Znanost i tehnologijaS


Galaxy

Tvornica zvijezda: Galaksija udaljena 300 miliona svjetlosnih godina u fazi hiperproizvodnje zvijezda

Tvornica zvijezda: Galaksija udaljena 300 miliona svjetlosnih godina u fazi hiperproizvodnje zvijezda
© ESA/Hubble & NASA and N. Grogin (STScI)Spiralna galaksija MCG + 07-33-027 leži 300 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje u zviježđu Herkula
Svemirski teleskop Hubble je pronašao neobičnu galaksiju koja je u fazi hiperproizvodnje zvijezda.

Galaksija pod nazivom MCG+07-33-027 je promatrana pomoću Napredne kamere za istraživanja (Advanced Camera for Surveys - ACS) na svemirskom teleskopu u orbiti oko Zemlje, a NASA-ini naučnici su bili zadivljeni onim što su vidjeli.

Naime, većina galaksija proizvodi jednu do dvije zvijezde godišnje, no taj broj je u galaksijama sa hiperproizvodnjom zvijezda nekoliko stotina puta veći.

Galaksija MCG+07-33-027, koja je udaljena 300 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, je jedna od tih.

Nove zvijezde nastaju većinom kada se dvije galaksije sudare, no to kod MCG+07-33-027 nije slučaj.

Ova galaksija je izolovana i stoga astronomi ne znaju zašto se ovo dešava.

Galaksija MCG+07-33-027 je lijevo na slici, a svijetli objekat desno je jedna od zvijezda u našoj galaksiji.

Blackbox

Putovanje kroz vrijeme? Naučnici stvorili "vremensku petlju" u kojoj su fotoni imali interakciju sa sobom u prošlosti

Putovanje kroz vrijeme? Naučnici stvorili
© Martin Ringbauer
Fizičari sa Univerziteta Kvinslend u Australiji pokazali uspeli su da pošalju fotone na "putovanje kroz vreme". Kvantni eksperti teoretski su stvorili takozvanu "vremensku petlju" u kojoj su fotoni imali interakciju sa sobom u prošlosti.

Prema studiju objavljenoj u časopisu "Nature Communications", ovaj eksperiment omogućio im je da izmere kvantno vreme u "zatvorenom vremenskom zakrivljenju".

"Eksperimentalno smo simulirali nelinearno ponašanje čestica u interakciji sa starijom verzijom sebe i time smo uspeli da uvidimo neke fascinantne efekte koji se javljaju u sistemima zatvorenog vremenskog zakrivljenja (CTC)", navodi se u studiji.

CTC je matematički model koji istovremeno predviđa sve lokacije na kojima će objekat biti u budućnosti i na kojima je bio u prošlosti, i tako omogućava prošlim i budućim događajima da se simultano odvijaju.

Vremenske anomalije kao što je CTC moguće su samo u teoretskim prostorima u kojima je gravitacija dovoljni jaka da iskrivi prostor-vreme. Kada se to dogodi, stvara se vremenska petlja u kojoj objekti mogu da se vrete u prošlo stanje i/ili vreme.

U eksperimentu koji je sproveo australijski tim, naučnici su uspeli da promene stanje fotona u prošlosti i na taj način istovremeno promene njegovo stanje u budućnosti. Podaci dobijeni u eksperimentu i dalje su veoma, kako se navodi, "teoretski i eksperimentalni" i ne predstavljaju definitivan dokaz da je putovanje kroz vreme zaista moguće.

People

Model mozga dječaka koji je živio prije 17.000 godina napravljen uz pomoć 3D skenera

Model mozga dječaka koji je živio prije 17.000 godina napravljen uz pomoć 3D skenera
© Twitter / ComunicarebeneLubanja je pronađena u pećini u Grota del Romito, Kalabrija
Prvi put u istoriji, grupa naučnika je rekonstruisala mozak deteta koje je živelo pre 17.000 godina.

Lobanja dečaka koji je preminuo sa oko 10-12 godina starosti, pronađena je u pećini Romit u Italiji na lokaciji koja je gusto naseljena u periodu pre 23.000 do 10.000 godina.


Info

Oruđe napravljeno od kamena u Južnoj Americi dokazuje kako majmuni proživljavaju kameno doba

Oruđe napravljeno od kamena u Južnoj Americi dokazuje kako majmuni proživljavaju kameno doba
Ljudska vrsta više nije jedina koja je dostigla ulazak u kameno doba. Kao što je već i poznato, neke vrste primata kao što su čimpanze, kapucini i makai koriste se oruđem od kamena. U Brazilu su majmuni u kamenom dobu već 700 godina.

Nedavna studija je otkrila da makai na Tajlandu već više od pola stoljeća izrađuju oruđe. Brazilski kapucini, s druge strane, prave oruđe od kamena već 700 godina.

Oruđe koje je pronađeno bez sumnje je djelo ruku malih kapucina, a mala dlijeta i ćekići napravljeni od raznih vrsta kamena u Južnoj Americi dokazuju kako ove životinje proživljavaju kameno doba.

Prema žurnalu Current Biology, polje arheologije koje istražuje primate još uvijek je relativno novo. Glavni autor ove studije Michael Haslam pionir je u ovom području.

"Sve do sada, jedini arheološki dokazi o neljudskom oruđu izneseni su u studiji o tri čimpanze na Obali Slonovače, a njihova starost procijenjena je na blizu tri hiljade godina. Sada imamo dokaze koji upućuju na to da majmuni i ostali primati izvan Afrike koriste razna oruđa stotinama, a možda i hiljadama godina", izjavio je Haslam.

Star

Vodeno snježne linije oko mlade zvijezde: Naučnici smatraju da ova pojava predstavlja ključni dio formiranja planeta

Vodeno snježne linije oko mlade zvijezde: Naučnici smatraju da ova pojava predstavlja ključni dio formiranja planeta
© A. A.Angelich (NRAO/AUI/NSF)/ALMA (ESO/NAOJ/NRAO) Umjetnički dojam vodeno-snježne linije oko mlade zvijezde V883 Orionis

Astronomi sa Univerziteta Dijego Portales u Santjagu u Čileu, primijetili su mješavinu leda, vode i snijega u prstenu prašine i gasa koji okružuje mladu zvijezdu.
Moguće je da ova pojava predstavlja ključni dio formiranja planeta, smatraju naučnici.

Mlade zvijezde u svemiru često su okružene prstenovima prašine i gasa koji se protežu milijardama kilometara od zvijezde i od kojih kasnije nastaju planete.

Toplota zvijezde čini da se sva voda u njenoj blizini pretvori u gas, ali se taj isti gas na određenoj udaljenosti zbog niskog pritiska pretvara u led.
Vodeno snježne linije oko mlade zvijezde: Naučnici smatraju da ova pojava predstavlja ključni dio formiranja planeta
© ALMA (ESO / NAOJ / NRAO) / L. CiezaZvijezda V883 Orionis i njegov disk plina, prašine i krhotina. Vodeno snježna linija je vidljiva kao prsten oko diska

Sun

NASA otkrila ogromnu koronalnu rupu na Suncu

NASA otkrila ogromnu koronalnu rupu na Suncu
© nasa.gov

NASA-ina letjelica Solar Dynamics Observatory (SDO) je u ponedjeljak zabilježio ogromnu "rupu" na Suncu.


No, iako na prvi pogled ovaj prizor na našoj zvijezdi izgleda zastrašujuće, stanovnici Zemlje nemaju razloga za paniku.

Koronalne rupe su sasvim normalna pojava. Radi se o područjima sa nižom temperaturom od ostatka korone, te izgledaju kao crne rupe na Suncu.

Ljudsko oko ne može ih uočiti obzirom da su koronalne rupe uočljive pod ekstremnim ultraljubičastim svjetlom.

Koronalne rupe su oblasti u Sunčevoj koroni, gdje se magnetsko polje pruža u vanjski prostor, a ne spušta se poput petlji ka Suncu, kao što je to uobičajeno. Naelektrisane čestice koje se kreću duž silnica magnetskog polja u tim zonama najvećim dijelom napuštaju vanjske slojeve Sunca. Čestice koje napuštaju Sunce imaju slabiji sjaj od onih koje se vraćaju na njegovu površinu i zbog toga koronalne rupe izgledaju tamnije.

Koronalne rupe su prvi put opažene 1973. godine na slikama koje su načinili astronauti američke NASE tokom misije Skylab. Obično traju dosta dugo, mogu prekrivati i četvrtinu Sunca, a poseban tip polarnih koronalnih rupa ostaje vidljiv i do pet godina.


Pills

Geni bakterije otporne na antibiotik pronađene u 1000 godina starim južnoameričkim mumijama

Bakterije otporne na antibiotik pronađene u 1000 godina starih južnoameričkih mumija
© Michael Luongo/Bloomberg/Getty
Bakterija je otporna kako na penicilin, tako i na vankomicin i tetracilin, a naučnici su uspeli da utvrde koji gen je odgovoran za njen izuzetan imunitet.

Naučnici su u utrobi 1.000 godina starih južnoameričkih mumija pronašli bakteriju koja je otporna na sve moderne antibiotike. Bakterija je otkrivena pri analizi DNK materijala iz utroba tri inkanske mumije i 6 mumificiranih osoba iz renesansne Italije.

Prema Taši Santjago Rodrigez sa Kalifornijskog politehničkog univerziteta, bakterija je otporna kako na penicilin, tako i na vankomicin i tetracilin. Naučnici su uspeli da utvrde koji gen je odgovoran za izuzetnu otpornost ovih bakterija, a ono što ih je naročito iznenadilo jeste što se isti gen može naći i kod nekih modernih, ali bezazlenih bakterija.

Otkriće pokazuje da su geni otporni na antibiotike bili relativno rasprostranjeni i pre otkrića penicilina 1928. godine.

"Besmisleno je misliti da je evolucija otpornosti na antibiotike počela sa penicilinom. To se odvija već 2 milijarde godina", smatra naučnik Raul Kano koji je učestvovao u studiji.

Prema mišljenju naučnika, iako su ovi geni postojali pre antibiotika, preterana upotreba lekova kako među ljudima, tako i na životinjma, dovela je do toga da superbakterije postanu globalno rasprostranjene.

Nebula

Smeđi patuljci skriveni duboko u Orion maglici

Smeđi patuljci skriveni duboko u Orion maglici
© Eso / H. Drass sur
Fotograffiju je snimio tim Evropske južne opservatorije Veoma velikim teleskopom (Very Large Telescope - VLT) u Čileu.

Osim zapanjujuće lepote, slika je otkrila da je ova nebula prepuna smeđih patuljaka, odnosno objetaka koji nisu uspeli da postanu zvezde, što bi moglo da pomogne boljem razumevanju nastanka zvezda u tom delu svemira.

Većina ljudi pri pomenu Oriona pomisli na sazvežđe, a ova nebula je srednja "zvezda" koju vidimo kada pogledamo ka noćnom nebu.

Orion nebula udaljena je od Zemlje 1.350 svetlosnih godina i najbliži je deo svemira u kojem nastaju masivne zvezde.

Telescope

Novi patuljasti planet otkriven u Kuiperovom pojasu

Novi patuljasti planet otkriven u Kuperovom pojasu
© OSSOS Team

Međunarodni tim astronoma je otkrio novu patuljastu ledenu planetu koja se okreće oko Sunca u disku malih ledenih područja (svetova) izvan Neptuna,
saopštio je istraživački tim.

Ledena planeta dobila je oznaku RR245, deo je Spoljnog solarnog sistema Origins, a primećena je pomoću teleskopa Kanada-Francuska-Havaji, prenosi CNN.

"Zajedno smo sklopili istoriju našeg Sunčevog sistema", navodi u saopštenju Mišel Banistersa Univerziteta Viktorija u Britanskoj Kolumbiji.

Ova patuljasta planeta je jedana od retkih pripadnika ledenog područja koja je dovoljno velika i svetla, što je čini pogodnom za proučavanje, za razliku od većine koji su mali i slabašni.

Njena širina čini nešto više od pet odsto širine Zemlje, što je oko 435 milja, a njena ukupna površina još nije precizno utvrđena. Procenjuje se da putuje 700 godina oko Sunca, što znači da ima jednu od najvećih orbita od bilo koje druge patuljaste planete.
Novi patuljasti planet otkriven u Kuperovom pojasu
© OSSOS Team

Blue Planet

Evolucija je nekoć djelovala 4000 puta brže nego danas

Evolucija je nekoć djelovala 4000 puta brže nego danas
© cdascher/iStock
Prvi oblici života bili su podložni mutacijama i do 4.000 puta bržim nego što je to slučaj danas, smatraju biolozi s Univerziteta u Sjevernoj Karolini, čime se dobija slika ubrzane evolucije koja je vladala prije nekoliko milijardi godina.

Spontane mutacije igraju jednu od najvažnijih uloga u procesu evolucije po prirodnoj selekciji. Najveći broj spontanih mutacija dešava se gubitkom amina iz citozina, jednog od četiri baze koje čine abecedu DNK.

Citozin se potom pretvara u timin, drugu od četiri baze, čime se mijenja kod DNK, a njime i proizvodni proteini. S obzirom na to da se mutacija, odnosno pretvaranje citozina u timin dešava pri visokim temperaturama, naučnici smatraju da se spomenuti proces dešavao puno brže tokom razvijanja prvih oblika života, kada su uslovi na planeti bili znatno drugačiji.

"U periodu visokih temperatura koje su vladale u prvim danima života na Zemlji, čini se da je evolucija tekla znatno brže", rekao je Richard Wolfenden, vođa tima biologa s Univerziteta u Sjevernoj Karolini.

Prema njihovom istraživanju, posljednji podaci sakupljeni iz uzoraka kamena u Australiji ukazuju da je život na planeti Zemlji postojao prije 4,1 milijardu godina. Tadašnje temperature na Zemlji bile su izuzetno visoke mada su dopuštale postojanje tečne vode i formiranje okeana.