Znanost i tehnologijaS


Mars

NASA kreirala novi rover za istraživanja na Marsu

nasa rover
Nakon kreiranja novog Mars rovera u simulacijama, NASA je spremna da otkrije gotovo završen dizajn ovog vozila koje će se otisnuti na put do „crvene planete“ u leto 2020. Za razliku od „Curiosityja“, koji je još uvek na produženom putovanju, Mars 2020 rover će imati zadatak da istraži oblast planete u potrazi za dokazima o nekadašnjem prisustvu života na planeti, sa dugoročnim ciljem da brižljivo pokupi uzorke kamenja s Marsa i vrati ih na Zemlju za dalje analize.

Nova generacija rovera, koja još uvek nije dobila neko atraktivno zvanično ime, dosta toga je pozajmila od osnovnog dizajna starijeg „rođaka“, ali sa kompletnom novom instrumentacijom. Jedna od ključnih direktiva je da se odredi da li će iz budućih misija sa ljudskom posadom moći da se iskoriste resursi na Marsu, poput vode i kiseonika. „Ovi eksperimenti“, javlja NASA, „će pomoći inženjerima da nauče kako da iskoriste resurse na Marsu u cilju proizvodnje kiseonika za ljudske potrebe, kao i eventualno sredstvo za oksidaciju za raketno gorivo.“

„Mars ima resurse potrebne da se održi život, što može da smanji potrebu za zalihama, neophodnim za misije sa ljudskom posedom“, rekao je administrator saradnik NASA-inog Direktorata misija istraživanja i operacija sa ljudskom posadom, Vilijam Gerstenmajer. „Bolje razumevanje prašine na Marsu i vremenskih uslova će biti od ključnog značaja za podatke u vezi sa planiranjem misija s ljudskom posadom. Testiranje načina korišćenja ovih resursa i razumevanje okoline će pomoći da pionirske akcije na Marsu budu ostvarive.“

Roverov sistem za prikupljanje kamenja je takođe redizajniran i sada uključuje bušilicu i komplet tuba za uzorke.

Telescope

Revolucionarni teleskop otkriva stotine galaksija u sitnom kutu neba gdje je do sada bilo poznato samo 70

Revolucionarni teleskop otkriva stotine galaksija u sitnim kutu neba gdje je od prije bilo poznato samo 70
Prva MeerKAT slika: Svaka bijela točka predstavlja intenzitet radio valova snimljenih sa 16 antena MeerKAT teleskopa - stotine pojedinačnih galaksija u dalekom svemiru se vide na ovoj slici

MeerKAT radio teleskop iz Јužnoafričke Republike pronašao je na stotine galaksija u malenom uglu univerzuma, gdje ih je prethodno bilo uočeno samo 70.


Najjači teleskop južne Zemljine atomosfere najvjerovatnije će naučnicima pružiti detaljniji uvid u novopronađene galaksije kada bude postao potpuno funkcionalan, što bi trebalo da se dogodi do kraja 2016. godine.

Trenutno je aktivirano samo 16 od 64 antena koje istražuju svemir, a projekat je osnovan sa ciljem da demonstrira efikasnost budućeg teleskopa Square Kilometre Array (SKA), koji će do 2020. godine biti sagrađen na području Australije i Јužnafričke Republike.

SKA će se sastojati od 3.000 antena koje će se prostirati na površini od jednog kvadratnog kilometra i omogućiti naučnicima najdetaljniji uvid u svemir do sada, piše Si-En-En. Njegov potencijal biće 10.000 puta jači od trenutnih instrumenata, a koristiće se za proučavanje crnih rupa, tamne energije i istraživanje porijekla univerzuma.


Info

NASA: Magnetno polje Zemlje povezuje se sa magnetnim poljem Sunca i stvara neprekidan put

NASA: Magnetno polje Zemlje povezuje se sa magnetnim poljem Sunca i stvara neprekidan put
Portal se zamišlja kao prečica, kao vrata koja vode u nepoznato. Eh, kada bi oni zaista postojali...

Dobre vesti! Ispostavilo se da postoje i sada naučnici sa univerziteta u Ajovi, koje finansira NASA, pokušavaju da otkriju o čemu se tu zapravo radi.

„Nazivamo ih X tačkama ili regijama sa difuzionim elektronima“, objašnjava plazma fizičar Džek Skuder sa Univerziteta u Ajovi. „To su mesta na kojima se magnetno polje Zemlje povezuje sa magnetnim poljem Sunca i stvara neprekidan put koji vodi od naše planete do sunčeve atmosfere, udaljene nekoliko stotina miliona kilometara“.

To je prečica koja se može uporediti sa portalima iz naučne fantastike, samo što je ova prečica stvarna.

Tokom poslednjih decenija naučnici pokušavaju da potvrde neke tvrdnje, odlike i karakteristike koje su do sada smatrane za neprihvatljive. Otkrića i nova saznanja promenila su nauku koju poznajemo kao nikada do sad.

Dok mnogi istraživači odbijaju da priznaju nove činjenice i koncepte, drugi naučnici širom sveta shvataju da će odbacivanjem starih dogmi koje su postavljene pre više decenija i prihvatanjem novih nauka napredovati i dovesti do većih okrića.

Galaxy

Tvornica zvijezda: Galaksija udaljena 300 miliona svjetlosnih godina u fazi hiperproizvodnje zvijezda

Tvornica zvijezda: Galaksija udaljena 300 miliona svjetlosnih godina u fazi hiperproizvodnje zvijezda
© ESA/Hubble & NASA and N. Grogin (STScI)Spiralna galaksija MCG + 07-33-027 leži 300 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje u zviježđu Herkula
Svemirski teleskop Hubble je pronašao neobičnu galaksiju koja je u fazi hiperproizvodnje zvijezda.

Galaksija pod nazivom MCG+07-33-027 je promatrana pomoću Napredne kamere za istraživanja (Advanced Camera for Surveys - ACS) na svemirskom teleskopu u orbiti oko Zemlje, a NASA-ini naučnici su bili zadivljeni onim što su vidjeli.

Naime, većina galaksija proizvodi jednu do dvije zvijezde godišnje, no taj broj je u galaksijama sa hiperproizvodnjom zvijezda nekoliko stotina puta veći.

Galaksija MCG+07-33-027, koja je udaljena 300 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, je jedna od tih.

Nove zvijezde nastaju većinom kada se dvije galaksije sudare, no to kod MCG+07-33-027 nije slučaj.

Ova galaksija je izolovana i stoga astronomi ne znaju zašto se ovo dešava.

Galaksija MCG+07-33-027 je lijevo na slici, a svijetli objekat desno je jedna od zvijezda u našoj galaksiji.

Blackbox

Putovanje kroz vrijeme? Naučnici stvorili "vremensku petlju" u kojoj su fotoni imali interakciju sa sobom u prošlosti

Putovanje kroz vrijeme? Naučnici stvorili
© Martin Ringbauer
Fizičari sa Univerziteta Kvinslend u Australiji pokazali uspeli su da pošalju fotone na "putovanje kroz vreme". Kvantni eksperti teoretski su stvorili takozvanu "vremensku petlju" u kojoj su fotoni imali interakciju sa sobom u prošlosti.

Prema studiju objavljenoj u časopisu "Nature Communications", ovaj eksperiment omogućio im je da izmere kvantno vreme u "zatvorenom vremenskom zakrivljenju".

"Eksperimentalno smo simulirali nelinearno ponašanje čestica u interakciji sa starijom verzijom sebe i time smo uspeli da uvidimo neke fascinantne efekte koji se javljaju u sistemima zatvorenog vremenskog zakrivljenja (CTC)", navodi se u studiji.

CTC je matematički model koji istovremeno predviđa sve lokacije na kojima će objekat biti u budućnosti i na kojima je bio u prošlosti, i tako omogućava prošlim i budućim događajima da se simultano odvijaju.

Vremenske anomalije kao što je CTC moguće su samo u teoretskim prostorima u kojima je gravitacija dovoljni jaka da iskrivi prostor-vreme. Kada se to dogodi, stvara se vremenska petlja u kojoj objekti mogu da se vrete u prošlo stanje i/ili vreme.

U eksperimentu koji je sproveo australijski tim, naučnici su uspeli da promene stanje fotona u prošlosti i na taj način istovremeno promene njegovo stanje u budućnosti. Podaci dobijeni u eksperimentu i dalje su veoma, kako se navodi, "teoretski i eksperimentalni" i ne predstavljaju definitivan dokaz da je putovanje kroz vreme zaista moguće.

People

Model mozga dječaka koji je živio prije 17.000 godina napravljen uz pomoć 3D skenera

Model mozga dječaka koji je živio prije 17.000 godina napravljen uz pomoć 3D skenera
© Twitter / ComunicarebeneLubanja je pronađena u pećini u Grota del Romito, Kalabrija
Prvi put u istoriji, grupa naučnika je rekonstruisala mozak deteta koje je živelo pre 17.000 godina.

Lobanja dečaka koji je preminuo sa oko 10-12 godina starosti, pronađena je u pećini Romit u Italiji na lokaciji koja je gusto naseljena u periodu pre 23.000 do 10.000 godina.


Info

Oruđe napravljeno od kamena u Južnoj Americi dokazuje kako majmuni proživljavaju kameno doba

Oruđe napravljeno od kamena u Južnoj Americi dokazuje kako majmuni proživljavaju kameno doba
Ljudska vrsta više nije jedina koja je dostigla ulazak u kameno doba. Kao što je već i poznato, neke vrste primata kao što su čimpanze, kapucini i makai koriste se oruđem od kamena. U Brazilu su majmuni u kamenom dobu već 700 godina.

Nedavna studija je otkrila da makai na Tajlandu već više od pola stoljeća izrađuju oruđe. Brazilski kapucini, s druge strane, prave oruđe od kamena već 700 godina.

Oruđe koje je pronađeno bez sumnje je djelo ruku malih kapucina, a mala dlijeta i ćekići napravljeni od raznih vrsta kamena u Južnoj Americi dokazuju kako ove životinje proživljavaju kameno doba.

Prema žurnalu Current Biology, polje arheologije koje istražuje primate još uvijek je relativno novo. Glavni autor ove studije Michael Haslam pionir je u ovom području.

"Sve do sada, jedini arheološki dokazi o neljudskom oruđu izneseni su u studiji o tri čimpanze na Obali Slonovače, a njihova starost procijenjena je na blizu tri hiljade godina. Sada imamo dokaze koji upućuju na to da majmuni i ostali primati izvan Afrike koriste razna oruđa stotinama, a možda i hiljadama godina", izjavio je Haslam.

Star

Vodeno snježne linije oko mlade zvijezde: Naučnici smatraju da ova pojava predstavlja ključni dio formiranja planeta

Vodeno snježne linije oko mlade zvijezde: Naučnici smatraju da ova pojava predstavlja ključni dio formiranja planeta
© A. A.Angelich (NRAO/AUI/NSF)/ALMA (ESO/NAOJ/NRAO) Umjetnički dojam vodeno-snježne linije oko mlade zvijezde V883 Orionis

Astronomi sa Univerziteta Dijego Portales u Santjagu u Čileu, primijetili su mješavinu leda, vode i snijega u prstenu prašine i gasa koji okružuje mladu zvijezdu.
Moguće je da ova pojava predstavlja ključni dio formiranja planeta, smatraju naučnici.

Mlade zvijezde u svemiru često su okružene prstenovima prašine i gasa koji se protežu milijardama kilometara od zvijezde i od kojih kasnije nastaju planete.

Toplota zvijezde čini da se sva voda u njenoj blizini pretvori u gas, ali se taj isti gas na određenoj udaljenosti zbog niskog pritiska pretvara u led.
Vodeno snježne linije oko mlade zvijezde: Naučnici smatraju da ova pojava predstavlja ključni dio formiranja planeta
© ALMA (ESO / NAOJ / NRAO) / L. CiezaZvijezda V883 Orionis i njegov disk plina, prašine i krhotina. Vodeno snježna linija je vidljiva kao prsten oko diska

Sun

NASA otkrila ogromnu koronalnu rupu na Suncu

NASA otkrila ogromnu koronalnu rupu na Suncu
© nasa.gov

NASA-ina letjelica Solar Dynamics Observatory (SDO) je u ponedjeljak zabilježio ogromnu "rupu" na Suncu.


No, iako na prvi pogled ovaj prizor na našoj zvijezdi izgleda zastrašujuće, stanovnici Zemlje nemaju razloga za paniku.

Koronalne rupe su sasvim normalna pojava. Radi se o područjima sa nižom temperaturom od ostatka korone, te izgledaju kao crne rupe na Suncu.

Ljudsko oko ne može ih uočiti obzirom da su koronalne rupe uočljive pod ekstremnim ultraljubičastim svjetlom.

Koronalne rupe su oblasti u Sunčevoj koroni, gdje se magnetsko polje pruža u vanjski prostor, a ne spušta se poput petlji ka Suncu, kao što je to uobičajeno. Naelektrisane čestice koje se kreću duž silnica magnetskog polja u tim zonama najvećim dijelom napuštaju vanjske slojeve Sunca. Čestice koje napuštaju Sunce imaju slabiji sjaj od onih koje se vraćaju na njegovu površinu i zbog toga koronalne rupe izgledaju tamnije.

Koronalne rupe su prvi put opažene 1973. godine na slikama koje su načinili astronauti američke NASE tokom misije Skylab. Obično traju dosta dugo, mogu prekrivati i četvrtinu Sunca, a poseban tip polarnih koronalnih rupa ostaje vidljiv i do pet godina.


Pills

Geni bakterije otporne na antibiotik pronađene u 1000 godina starim južnoameričkim mumijama

Bakterije otporne na antibiotik pronađene u 1000 godina starih južnoameričkih mumija
© Michael Luongo/Bloomberg/Getty
Bakterija je otporna kako na penicilin, tako i na vankomicin i tetracilin, a naučnici su uspeli da utvrde koji gen je odgovoran za njen izuzetan imunitet.

Naučnici su u utrobi 1.000 godina starih južnoameričkih mumija pronašli bakteriju koja je otporna na sve moderne antibiotike. Bakterija je otkrivena pri analizi DNK materijala iz utroba tri inkanske mumije i 6 mumificiranih osoba iz renesansne Italije.

Prema Taši Santjago Rodrigez sa Kalifornijskog politehničkog univerziteta, bakterija je otporna kako na penicilin, tako i na vankomicin i tetracilin. Naučnici su uspeli da utvrde koji gen je odgovoran za izuzetnu otpornost ovih bakterija, a ono što ih je naročito iznenadilo jeste što se isti gen može naći i kod nekih modernih, ali bezazlenih bakterija.

Otkriće pokazuje da su geni otporni na antibiotike bili relativno rasprostranjeni i pre otkrića penicilina 1928. godine.

"Besmisleno je misliti da je evolucija otpornosti na antibiotike počela sa penicilinom. To se odvija već 2 milijarde godina", smatra naučnik Raul Kano koji je učestvovao u studiji.

Prema mišljenju naučnika, iako su ovi geni postojali pre antibiotika, preterana upotreba lekova kako među ljudima, tako i na životinjma, dovela je do toga da superbakterije postanu globalno rasprostranjene.