Znanost i tehnologijaS


Evil Rays

Zastrašujuća tehnologija: Uz mali budžet stvoriti lažne snimke koje izgledaju vrlo autentično


vesti-online.com
Pon, 17 Srp 2017 00:30 UTC
Zastrašujuća tehnologija: Uz mali budžet stvoriti lažne snimke koje izgledaju vrlo autentično
© youtube.com/Supasorn SuwajanakornObama je uzet kao primjer
Tehnološki napredak je neizbežan, ali razvoj tehnologije ponekad zaista ume da izgleda zastrašujuće.

Istraživači na Univerzitetu u Vašingtonu razvili su tehnologiju koja koristi mašinsko učenje za savladavanje pokreta lica i kasnije proizvodi vrlo autentične video-snimke.

Drugim rečima, reč je o tehnologiji koja čita izraz lica i na osnovu algoritma uči i reprodukuje pokrete na osnovu potpuno drugog audio-snimka.

Ovaj put je u 'glavnoj ulozi' bivši američki predsednik Barak Obama, prvenstveno zbog toga što ima mnogo javnih video-snimaka.

Video pokazuje neverovatnu tačnost govora iz Bele kuće koji se zasniva na potpuno drugačijim audio-snimcima. Istraživači su čak išli toliko daleko da su uzeli snimak iz studentskih dana Obame i 'zalepili' zvuk na snimak na kojem se vidi znatno stariji bivši predsednik.

Ono što se najviše pokazuje kao problematično ovde su 'lažne vesti': bilo ko bi mogao uz vrlo mali budžet da stvori lažne snimke koji izgledaju vrlo autentično. Zapravo, toliko dobro, da je teško primetiti da se radi o lažnom snimku.

Koliko sve to izgleda zastrašujuće, možete videti na priloženom snimku:
Više...
Fish

Mola tecta: Naučnici otkrili novu vrstu velike ribe


vesti-online.com
Sub, 22 Srp 2017 23:14 UTC
Mola tecta riba
© MARIANNE NYEGAARD

Naučnici su otkrili novu vrstu džinovske ribe, kojoj su dali naziv Mola tecta.

Riba je otkrivena posle četvorogodišnje potrage australijskih studenata, čije je ranije istraživanje pokazalo mogućnost postojanja ranije neotkrivene vrste iz roda bucnja.

Marijen Niegard, doktorantkinja Merdok univerziteta u Pertu otkrila je novu vrstu dok je istraživala genetiku bucnja u indo-pacifičkim vodama.

Svoje istraživanje započela je nakon što je uočila genetske razlike kod više od 150 uzoraka bucnja. Analize su pokazivale da postoje četiri vrste bucnja, dok su samo tri bile poznate - Masturus lanceolatus, Mola mola i Mola ramsayi.

"Bucnji su ogromne, usamljene i skrivene ribe, pa je jako teško doći do njih", kaže Niegard.

"Nisu retke, ali žive u delovima okeana do kojih ljudi uglavnom ne idu. Rone do nekoliko stotina metara dubine, gde se hrane, a onda se opet približavaju površini, kako bi uživale u suncu".

Inače, Mola mola ili obični bucanj, najteža je košljoriba na svetu. Najveći primerci dostižu dimenzije od četiri metra (vertikalno) sa tri mestra (horizontalno) i težinu od gotovo 2.300 kilograma. Njima nikada ne izrasta leđno peraje.
Više...
Hearts

Ključna komponenta ranog razvoja embrija; Majke, osim DNK, svojim nerođenim bebama prenose i protein


jutarnji.hr
Čet, 20 Srp 2017 16:30 UTC
Ključna komponenta ranog razvoja embrija; Majke, osim DNK, svojim nerođenim bebama prenose i protein
Majke prenose svojim nerođenim bebama ne samo DNK nego i protein koji je od vitalne važnosti za razvoj ploda, pokazala je studija međunarodnog tima znanstvenika objavljena u novom broju prestižnog časopisa Science.

Jedan od članova tima bio je i mladi hrvatski znanstvenik dr. Ozren Bogdanović koji trenutno živi i radi u Australiji.

- Ovo je dosad bilo potpuno nepoznato: nešto što nije DNK se prenosi s majke na dijete, a pritom je ključna komponenta ranog razvoja embrija - rekao je dr. Ozren Bogdanović, voditelj Laboratorija za razvojnu epigenomiku na Institutu Garvan u Sydneyju.

Biološki mehanizmi

Studija u Scienceu najnoviji je doprinos razumijevanju epigenetike, nove znanstvene discipline koja se među ostalim bavi skrivenim utjecajem okoliša, primjerice čimbenika kao što su pušenje, prehrana i stres na naše gene.

- Razmišljajte o epigenetici kao o preslici podataka za DNK nacrt, koja govori našim stanicama točno kada treba uključiti ili isključiti svaki gen. Tijekom posljednjih nekoliko godina vidjeli smo sve više dokaza da utjecaji na okoliš - primjerice prehrana, stres ili trauma - mogu dovesti do epigenetičkih promjena u pojedincima koje onda oni prenose svojoj djeci i unucima. Međutim, biološki mehanizmi koji sudjeluju u tim procesima još uvijek nisu dovoljno istraženi - istaknuo je Ozren Bogdanović.
Više...
Arrow Up

Škotska: 4 vrijedna dabra povećala biljne vrste kada su od isušene poljane napravili močvaru


nezavisne.com
Sre, 19 Srp 2017 19:28 UTC
4 vrijedna dabra Škotska
© Steve Gardner/Scottish Wildlife Trust/PA

Četiri dabra su u Škotskoj za 10 godina izgradila skoro 200 metara brana, 500 metara kanala i stvorila oko pola hektara jezera, i tako od poljane isušene prije više od 200 godina ponovo napravili močvaru sa brojem biljnih vrsta povećanim za 50 odsto i brojnim staništima, navodi se u novoj naučnoj studiji o kojoj piše britanski Gardijan.

Naučnici su rekli da istraživanje daje dokaze da su dabrovi veoma jeftin način za dugoročni i održivi oporavak močvara, važne sredine sa velikim biodiverzitetom koja je od početka 20. vijeka izgubila dvije trećine svojih površina u svijetu.

"Močvare čuvaju vodu i poboljšavaju njen kvalitet, one su 'bubrezi okoline'", rekao je Najdžel Vilbi, profesor na univerzitetu Stirling i član tima. Njihovo ranije istraživanje je pokazalo da brane koje dabrovi grade usporavaju tok rijeka i tako umanjuju rizik od poplava i zagađenja vode.

Naučnici ipak tvrde da se mora pažljivo rukovoditi puštanjem dabrova u divljinu zbog štete koju oni mogu nanijeti usjevima i nasipima koji štite niže predjele od poplava, dok se ribari brinu da bi dabrove brane mogle zaustaviti uzvodni put lososa i drugih riba.

Dabrovi grade svoje kompleksne sisteme brana i kanala da bi napravili bazene u kojima se kriju od predatora, medvjeda, vukova i žderavaca.

Te životinje su u 17. vijeku u Britaniji lovljene do istrebljenja, ali sada ih je u Škotskoj nekoliko stotina i tu se smatraju domaćom vrstom. Raste zainteresovanost za kontrolisano puštanje dabrova i u ostatku Britanije gdje ih je samo nekoliko desetina.
Više...
Blue Planet

Pogled na Evropu iz svemira


nationalgeographic.rs
Čet, 20 Srp 2017 00:00 UTC
Pogled na Evropu iz svemira

Zahvaljujući ovom snimku sa Međunarodne svemirske stanice, možemo da otkrijemo kako Evropa izgleda iz svemira.

Ukoliko ste se pitali kako Evropa izgleda iz svemira, sada to možete i da otkrijete.

Zabeležen 4K ultra HD kamerom, ovaj snimak prikazuje kristalno čist pogled na Evropu.

Da bi se napravio video od tri minuta, svemirska stanica je prešla put od 1.600 kilometara.

Svemirska stanica leti oko 400 kilometara iznad Zemlje i našu planetu snima pomoću nekoliko kamera.

Putujući brzinom oko 28.000 km/h, svemirska stanica na svaka 92 minuta napravi krug oko Zemlje. Pogled je uvek različit, zato što se putanja svemirske stanice pomera u svakom novom krugu.

Ovaj video je nastao u avgustu prošle godine, a Nasin Džonsonov svemirski centar ga je objavio u ponedeljak. Za muziku u pozadini je bio zadužen švedski kompozitor Joakim Karud.
Više...
Sun

Biolozi otkrili kako koralji u velikim dubinama stvaraju vlastitu sunčevu svjetlost


geek.hr
Uto, 18 Srp 2017 16:49 UTC
Koralji stvaraju vlastitu sunčevu svjetlost
© J. Wiedenmann
Mnoge životinjske vrste koje žive u dubokim morima gdje dopire jako malo sunčeve svjetlosti moraju razviti posebne mehanizme preživljavanja. Već je poznato kako koralji imaju prekrasne, fluorescentne boje te da žive u zajednici s algama. Međutim, postoje koralji koji žive u velikim dubinama i koji unatoč tomu imaju sjajnu narančastu i crvenu boju.

Koralji stvaraju vlastitu sunčevu svjetlost
© J. Wiedenmann
U studiji koja je objavljena u časopisu Proceedings of the Royal Society B znanstvenici su uspjeli otkriti njihovu tajnu prilagodbe na mračan okoliš. Biolozi sa Sveučilišta Southampton iz Velike Britanije su došli do spoznaje da koralji sjaje kako bi dobili više sunčeve svjetlosti.

Voditelj studije biolog prof. Joerg Wiedenmann je objasnio kako proteini koji se nalaze u koraljima upijaju ono malo svjetlosti koja uspije doći do njih i zatim isijavaju tu istu svjetlost narančasto-crvene boje. Ta svjetlost prodire duboko u njihovo tkivo gdje obitavaju njihovi saveznici tj. morske alge. Potom alge proizvode energiju i hranu za koralje.
Više...
Galaxy

Astronomi otkrili neobične radio signale s obližnje zvijezde

Ivan Fischer
jutarnji.hr
Uto, 18 Srp 2017 05:32 UTC
Astronomi otkrili neobične radio signale s obližnje zvijezde
© Getty images

Astronomi koji rade na radio-teleskopu Arecibo otkrili su misteriozni signal koji se doima kao da dolazi iz smjera zvijezde Ross 128, udaljene samo 11 svjetlosnih godina daleko od Sunca, javlja Tech Insider.

Astrobiolog Abel Mendez sa Sveučilišta u Puerto Ricu, koji radi na Arecibo teleskopu, objasnio je kako je teleskop promatrao zvijezdu deset minuta, te kako je tokom tog vremena otkriven 'gotovo periodični' radio-signal.

- Vrlo je malo vjerojatno da se radi o inteligentnom vanzemaljskom obliku života, ali za sada ne možemo još isključiti tu mogućnost, kazao je Mendez.

Svi periodični signali dosad otkriveni ispostavili su se ili kao prirodni fenomen, ili kao signal sa satelita oko Zemlje koji bi zalutao u vidno polje teleskopa. No, Mendez tvrdi kako do sada nije vidio satelit koji odašilje signale kakvi su otkriveni iz smjera Rossa 128.

Jedna od mogućnosti je da se radi o sunčevoj baklji na površini Rossa 128 - velikoj eksploziji u atmosferi zvijezde koja otpušta masivne količine enrgije, a dio i u spektru radio-valova, koje bi mogao uhvatiti Arecibo.

Dosadašnja proučavanja te zvijezde klasificirala su ju među zvijezde s aktivnim bakljama, premda je ukupna količina aktivnosti vrlo niska. Radi se o zvijezdi tipa M4 - crvenom patuljku koji spada među najmanje zvijezde, sa svega 15% sunčeve mase i 21% promjera Sunca.

Ross 128 je 12. najbliža zvijezda našem Suncu, no toliko je tamna da ju je nemoguće vidjeti golim okom. Kako zvijezde sjaje sve manje što su manje masivne, Ross 128 proizvodi tek 0,036% sunčeve svjetline. Također, radi se o vrlo staroj zvijezdi u čijem se sustavu nalaze jako male količine težih elemenata, pa je izrazito malo vjerojatno da se oko nje nalazi tehnološka civilizacija.

Znanstvenici s Areciba namjeravaju nastaviti proučavati Ross 128 dok ne ustvrde uzrok neobičnog periodičkog signala.
Više...
Heart

Znanstvenici sa Sveučilišta ETH u Zürichu razvili 3D ispisano funkcionalno umjetno srce

Matija Pavlić
bug.hr
Sub, 15 Srp 2017 18:31 UTC
Švicarci razvili 3D ispisano funkcionalno umjetno srce
Tehnologija 3D ispisa daleko je odmakla od svojih skromnih početaka, a u prilog tome govore i najnovije vijesti koje stižu iz Švicarske.

Znanstvenici sa Sveučilišta ETH u Zürichu razvili su funkcionalno silikonsko umjetno srce koristeći se tehnikom 3D ispisa i tehnikom lijevanja poznatom kao "izgubljeni vosak".

Tim znanstvenika imao je za cilj razviti silikonsko srce koje nalikuje pravom srcu. Poput pravog srca sadrži lijevu i desnu klijetku, ali umjesto pregrade između njih sadrži dodatnu komoru koja se steže i rasteže te simulira otkucaje srca.

Prva verzija silikonskog srca zasad omogućuje samo 3000 otkucaja pa može poslužiti za 30 do 45 minuta rada. Usavršavanjem postupka u budućnosti ovo umjetno srce moći će poslužiti za održavanje na životu pacijenata koji čekaju transplantaciju srca.
Više...
Jupiter

NASA-ina sonda Juno snimila najbolje slike Jupitera do sada

Sandro Vrbanus
bug.hr
Sub, 15 Srp 2017 08:40 UTC
Jupiterova velika crvena pjega
NASA-ina svemirska sonda Juno (ili u prijevodu Junona, Jupiterova sestra i supruga po rimskoj mitologiji) 10. je srpnja proletjela pored Jupitera, zabilježivši najmanju udaljenost od njega od samo 3.500 kilometara. Pritom je, iako se kretala brzinom od oko 200.000 km/h prikupila brojne podatke o atmosferi ovog planeta, te snimila fantastične fotografije Jupiterove prepoznatljive Velike crvene pjege.

Ubrzo nakon što su fotografije stigle na Zemlju, NASA ih je pustila u javnost. Odmah je postalo jasno da je riječ o najboljim i daleko najdetaljnijim slikama Jupiterove površine koje je svijet ikad vidio.

Jupiterova velika crvena pjega
Više...
Wolf

Kineski znanstvenici klonirali su prvog, genetski modificiranog, psa na svijetu


telegraf.rs
Čet, 13 Srp 2017 23:37 UTC
Kineski znanstvenici klonirali su prvog, genetski modificiranog, psa na svijetu
Upoznajte Long Long
Proteklih 20 godina, naučnici su postigli značajne uspehe u oblasti kloniranja životinja. Tako je Kina prošle nedelje objavila da je postala prva zemlja na svetu koja je klonirala genetski dizajniranog psa. Klonirani bigl nazvan je Long Long. On je ne samo prvi klon stvoren od genetski modifikovanog psa, već je i prvi klonirani pas.

Proces kloniranja pasa može da potraje od dva pa do više meseci. U okviru jednog eksperimenta, naučnici pokušavaju da kloniraju 10 pasa, ali modifikacije u genomu mogu da se dobiju kod samo dve jedinke. Istovremeno, nije moguće predvideti stepen uspešnosti.

Genetski modifikovani psi zadržavaju reproduktivne sposobnosti i mogu da se razmnožavaju od 10 meseci. Modifikacije gena se prenose na sledeću generaciju.

Životni vek ovakvih pasa ne razlikuje se od onih "običnih". Neki mediji nazvali su Long Longa "superpsom", ali se naučnici koji su ga stvorili ne slažu se s tim. U budućnosti psi će oboljevati od ljudskih bolesti, pa stoga ne mogu biti nazvani "superpsima".

Tehnologija genetskog modifikovanja ima veliku važnost za razvoj medicine, jer pomažu u tretmanu tumora i genetskih bolesti.

Naredni korak u istraživanjima kineskih naučnika moglo bi da bude kloniranje mačke.
Više...