pokazali koliko je vremena potrebno da se dogodi eksplozija kada počne posljednja faza u nastajanju erupcije supervulkana, poznata i kao faza dekompresije.
Naučnici utvrdili da je erupcija super vulkana u Kaliforniji prilično blizu
© NASA / JPLLong Valley Caldera u istočnoj Kaliforniji gdje se dogodila super-erupcija prije 760.000 godina

Chalkboard

Znanstvenici ostvarili napredak u istraživanju valne funkcije fotona

Koji oblik su fotoni?
© FUW

Sve donedavno, naučnici su mislili da osnovni zakoni fizike ne dozvoljavaju jednu stvar - stvaranje holograma od jedne jedine čestice svjetlosti. Međutim, upravo to je pošlo za rukom naučnicima sa Univerziteta u Varšavi.


Za razliku od fotografije, holografija reprodukuje prostorne objekte u trodimenzionalni oblik. Ova pojava počiva na nečemu što se zove klasična interferencija, do koje dolazi kada se dva talasa sretnu i formiraju novi talas.

Međutim, klasična interferencija neizvodljiva je kada je riječ o fotonima, jer njihove faze neprestano flukturiraju.

Ipak, naučni tim sa Univerziteta u Varšavi pokušao je to da postigne interakcijom talasnih funkcija fotona, piše magazin Business Insider.

“Talasna funkcija predstavlja osnovni koncept u kvantnoj mehanici i srž je jednog od njenih najvažnijih principa - Šredingerove jednačine. U rukama vještog fizičara, funkcije bi bile nešto nalik tutkalu koji koriste vajari. Kada ih oblikuje stručna ruka, mogle bi da posluže kao kalup za stvaranje modela sistema kvantnih čestica.

Radar

Predstavljen najdetaljniji atlas ljudskog mozga

Mapa ljudskog mozga
© Matthew Glasser, Ph.D., David Van Essen, Ph.D., Sveučilište Washington
Najnovija mapa ljudskog mozga, nastala na temelju višestrukih skeniranja obavljenih na više od 400 osoba, korteks dijeli na 180 različitih dijelova, među kojima je 97 novootkrivenih, objavili su znanstvenici u stručnome časopisu Nature.

Čovjekov mozak sastoji se od 86 milijardi živčanih stanica, pri čemu je svaki neuron u prosjeku povezan i komunicira s još oko 1000 drugih. Prema neuroznanstvenom shvaćanju odnosa na relaciji mozak-ponašanje, naša sposobnost da se krećemo, govorimo, mislimo, osjećamo... počiva na distinktivnim, ali i međusobno povezanim neuralnim mrežama i specifičnim matricama njihove aktivacije.

Vanjski dio mozga - cerebralni korteks (kora velikog mozga), tkivo je debljine oko 2,5 milimetra naborano u obliku jezgra oraha. Dubokim usjecima podijeljen je na šest jasno vidljivih dijelova, a po dužini na desnu i lijevu hemisferu.

Već stoljećima znanstvenici rade na mapi mozga, no najnovije otkriće znanstvenika najdetaljniji je atlas ljudskog mozga s najznačajnijim rezultatima od projekta "Connectome". Projekt "Connectome" izrađen je po ugledu na svojevremeno mapiranje ljudskog genoma, zamišljenog kao precizne mape interneuronskih spojeva u ljudskom mozgu. Rezultat projekta "Connectome" je mapa veza među regijama mozga na kojima počivaju naše ponašanje i mišljenje.

Svako od navedenih 180 dijelova, uključujući i 97 novih, opisano je do najsitnijih pojedinosti, a navedena je i njihova povezanost s podacima iz ranije stručne literature. Prednost projekta i otkrića je što su objavljeni online kako bi se svi znanstvenici njima mogli služiti.

Chalkboard

Da Vinčijeve 'nevažne' črčkarije zapravo sadrže njegovo veliko otkriće iz fizike

Da Vinčijeva 'nevažne' črčkarije zapravo sadrže njegovo najrevolucionarnije otkriće iz fizike
© Wikipedia
Kunsthistoričari odbacivali su dosad črčkarije Leonarda da Vincija na koje su nailazi u njegovim tekama kao irelevantne, piše Business Insider.

No kako je jedno novo istraživanje pokazalo, bili su u krivu. Britanski znastvenik i profesor s Cambridgea Ian Hutchings otkrio je, naime, da je da Vinci prvi demostrirao fizikalne zakonitosti trenja.

Doduše, dosad se znalo da je on prvi napravio sistematsku studiju trenja iz koje se kasnije razvila cijela grana fizike koja se bavi upravo trenjem. A sad smo, zahvaljujući Hutchingsovoj studiji, konačno doznali i kad je točno došao do te revolucionarne ideje.

Britanski profesor uspio je napraviti jako detaljnu kronologiju kojom je taj da Vincijev aha-trenutak smjestio u 1493. godinu.

Za sporni papir zna se već gotovo 100 godina

Radi se o jednoj stranici iz da Vincijevog notesa koja je ispisana crvenom kredom, a zanimljivo je i kako je upravo ta stranica znastvenicima zaposlenima u muzeju Victoria and Albert, u kojem se sporna stranica čuvala, zapela za oko još početkom 20. stoljeća.

No, tad su se koncentrirali na crtež stare žene ispod koje je stajalo “smrtna ljepota prolazi i ne vraća se.”

Direktor muzeja u kojem se taj list nalazio napravio je tad katastrofalnu pogrešku i dijagrame s iste stranice odbacio kao irelevantne.

Sun

Solar Impulse 2 započeo završnu etapu svog leta oko svijeta

Solar Impulse Egypt
© Reuters
Uspije li, bit će to prvi put da neka letjelica obleti planetu bez kapi goriva.

Zrakoplov na solarni pogon "Solar Impulse 2" danas je iz Egipta započeo posljednju etapu svog puta oko svijeta.

"Solar Impulse 2" rano jutros poletio je iz Kaira prema Abu Dhabiju, svojoj krajnjoj destinaciji, a očekuje se da će let trajati između 48 i 72 sata.

Solarnim zrakoplovom, koji je na put oko svijeta krenuo iz Abu Dhabija u ožujku 2015. godine, upravljali su švicarski piloti Bertrand Piccard i André Borschberg, a projekt je pokrenut kako bi se u javnosti povećala podrška tehnologiji čiste energije.

"Let oko svijeta se završava, ali to nije kraj projekta", izjavio je Piccard nekoliko dana prije polijetanja.


Komentar: Solarni avion krenuo na prvi let oko svijeta bez kapi goriva


Airplane

Kina izgradila najveći amfibijski zrakoplov na svijetu

AG 600
© CCTV News / YouTube
Kina je proizvela najveći amfibijski avion na svijetu, koji se može koristiti za turizam, gašenje požara, spasilačke operacije, kao i za pomorsku bezbjednost. Kineski državni mediji javljaju da je avion AG 600, dug 37 metara s rasponom krila 39 metara, sišao sa proizvodne linije u subotu, u gradu Zhunai na jugu Kine.

Maksimalna težina letjelice pri uzletanju biće 53,5 tona, dok će brzina leta iznositi maksimalnih 500 kilometara na sat. Prema podacima proizvođača, avion može nositi 50 ljudi, ima domet od oko 4.500 kilometara, s maksimalnih 12 sata izdržljivosti.

Zračna industrijska korporacija Kine je saopštila da će avion biti veličine kao Boeing 737. Ovakvi avioni imaju posebne i značajne funkcije koje su od suštinskog značaja za pomorske snage, saopštili su ranije proizvođači.


Bizarro Earth

Nova studija: Suša "ugasila" CO2 u Amazonu, ubija stabla i usporava njihov rast

Nova studija: Suša
© Rhett A. Butler
Nedavna suša smanjila je sposobnost Amazone da apsorbira ugljikov dioksid (CO2), ubijajući stabla i usporavajući njihov rast, objavili su znanstvenici.

Šume pridonose smanjenju koncentracije stakleničkih plinova tako što apsobriraju CO2 iz atmosfere. Prva studija o utjecaju suše 2010. na amazonski bazen pokazala je rast smrtnosti stabala i pad stope njihova rasta.

Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Global Biogeochemical Cycles, piše BBC. Amazona je ključna za ciklus CO2 na Zemlji, jer se u njoj nalazi 17 posto ukupne vegetacije za apsorpciju tog plina koji u atmosferi izaziva efekt staklenika. Međunarodni tim znanstvenika analizirao je učinke dviju suša iz 2005. i 2010. koje su pogodile goleme predjele šume u regiji.

Suautor studije Tel Feldpausch sa sveuličišta u Exeteru u Velikoj Britaniji rekao je da se radi o prvoj tako opsežnoj studiji i izravnom dokazu kako tropska suša usporava rast stabala, nazivajući to otkriće "iznimno važnim".

Blue Planet

Najdublja podvodna rupa na svijetu pronađena u Južnom kineskom moru

Najdublja podvodna rupa na svijetu pronađena u Južnom kineskom moru
© Sam Yeh / AFP
Kineski naučnici tvrde da su pronašli najdublju podvodnu rupu na svetu, koja se nalazi u neposrednoj blizini ostrva u Južnom kineskom moru.

Rupa je duboka više od 300 metara i oborila je dosadašnji rekord najpoznatije ogromne Dinove plave rupe na Bahamima koja je duboka oko 200 metara. Prema legendi, Dinovu rupu je stvorio Đavo, koji još uvek živi u njoj, i vuče ljude koji se usude da zarone.