Znanost i tehnologijaS


Galaxy

Astronomi otkrili neobične radio signale s obližnje zvijezde

Astronomi otkrili neobične radio signale s obližnje zvijezde
© Getty images

Astronomi koji rade na radio-teleskopu Arecibo otkrili su misteriozni signal koji se doima kao da dolazi iz smjera zvijezde Ross 128, udaljene samo 11 svjetlosnih godina daleko od Sunca,
javlja Tech Insider.

Astrobiolog Abel Mendez sa Sveučilišta u Puerto Ricu, koji radi na Arecibo teleskopu, objasnio je kako je teleskop promatrao zvijezdu deset minuta, te kako je tokom tog vremena otkriven 'gotovo periodični' radio-signal.

- Vrlo je malo vjerojatno da se radi o inteligentnom vanzemaljskom obliku života, ali za sada ne možemo još isključiti tu mogućnost, kazao je Mendez.

Svi periodični signali dosad otkriveni ispostavili su se ili kao prirodni fenomen, ili kao signal sa satelita oko Zemlje koji bi zalutao u vidno polje teleskopa. No, Mendez tvrdi kako do sada nije vidio satelit koji odašilje signale kakvi su otkriveni iz smjera Rossa 128.

Jedna od mogućnosti je da se radi o sunčevoj baklji na površini Rossa 128 - velikoj eksploziji u atmosferi zvijezde koja otpušta masivne količine enrgije, a dio i u spektru radio-valova, koje bi mogao uhvatiti Arecibo.

Dosadašnja proučavanja te zvijezde klasificirala su ju među zvijezde s aktivnim bakljama, premda je ukupna količina aktivnosti vrlo niska. Radi se o zvijezdi tipa M4 - crvenom patuljku koji spada među najmanje zvijezde, sa svega 15% sunčeve mase i 21% promjera Sunca.

Ross 128 je 12. najbliža zvijezda našem Suncu, no toliko je tamna da ju je nemoguće vidjeti golim okom. Kako zvijezde sjaje sve manje što su manje masivne, Ross 128 proizvodi tek 0,036% sunčeve svjetline. Također, radi se o vrlo staroj zvijezdi u čijem se sustavu nalaze jako male količine težih elemenata, pa je izrazito malo vjerojatno da se oko nje nalazi tehnološka civilizacija.

Znanstvenici s Areciba namjeravaju nastaviti proučavati Ross 128 dok ne ustvrde uzrok neobičnog periodičkog signala.

Heart

Znanstvenici sa Sveučilišta ETH u Zürichu razvili 3D ispisano funkcionalno umjetno srce

Švicarci razvili 3D ispisano funkcionalno umjetno srce
Tehnologija 3D ispisa daleko je odmakla od svojih skromnih početaka, a u prilog tome govore i najnovije vijesti koje stižu iz Švicarske.

Znanstvenici sa Sveučilišta ETH u Zürichu razvili su funkcionalno silikonsko umjetno srce koristeći se tehnikom 3D ispisa i tehnikom lijevanja poznatom kao "izgubljeni vosak".

Tim znanstvenika imao je za cilj razviti silikonsko srce koje nalikuje pravom srcu. Poput pravog srca sadrži lijevu i desnu klijetku, ali umjesto pregrade između njih sadrži dodatnu komoru koja se steže i rasteže te simulira otkucaje srca.

Prva verzija silikonskog srca zasad omogućuje samo 3000 otkucaja pa može poslužiti za 30 do 45 minuta rada. Usavršavanjem postupka u budućnosti ovo umjetno srce moći će poslužiti za održavanje na životu pacijenata koji čekaju transplantaciju srca.

Jupiter

NASA-ina sonda Juno snimila najbolje slike Jupitera do sada

Jupiterova velika crvena pjega
NASA-ina svemirska sonda Juno (ili u prijevodu Junona, Jupiterova sestra i supruga po rimskoj mitologiji) 10. je srpnja proletjela pored Jupitera, zabilježivši najmanju udaljenost od njega od samo 3.500 kilometara. Pritom je, iako se kretala brzinom od oko 200.000 km/h prikupila brojne podatke o atmosferi ovog planeta, te snimila fantastične fotografije Jupiterove prepoznatljive Velike crvene pjege.

Ubrzo nakon što su fotografije stigle na Zemlju, NASA ih je pustila u javnost. Odmah je postalo jasno da je riječ o najboljim i daleko najdetaljnijim slikama Jupiterove površine koje je svijet ikad vidio.

Jupiterova velika  crvena pjega

Wolf

Kineski znanstvenici klonirali su prvog, genetski modificiranog, psa na svijetu

Kineski znanstvenici klonirali su prvog, genetski modificiranog, psa na svijetu
Upoznajte Long Long
Proteklih 20 godina, naučnici su postigli značajne uspehe u oblasti kloniranja životinja. Tako je Kina prošle nedelje objavila da je postala prva zemlja na svetu koja je klonirala genetski dizajniranog psa. Klonirani bigl nazvan je Long Long. On je ne samo prvi klon stvoren od genetski modifikovanog psa, već je i prvi klonirani pas.

Proces kloniranja pasa može da potraje od dva pa do više meseci. U okviru jednog eksperimenta, naučnici pokušavaju da kloniraju 10 pasa, ali modifikacije u genomu mogu da se dobiju kod samo dve jedinke. Istovremeno, nije moguće predvideti stepen uspešnosti.

Genetski modifikovani psi zadržavaju reproduktivne sposobnosti i mogu da se razmnožavaju od 10 meseci. Modifikacije gena se prenose na sledeću generaciju.

Životni vek ovakvih pasa ne razlikuje se od onih "običnih". Neki mediji nazvali su Long Longa "superpsom", ali se naučnici koji su ga stvorili ne slažu se s tim. U budućnosti psi će oboljevati od ljudskih bolesti, pa stoga ne mogu biti nazvani "superpsima".

Tehnologija genetskog modifikovanja ima veliku važnost za razvoj medicine, jer pomažu u tretmanu tumora i genetskih bolesti.

Naredni korak u istraživanjima kineskih naučnika moglo bi da bude kloniranje mačke.

Star

Znanstvenici otkrili najmanju zvijezdu do sada

Najmanja zvijezda
© WikiImages/Pixabay
Tim astronoma sa Kembridža bio je u potrazi za egzoplanetama kada su slučajno naišli na novo otkriće - pronašli su najmanju zvijezdu ikada viđenu.

Nova zvijezda, nazvana EBLM J0555-57Ab, udaljena je 600 svjetlosnih godina od zemlje.

U pitanju je M-patuljasta zvijezda. Koristeći podatke iz jednog eksperimenta, koji se koriste u potrazi za novim planetama, primetili su kontinuirano zatamljivanje matične zvijezde, što je naznačilo postojanje još jednog objekta u orbiti.

Daljim istraživanjem otkriveno je da je objekat isuviše masivan za planetu, pa su ustanovili da je riječ o maloj zvijezdi.

Iako je EBLM J0555-57Ab nevjerovatno mala, ipak ima dovoljno veliku masu za vodoničnu fuziju, proces koji napaja Sunce i čini izvor energije Zemlje.

Arrow Up

Kineski znanstvenici teleportovali foton sa tla do Zemljine orbite

Kina teleportacija
© Shutterstock
Ne tako davno, naučnici su mogli samo da spekulišu o mogućnostima teleportacije uz pomoć načela kvantne fizike. Od tada, proces je postao standardna operacija u laboratorijama za kvantnu optiku u cijelom svijetu. Štaviše, prošle godine dva odvojena tima uspjela su da izvedu prvu kvantnu teleportaciju izvan laboratorije.

Sada naučnici iz Kine prave korak dalje: uspjeli su da teleportuju foton sa Zemlje do satelita koji kruži na udaljenosti od 500 km od naše planete. Satelit Micius je izuzetno osjetljiv foto prijemnik, sposoban za detektovanje kvantnog stanja pojedinačnih fotona ispaljenih sa zemlje. Micius je lansiran, kako bi omogućio naučnicima da testiraju razne tehnološke gradivne blokove za izučavanje isprepletenosti čestica, kriptografije i teleportacije.

Ova teleportacija bila je jedan od privih rezultata projekta. Ne samo da je tim uspio da teleportuje prvi objekat u orbitu, nego su i stvorili prvu kvantnu mrežu koja seže do Zemljine orbite, čime je ujedno oboren rekord za isprepletenost izmjerenu na najvećoj udaljenosti.

"Teleportacija na velike udaljenosti, ključni je element protokola u kvantnom računarstvu", saopštio je kineski tim u svom radu objavljenom u časopisu "MIT Technology Review".

"Raniji eksperimenti između udaljenih tačaka bili su ograničeni na oko stotinak kilometara, zbog gubitka fotona u optičkim vlaknima ili u slobodnom prostoru zemaljskih kanala".

Info

Znanstvenici otkrili kako kemikalija u rajčicama pretvara vegetarijanske gusjenice u agresivne kanibale

Kako bi se odbranile od gladnih biljojeda, biljke se služe svim sredstvima.

Neke biljke, kada osjete opasnost od biljojeda, brane se tako što postanu neukusne za gusenice i pretvaraju ih u kanibale
© Profimedia
Nova studija objavljena u časopisu Nature Ecology and Evolutionotkrila je da neke biljke, kada osete da su u opasnosti od gladnih biljojeda, brane se tako što postanu neukusne za gusenice, i maltene ih pretvaraju u kanibale. Sve se završi time što gusenica pojede drugu gusenicu.

„Biljke mogu da se brane toliko da postanu izvor stresa za biljojede, pa oni odluče da će umesto biljaka na svom meniju imati gusenice“, kaže Džon Orok, autor studije i istraživač u Odeljenju za zoologiju na Univerzitetu u Viskonsinu, piše National Geographic.

Istraživanje

Orok i njegov tim istraživača su biljke paradajza posuli metil jasmonatom (supstancom koju biljke proizvode kao reakciju na životnu sredinu), kako bi prouzrokovali odbrambeni mehanizam biljke. Ova supstanca omogućava biljci da postane neukusna za gusenice na biljci.

Ovaj fenomen je zabeležen kod raznih biljaka i istraživanje sugeriše da biljke mogu osetiti kad su druge biljke u opasnosti, pa mogu podstaći proizvodnju metil jasmonata u čitavim zajednicama biljaka.

Brain

Američka vojska finansira razvoj savršenog malog dvosmjernog sučelja mozga i računala

razvoj savršenog malog dvosmjernog sučelja mozga i računala

Znanstvenici iz DARPA-e žele napraviti čipove koji će ljudima omogućiti da svoj mozak direktno spoje s računalima, a američka vojska sada je njihov projekt financirala sa 65 milijuna dolara.


Znanstvenici kažu da bi ovakav sustav vojnicima mogao dati superosjetila, ali imao bi koristi i kod liječenja ljudi s paralizom, sljepilom ili poremećajima govora. Naime, vojska je milijunima odlučila financirati šest različitih istraživanja kojima je cilj razvoj sustava koji se može ugraditi na cerebralni korteks ili u njega, a takav bi sustav omogućio preciznu komunikaciju između mozga i digitalnog svijeta.

Organizacije uključene u ovaj projekt fokusirat će se na različita područja. Tim sa Sveučilišta Brown radit će na sučelju koje bi imalo gomilu senzora koji u stvarnom vremenu trebaju shvatiti kako mozak obrađuje i dekodira govor. Među ovih šest projekata, četiri su fokusirana na vizualnu obradu informacija, a preostali na obradu zvuka i govora. Jedan tim tako želi napraviti sučelje između mozga i umjetne šarenice visoke rezolucije, a drugi na razvoju sustava koji bi omogućio nadomjestak vida ili kontrolu nad umjetnim udovima.

Zadatak pred ovim timovima neće biti lak. DARPA želi napraviti implantat koji može bilježiti signale iz čak milijun neurona - istovremeno. Taj uređaj mora biti sposoban za dvosmjernu komunikaciju i ne smije biti veći od dvije kovanice.

- Povećanjem kapaciteta naprednih neuralnih sučelja koja će aktivirati više od milijun neurona, NESD želi omogućiti bogatu dvosmjernu komunikaciju s mozgom na razini koja će produbiti naše shvaćanje biologije, kompleksnosti i funkcija mozga - rekao je Phillip Alvelda iz programa NESD koji vodi razvoj sustava, prenosi TechCrunch.

Jupiter

Velika crvena pjega: Znanstvenici žele znati šta pokreće golemu planetarnu oluju na Jupiteru

Velika crvena pjega: Znanstvenici žele znati šta pokreće golemu planetarnu oluju na Jupiteru
© NASA / ESA
NASA-ina letjelica koja se nalazi u orbiti oko Jupitera počela je u utorak slati podatke i fotografije Velike crvene pjege, dok leti iznad te goleme plinovite planetarne oluje koja stoljećima fascinira promatrače sa Zemlje.

Letjelica Juno ovog se tjedna dosad najviše približila najpoznatijem obilježju Jupitera, dok je prolazila na visini od 9000 km iznad oblaka golemog crvenkastog ciklona.

Podaci koje je Juno snimio svojim kamerama i nizom drugih instrumenata danima će se slati znanstvenicima u istraživačkom centru Jet Propulsion Laboratory (JPL) u kalifornijskoj Pasadeni, gdje se nalazi središte misije. Trebat će još više vremena kako bi se svi ti podaci analizirali.

Otkrivanje tajni Velike crvene pjege

Znanstvenici se nadaju da će misija Juna pomoći u otkrivanju preostalih tajni Velike crvene pjege: koje sile pokreću tu planetarnu oluju, koliko dugo postoji, koliko duboko zahvaća niže dijelove Jupiterove atmosfere i zašto se čini da postupno nestaje.

Astronomi se također nadaju da bi bolje razumijevanje Velike crvene pjege moglo baciti novo svjetlo na pitanja strukture, mehanike i formiranja samoga Jupitera.

Galaxy

Snažno rendgensko zračenje s Plutona zbunjuje znanstvenike

Snažno rendgensko zračenje s Plutona zbunjuje znanstvenike
S Plutona, najvećeg poznatog tijela u tzv. Kuiperovom pojasu, u udaljenom dijelu Sunčeva sustava, stižu snažne rendgenske zrake koje već neko vrijeme zbunjuju znanstvenike.

Problem je u tome što sve ono što trenutno znamo o atmosferi patuljastog planeta i njezinim interakcijama sa solarnim vjetrovima ne može dati odgovor na pitanje u kakvom procesu nastaje takvo snažno rendgensko zračenje.
Snažno rendgensko zračenje s Plutona zbunjuje znanstvenike
© NASA / CXC / JHUAPL / R.McNutt