Znanost i tehnologijaS


Binoculars

Velike količine helijuma pronađene u Tanzaniji

Velike količine helijuma pronađene u Tanzaniji
U istočnoafričkoj dolini u Tanzaniji pronađena je velika količina helijuma koja je dragocena u medicinske svrhe i za industrijske potrebe.

Ovaj dragoceni gas veoma je važan za aparate koji se koriste u medicini kao što su magnetne resonance, teleskopi i monitori radijacije. Naučnici kažu da je samo deo zaliha iz ove doline dovoljan da se napuni više od milion MRI skenera.

Profesor Kris Balentajn sa Univerziteta Oksford rekao je da su ovim otkrićem pokrivene potrebe društva za helijumom i da će u budućnosti biti pronađena nova nalazišta, prenosi BBC.

- Možemo primeniti istu ovu strategiju u drugim delovima sveta sa sličnom geološkom istorijom da bismo pronašli nova nalazišta helijuma, izjavio je Pit Beri, takođe professor sa Univerziteta Oksford.

Ovaj dragoceni gas do sada je otkriven samo u manjim količinama tokom traganja za naftom i prirodnim gasom. Zahvaljujući primjeni novog pristupa, istraživači su pronašli velike količine ovog gasa u Tanzaniji.

Procenjuje se da na ovoj lokaciji ima više od 1,5 milijardi kubnih metara helijuma, što je dvostruko više nego što ga ima u SAD, najvećem svjetskom proizvođaču.

Helijum je drugi najrasprostranjeniji element u svemiru. Ima ga u svim zvijezdama, a na Zemlji se formira sporim i stalnim radioaktivnim raspadom zemaljskih stijena.

Water

Znanstvenici pronašli veliki rezervoar vode ispod Kalifornije

Znanstvenici pronašli veliki rezervoar vode ispod Kalifornije
Goleme rezerve vode, tri puta veće nego što se mislilo, otkrili su geolozi duboko pod isušenom kalifornijskom zemljom, stoji u studiji objavljenoj u ponedjeljak.

- Rijetko se događa da nađete tako velike spremnike vode, no mi smo uspjeli - rekao je Robert Jackson sa univerziteta Stanford.

- Ima je puno više nego što smo očekivali - dodao je.

Kalifornija je zbog nedostatka vode već dvije godine u izvanrednom stanju i šest godina zaredom pogađaju je neviđene suše. Šumski požari progutali su više od 80 kvadratnih kilometara na jugu te američke savezne države, prisilivši na evakuaciju stotine ljudi.

Naučnici su, koristeći se podacima iz više od 35.000 naftnih i plinskih bušotina u osam kalifornijskih okruga, izračunali da se pod Središnjom dolinom nalazi gotovo 2.700 prostornih kilometara podzemnih voda.

To je tri puta više od ranijih procjena, piše u studiji.

Ipak, bit će problematično i skupo pristupiti vodi koja se nalazi na dubini do 914 metara, a stručnjaci su zabrinuti i za njezinu čistoću.

Ako je preslana, trebat će je preraditi prije nego što se počne upotrebljavati u poljoprivredi, a na najmanje 30 posto mjesta na kojima su otkrivene vodene rezerve buše se nafta i plin.

Map

Dijelovi Pekinga tonu 11 centimetara svake godine, upozorava satelitska studija

http://www.kurir.rs/planeta/kineska-prestonica-u-opasnosti-peking-tone-milioni-ljudi-su-ugrozeni-clanak-2324543
Kineska prestonica poznata je po smogu i povremenim peščanim olujama. Međutim, Peking je sada suočen sa još jednim problemom - on tone.

Preterana pumpanja podzemnih voda uzrokuju da se tlo ispod grada urušava, sudeći po novoj studiji koja je koristila satelitske snimke.
Dijelovi Pekinga tonu 11 centimetara svake godine, upozorava satelitska studija
© Creative Commons Attribution License (CC-BY)

Mars

Otkriće neočekivanog minerala na Marsu sugerira da je crveni planet daleko više paklen nego što se očekivalo

Otkriće neočekivanog minerala na Marsu sugerira da je crveni planet daleko više paklen nego što se očekivalo
Naučnici su otkrili iznenađujući mineral u uzorku stena kratera Gejl na Marsu, koji će promeniti shvatanje o tome kako je naša planeta evoluirala

Američki rover Kjuriositi je otkad je sleteo na Mars u avgustu 2012. godine istraživao sedimentne stene Gejl kratera. U julu prošle godine, rover je sakupio prah izbušenog kamena na lokaciji pod nazivom Bakskin.
Otkriće neočekivanog minerala na Marsu sugerira da je crveni planet daleko više paklen nego što se očekivalo
Tridimit je pronađen u Gejl krateru (na slici), krateru koji se proteže 154 km u promjeru

Telescope

Crna rupa pojela je zvijezdu brzinom koja je u teoriji nemoguća

Crna rupa pojela je zvijezdu brzinom koja je premašila takozvanu Edington granicu - maksimalno “ograničenje brzine”
© NASA / Swift / Aurore Simonnet, State University Sonoma
Ogromna “uspavana” crna rupa se probudila i “pojela” jednu zvijezdu koja joj se približila, otkrili su astronomi.

Oko 90 odsto crnih rupa u svemiru ne konzumira materiju aktivno, ali ako im se neka zvijezda približi, nastaje pravi spektakl.

Umjetnički prikaz ovog susreta predstavlja zvijezdu koju “cepa” crna rupa, stvarajući disk prašine i drugog materijala oko nje i šaljući x-zračenje koje je na posletku detektovala NASA.
Crna rupa pojela je zvijezdu brzinom koja je premašila takozvanu Edington granicu - maksimalno “ograničenje brzine”
© NASA / Swift / Stefan Immler

Saturn

NASA: Snimljen poremećaj u spoljnom Saturnovom prstenu

NASA: Recorded disorder in sexual Saturn's ring
© NASA

Naučnici NASA koji rade na misiji Kasini u aprilu su snimili neobičan poremećaj u jednom od Saturnovih prstenova.


Saturn se često naziva draguljem Sunčevog sistema jer njegovi prstenovi ružičastih, sivkastih i braon boja izgledaju poput freske koju je naslikala priroda, piše NASA na svojoj stranici.
NASA: Recorded disorder in sexual Saturn's ring

Telescope

Dokazi sugeriraju da Pluton vjerovatno ima podzemni ocean

Dokazi sugeriraju da Pluton vjerovatno ima podzemni ocean
Iako je od preleta svemirske sonde New Horizons u blizini Plutona u srpnju prošle godine otkriven cijeli niz zanimljivih činjenica o tom patuljastom planetu, čini se kako bi novo otkriće o postojanju velikog podzemnog oceana moglo zasjeniti gotovo sva prethodna otkrića.

Prve naznake o postojanju podzemnog oceana pojavile su se nedugo po preletu sonde, no sve do nedavno su ostale tek na razini nagađanja. Naime, čak su se i znanstvenici zapitali kako nebesko tijelo udaljeno gotovo 6 milijardi km od Sunca može imati vodu u tekućem stanju duboko ispod površine.

Zahvaljujući novom računalnom modelu, znanstvenici su otkrili kako bi površina Plutona obilovala naborima nastalim sažimanjem leda ispod površine. Sažimanjem leda?! Kako, pak, sad to? Naime, poznato je kako se zbog tzv. anomalije vode voda širi prilikom smrzavanja. Međutim, prilikom zamrzavanja vode na velikim dubinama nastaje tzv. led II, koji se ponaša potpuno drugačije od svog poznatijeg „rođaka“, sažimajući se u odnosu na tekuće stanje.

„Stvaranje leda II imalo bi za posljedicu sažimanje Plutona, a time i nastanak kompresijskih tektonskih obilježja na površini, otkrio je prof. Noah P. Hammond, jedan od suradnika na projektu, inače predavač na Brown University.

„Budući da na površini Plutona ima daleko više ravnih dijelova, bez ikakvih naznaka spomenutih kompresijskih obilježja, sve upućuje na činjenicu kako se led II nije formirao, pa je Plutonov podzemni ocean vjerojatno preživio sve do danas“, konstatirao je Hammond.

Syringe

U Americi odobreni eksperimenti na ljudskoj genetskoj modifikaciji

U Americi odobreni eksperimenti na ljudskoj genetskoj modifikaciji
Savjetodavno tijelo za rekombinantnu DNK, organizacija pri Ministarstvu zdravlja SAD, odobrilo je zahtjev naučnika sa Univerziteta u Pensilvaniji za eksperimente na genetskoj modifikaciji čovjeka, navodi se u časopisu „Sajens“.

U okviru eksperimenata sa tehnologijom KRISPR/Kas 9 naučnici će poboljšati imune ćelije koje omogućavaju efikasnu borbu protiv raka, navodi se u časopisu.

U eksperimentima koji će trajati dvije godine učestvovaće 18 dobrovoljaca sa različitim tipovima raka: sarkomom, melanomom i mijelomom. Platforme za genetska ispitivanja biće tri naučna centra: Univerzitet u Pensilvaniji, Univerzitet u Hjustonu i Kalifornijski univerzitet u San Francisku.

Music

Sviranje nekog instrumenta povećava nivo inteligencije; poboljšanje memorije, sluha i motoričkih funkcija

Sviranje nekog instrumenta povećava nivo inteligencije; poboljšanje memorije, sluha i motoričkih funkcija
Muzika čini ljude inteligentnijim i povećava intelektualni koeficijent, navode naučnici. Većina ljudi smatra da je koeficijent inteligencije - nepromjenjiv, međutim, nije tako. Postoje naučni dokazi da se inteligencija može povećati, a sviranje na nekom instrumentu je najbolji način za to.

Istraživanje na Univerzitetu u Cirihu pokazalo je da muzička aktivnost povećava nivo inteligencije. Psiholog Luc Janke ističe da se na taj način struktura mozga mijenja, čak i kod ljudi starijih od 65 godina.

Nakon četiri ili pet mjeseci sviranja nekog instrumenta u trajanju od sat vremena jednom sedmično, primijećene su velike promjene na mozgu, kao i poboljšanje memorije, sluha i motoričkih funkcija, navode naučnici.

Sviranje je aktivnost koja pomaže očuvanju sivih ćelija mozga odgovornih za funkcionisanje i obavljanje svakodnevnih zadataka. Takođe, sviranje instrumenta redukuje stres, opušta tijelo i um, te omogućava da se čovjek fokusira na aktivnost koja poboljšava funkciju mozga.

Sviranje instrumenta otpušta dopamin u mozgu, hemikaliju odgovornu za osjećaj zadovoljstva koja se luči i prilikom jela i svih drugih radnji koje ljude čine srećnima.

Naučnici ukazuju da sviranje poboljšava i govorne sposobnosti i verbalnu fluentnost, kao i način na koji procesuiramo informacije, pa je, u tom pogledu, bolje čak i od učenja stranih jezika.


Snow Globe

Mapa NASA-e pokazuje Antarktik bez leda: Sadašnji ledeni kontinent je u prošlosti mogao biti dom brojnim drevnim kulturama

Mapa NASA-e pokazuje Antarktik bez leda: Sadašnji ledeni kontinent je u prošlosti mogao biti dom brojnim starim kulturama
© NASA Goddard Space Flight Center

Ova neverovatna mapa koju je objavila NASA prikazuje kako je Antarktik izgledao u dalekoj prošlosti kada na njemu nije bilo leda.


Antarktik se oduvek smatrao jednim od najudaljenijih mesta na planeti zbog svoje ekstremne klime. Međutim, Antarktik nije u potpunosti u ledu. Zapravo, ima dosta toga o Antarktiku što ne znamo. On je sa svojih 14 miliona kvadratnih kilometara površine peti po veličini kontinent koji je dvostruko veći od Australije.

Zanimljivo je da je Antarktik pre oko 170 miliona godina bio deo superkontinenta pod nazivom Gondvana. On se pre oko 25 miliona godina odvojio od Gondvane.

Istraživači su zaključili da Antarktik nije uvek bio hladan, suv i prekriven ledom. Zapravo, Antarktik se u svojoj dugoj istoriji nalazio dosta severnije i imao je tropsku ili umerenu klimu, što znači da je bio prekriven šumama i naseljen različitim oblicima života.

Da li je moguće da je Antarktik u dalekoj prošlosti bio dom drevnih civilizacija? Mnogi su decenijama špekulisali o tome.

Postoje brojni pokazatelji koji ukazuju na to da je Antarktik u prošlosti bio naseljen drevnim civilizacijama.

Istraživači su naišli na jednu drevnu mapu 1929. godine koja je zauvek promenila pogled na drevne civilizacije i njihove sposobnosti.