© NASA Goddard / YouTube
SOTT
SIGNS
OF THE
TIMES
OF THE
TIMES
Dobrodošli na Sott.net
Svijet za ljude koji misle
Znanost i tehnologijaS
Rajh je zaključio da se ta energija nalazi u našem energetskom polju, ali da ona postoji u slobodnom obliku i u otvorenoj atmosferi.
Rajh je napravio akumulator ove energije koju je prvo nazvao bioelektričnom energijom, zatim životnom energijom i na kraju orgonskom. Prilikom eksperimenata s orgonskim akumulatorom primećeno je da se količina energije akumulira u zavisnosti od kretanja i položaja Sunca, a ne spoljne, atmosferske, temperature. Boravak u ovom akumulatoru, koji može biti veličine kuće, lekovito utiče ne samo na ljudski organizam, već i na biljke koje su eksperimentalno uzgajane u ovim uslovima. Dokazano je da se usevi poboljšavaju čak i do 40 odsto.
© University of Virginia
Znanstvenici u SAD-u otkrili su novu seriju limfnih žila u tijelu koja mozak spaja s imunološkim sustavom. Za ovu vezu znanstvenici prije nisu imali pojma da postoji! Ne samo da će se morati mijenjati udžbenici zbog ovog otkrića, već bi ovo mogao biti i novi korak u razumijevanju kako naš imunitet utječe na mozak i na naše ponašanje.
"Nisam vjerovao da postoje strukture u tijelu kojih nismo bili svjesni. Mislio sam da je cijelo tijelo već mapirano" - rekao je vodeći istraživač Jonathan Kipnis sa Sveučilišta Virginia.
© University of Virginia Health System
© W. Stenzel / NASA / Reuters
U nastavku misije K2, u kojoj su u maju ove godine pronađene 1.284 planete van Sunčevog sistema, pomoću Keplera je pronađeno 197 novih "kandidata" za planete, od kojih je 104 potvrđeno da jesu.
Ovim se broj poznatih egzoplaneta povećao na 2.429, od kojih bi na 25 mogao postojati život.
Među tih 104, četiri koje kruže oko zvijezde K2-72 su najvjerovatnije stjenovite poput Zemlje i na njima je moguć život.
Nova generacija rovera, koja još uvek nije dobila neko atraktivno zvanično ime, dosta toga je pozajmila od osnovnog dizajna starijeg „rođaka“, ali sa kompletnom novom instrumentacijom. Jedna od ključnih direktiva je da se odredi da li će iz budućih misija sa ljudskom posadom moći da se iskoriste resursi na Marsu, poput vode i kiseonika. „Ovi eksperimenti“, javlja NASA, „će pomoći inženjerima da nauče kako da iskoriste resurse na Marsu u cilju proizvodnje kiseonika za ljudske potrebe, kao i eventualno sredstvo za oksidaciju za raketno gorivo.“
„Mars ima resurse potrebne da se održi život, što može da smanji potrebu za zalihama, neophodnim za misije sa ljudskom posedom“, rekao je administrator saradnik NASA-inog Direktorata misija istraživanja i operacija sa ljudskom posadom, Vilijam Gerstenmajer. „Bolje razumevanje prašine na Marsu i vremenskih uslova će biti od ključnog značaja za podatke u vezi sa planiranjem misija s ljudskom posadom. Testiranje načina korišćenja ovih resursa i razumevanje okoline će pomoći da pionirske akcije na Marsu budu ostvarive.“
Roverov sistem za prikupljanje kamenja je takođe redizajniran i sada uključuje bušilicu i komplet tuba za uzorke.
Prva MeerKAT slika: Svaka bijela točka predstavlja intenzitet radio valova snimljenih sa 16 antena MeerKAT teleskopa - stotine pojedinačnih galaksija u dalekom svemiru se vide na ovoj slici
MeerKAT radio teleskop iz Јužnoafričke Republike pronašao je na stotine galaksija u malenom uglu univerzuma, gdje ih je prethodno bilo uočeno samo 70.
Najjači teleskop južne Zemljine atomosfere najvjerovatnije će naučnicima pružiti detaljniji uvid u novopronađene galaksije kada bude postao potpuno funkcionalan, što bi trebalo da se dogodi do kraja 2016. godine.
Trenutno je aktivirano samo 16 od 64 antena koje istražuju svemir, a projekat je osnovan sa ciljem da demonstrira efikasnost budućeg teleskopa Square Kilometre Array (SKA), koji će do 2020. godine biti sagrađen na području Australije i Јužnafričke Republike.
SKA će se sastojati od 3.000 antena koje će se prostirati na površini od jednog kvadratnog kilometra i omogućiti naučnicima najdetaljniji uvid u svemir do sada, piše Si-En-En. Njegov potencijal biće 10.000 puta jači od trenutnih instrumenata, a koristiće se za proučavanje crnih rupa, tamne energije i istraživanje porijekla univerzuma.
Dobre vesti! Ispostavilo se da postoje i sada naučnici sa univerziteta u Ajovi, koje finansira NASA, pokušavaju da otkriju o čemu se tu zapravo radi.
„Nazivamo ih X tačkama ili regijama sa difuzionim elektronima“, objašnjava plazma fizičar Džek Skuder sa Univerziteta u Ajovi. „To su mesta na kojima se magnetno polje Zemlje povezuje sa magnetnim poljem Sunca i stvara neprekidan put koji vodi od naše planete do sunčeve atmosfere, udaljene nekoliko stotina miliona kilometara“.
To je prečica koja se može uporediti sa portalima iz naučne fantastike, samo što je ova prečica stvarna.
Tokom poslednjih decenija naučnici pokušavaju da potvrde neke tvrdnje, odlike i karakteristike koje su do sada smatrane za neprihvatljive. Otkrića i nova saznanja promenila su nauku koju poznajemo kao nikada do sad.
Dok mnogi istraživači odbijaju da priznaju nove činjenice i koncepte, drugi naučnici širom sveta shvataju da će odbacivanjem starih dogmi koje su postavljene pre više decenija i prihvatanjem novih nauka napredovati i dovesti do većih okrića.
© ESA/Hubble & NASA and N. Grogin (STScI)Spiralna galaksija MCG + 07-33-027 leži 300 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje u zviježđu Herkula
Galaksija pod nazivom MCG+07-33-027 je promatrana pomoću Napredne kamere za istraživanja (Advanced Camera for Surveys - ACS) na svemirskom teleskopu u orbiti oko Zemlje, a NASA-ini naučnici su bili zadivljeni onim što su vidjeli.
Naime, većina galaksija proizvodi jednu do dvije zvijezde godišnje, no taj broj je u galaksijama sa hiperproizvodnjom zvijezda nekoliko stotina puta veći.
Galaksija MCG+07-33-027, koja je udaljena 300 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, je jedna od tih.
Nove zvijezde nastaju većinom kada se dvije galaksije sudare, no to kod MCG+07-33-027 nije slučaj.
Ova galaksija je izolovana i stoga astronomi ne znaju zašto se ovo dešava.
Galaksija MCG+07-33-027 je lijevo na slici, a svijetli objekat desno je jedna od zvijezda u našoj galaksiji.
© Martin Ringbauer
Prema studiju objavljenoj u časopisu "Nature Communications", ovaj eksperiment omogućio im je da izmere kvantno vreme u "zatvorenom vremenskom zakrivljenju".
"Eksperimentalno smo simulirali nelinearno ponašanje čestica u interakciji sa starijom verzijom sebe i time smo uspeli da uvidimo neke fascinantne efekte koji se javljaju u sistemima zatvorenog vremenskog zakrivljenja (CTC)", navodi se u studiji.
CTC je matematički model koji istovremeno predviđa sve lokacije na kojima će objekat biti u budućnosti i na kojima je bio u prošlosti, i tako omogućava prošlim i budućim događajima da se simultano odvijaju.
Vremenske anomalije kao što je CTC moguće su samo u teoretskim prostorima u kojima je gravitacija dovoljni jaka da iskrivi prostor-vreme. Kada se to dogodi, stvara se vremenska petlja u kojoj objekti mogu da se vrete u prošlo stanje i/ili vreme.
U eksperimentu koji je sproveo australijski tim, naučnici su uspeli da promene stanje fotona u prošlosti i na taj način istovremeno promene njegovo stanje u budućnosti. Podaci dobijeni u eksperimentu i dalje su veoma, kako se navodi, "teoretski i eksperimentalni" i ne predstavljaju definitivan dokaz da je putovanje kroz vreme zaista moguće.
© Twitter / ComunicarebeneLubanja je pronađena u pećini u Grota del Romito, Kalabrija
Lobanja dečaka koji je preminuo sa oko 10-12 godina starosti, pronađena je u pećini Romit u Italiji na lokaciji koja je gusto naseljena u periodu pre 23.000 do 10.000 godina.
