Znanost i tehnologijaS


Bizarro Earth

Nova studija: Suša "ugasila" CO2 u Amazonu, ubija stabla i usporava njihov rast


hr.n1info.com
Sub, 23 Srp 2016 19:22 UTC
Nova studija: Suša
© Rhett A. Butler
Nedavna suša smanjila je sposobnost Amazone da apsorbira ugljikov dioksid (CO2), ubijajući stabla i usporavajući njihov rast, objavili su znanstvenici.

Šume pridonose smanjenju koncentracije stakleničkih plinova tako što apsobriraju CO2 iz atmosfere. Prva studija o utjecaju suše 2010. na amazonski bazen pokazala je rast smrtnosti stabala i pad stope njihova rasta.

Istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu Global Biogeochemical Cycles, piše BBC. Amazona je ključna za ciklus CO2 na Zemlji, jer se u njoj nalazi 17 posto ukupne vegetacije za apsorpciju tog plina koji u atmosferi izaziva efekt staklenika. Međunarodni tim znanstvenika analizirao je učinke dviju suša iz 2005. i 2010. koje su pogodile goleme predjele šume u regiji.

Suautor studije Tel Feldpausch sa sveuličišta u Exeteru u Velikoj Britaniji rekao je da se radi o prvoj tako opsežnoj studiji i izravnom dokazu kako tropska suša usporava rast stabala, nazivajući to otkriće "iznimno važnim".
Više...
Blue Planet

Najdublja podvodna rupa na svijetu pronađena u Južnom kineskom moru


mondo.rs
Sub, 23 Srp 2016 20:27 UTC
Najdublja podvodna rupa na svijetu pronađena u Južnom kineskom moru
© Sam Yeh / AFP
Kineski naučnici tvrde da su pronašli najdublju podvodnu rupu na svetu, koja se nalazi u neposrednoj blizini ostrva u Južnom kineskom moru.

Rupa je duboka više od 300 metara i oborila je dosadašnji rekord najpoznatije ogromne Dinove plave rupe na Bahamima koja je duboka oko 200 metara. Prema legendi, Dinovu rupu je stvorio Đavo, koji još uvek živi u njoj, i vuče ljude koji se usude da zarone.

Više...
Bulb

Legura titan-zlato, najtvrđa metalna supstanca, najnovije otkriće znanstvenika


cudaprirode.com
Pet, 22 Srp 2016 00:00 UTC
Legura titan-zlato, najtvrđa metalna supstanca, najnovije otkriče znanstvenika
© E. Morosan / Sveučilište RiceKristalna struktura titan-zlato
Supertvrdi metal spoj je titana i zlata, a ta je legura najtvrđa poznata metalna supstanca kompatibilna s ljudskim tkivom, tvrde američki znanstvenici. Materijal je četiri puta tvrđi od čistog titana, a pogodan je za izradu dugotrajnih medicinskih implantata, poput umjetnih kukova i koljena.

Novi materijal morali su pretvoriti u prah da bi provjerili njegovu čistoću, ali je beta-Ti3Au, kako se on stručno zove, bio toliko tvrd da se nije mogao smrviti.

Metal će se koristiti u industriji bušenja nafte i plina, te proizvodnji sportskih rekvizita.
Više...
Galaxy

Teleskop Habl snimio spektakularno krivljenje prostora stotina mega udaljenih galaksija


rts.rs
Pet, 22 Srp 2016 13:40 UTC
Teleskop Habl snimio spektakularno krivljenje prostora stotina mega udaljenih galaksija
© NASA Goddard / YouTube
Najnoviji kadrovi koje je teleskop „Habl“ snimio pokazuju spektakularno krivljenje prostora stotina udaljenih galaksija, što je Albert Ajnštajn objasnio u svojoj Opštoj teoriji relativnosti.

Više...
Battery

Uništene knjige i materijal Rajha o orgonskoj energiji kao teoriji o jeftinom lijeku; ali zašto?


vesti-online.com
Čet, 21 Srp 2016 12:30 UTC
Uništene knjige i materijal Rajha o orgonskoj energiji kao teoriji o jeftinom lijeku; ali zašto?
Učenik Sigmunda Frojda Vilhelm Rajh bio je prvi naučnik koji je sproveo bioelektrična ispitivanja ljudskih emocija. Otkrio je da osobe u fazi visoke emocionalne ili seksualne uzbuđenosti na površini kože pokazuju promene bioelektričnih potencijala. Tvrdio je da je to više od običnog elektriciteta jer se kreće u rasponu od nekoliko desetina ili stotina milivolta. Taj fenomen je naveo Rajha da počne da proučava izvor odakle stiže ta energija. Da li tu energiju čovek dobija iz hrane, vode, kiseonika... Biljke u svojim zalihama hrane imaju energiju koju dobijaju iz sunca i atmosfere.

Rajh je zaključio da se ta energija nalazi u našem energetskom polju, ali da ona postoji u slobodnom obliku i u otvorenoj atmosferi.

Rajh je napravio akumulator ove energije koju je prvo nazvao bioelektričnom energijom, zatim životnom energijom i na kraju orgonskom. Prilikom eksperimenata s orgonskim akumulatorom primećeno je da se količina energije akumulira u zavisnosti od kretanja i položaja Sunca, a ne spoljne, atmosferske, temperature. Boravak u ovom akumulatoru, koji može biti veličine kuće, lekovito utiče ne samo na ljudski organizam, već i na biljke koje su eksperimentalno uzgajane u ovim uslovima. Dokazano je da se usevi poboljšavaju čak i do 40 odsto.

Više...
Health

Novi sustav limfnih žlijezda otkriven u mozgu


cudaprirode.com
Uto, 19 Srp 2016 00:00 UTC
Novi sustav limfnih žlijezda otkriven u mozgu
© University of Virginia

Znanstvenici u SAD-u otkrili su novu seriju limfnih žila u tijelu koja mozak spaja s imunološkim sustavom. Za ovu vezu znanstvenici prije nisu imali pojma da postoji! Ne samo da će se morati mijenjati udžbenici zbog ovog otkrića, već bi ovo mogao biti i novi korak u razumijevanju kako naš imunitet utječe na mozak i na naše ponašanje.

"Nisam vjerovao da postoje strukture u tijelu kojih nismo bili svjesni. Mislio sam da je cijelo tijelo već mapirano" - rekao je vodeći istraživač Jonathan Kipnis sa Sveučilišta Virginia.
Novi sustav limfnih žlijezda otkriven u mozgu
© University of Virginia Health System
Više...
Telescope

NASA: Pronađene 104 nove egzoplanete, 4 od njih bi mogle biti nastanjive


klix.ba
Pon, 18 Srp 2016 00:00 UTC
NASA: Pronađene 104 nove egzoplanete, 4 od njih bi mogle biti nastanjive
© W. Stenzel / NASA / Reuters
NASA je danas objavila da su pomoću svemirskog teleskopa Kepler pronađene 104 nove egzoplanete, od kojih bi četiri mogle biti nastanjive.

U nastavku misije K2, u kojoj su u maju ove godine pronađene 1.284 planete van Sunčevog sistema, pomoću Keplera je pronađeno 197 novih "kandidata" za planete, od kojih je 104 potvrđeno da jesu.

Ovim se broj poznatih egzoplaneta povećao na 2.429, od kojih bi na 25 mogao postojati život.

Među tih 104, četiri koje kruže oko zvijezde K2-72 su najvjerovatnije stjenovite poput Zemlje i na njima je moguć život.

NASA: Pronađene 104 nove egzoplanete, 4 od njih bi mogle biti nastanjive
Više...
Mars

NASA kreirala novi rover za istraživanja na Marsu


Vrele Gume
Pon, 18 Srp 2016 10:37 UTC
nasa rover
Nakon kreiranja novog Mars rovera u simulacijama, NASA je spremna da otkrije gotovo završen dizajn ovog vozila koje će se otisnuti na put do „crvene planete“ u leto 2020. Za razliku od „Curiosityja“, koji je još uvek na produženom putovanju, Mars 2020 rover će imati zadatak da istraži oblast planete u potrazi za dokazima o nekadašnjem prisustvu života na planeti, sa dugoročnim ciljem da brižljivo pokupi uzorke kamenja s Marsa i vrati ih na Zemlju za dalje analize.

Nova generacija rovera, koja još uvek nije dobila neko atraktivno zvanično ime, dosta toga je pozajmila od osnovnog dizajna starijeg „rođaka“, ali sa kompletnom novom instrumentacijom. Jedna od ključnih direktiva je da se odredi da li će iz budućih misija sa ljudskom posadom moći da se iskoriste resursi na Marsu, poput vode i kiseonika. „Ovi eksperimenti“, javlja NASA, „će pomoći inženjerima da nauče kako da iskoriste resurse na Marsu u cilju proizvodnje kiseonika za ljudske potrebe, kao i eventualno sredstvo za oksidaciju za raketno gorivo.“

„Mars ima resurse potrebne da se održi život, što može da smanji potrebu za zalihama, neophodnim za misije sa ljudskom posedom“, rekao je administrator saradnik NASA-inog Direktorata misija istraživanja i operacija sa ljudskom posadom, Vilijam Gerstenmajer. „Bolje razumevanje prašine na Marsu i vremenskih uslova će biti od ključnog značaja za podatke u vezi sa planiranjem misija s ljudskom posadom. Testiranje načina korišćenja ovih resursa i razumevanje okoline će pomoći da pionirske akcije na Marsu budu ostvarive.“

Roverov sistem za prikupljanje kamenja je takođe redizajniran i sada uključuje bušilicu i komplet tuba za uzorke.
Više...
Telescope

Revolucionarni teleskop otkriva stotine galaksija u sitnom kutu neba gdje je do sada bilo poznato samo 70


cafe.ba
Ned, 17 Srp 2016 15:27 UTC
Revolucionarni teleskop otkriva stotine galaksija u sitnim kutu neba gdje je od prije bilo poznato samo 70
Prva MeerKAT slika: Svaka bijela točka predstavlja intenzitet radio valova snimljenih sa 16 antena MeerKAT teleskopa - stotine pojedinačnih galaksija u dalekom svemiru se vide na ovoj slici

MeerKAT radio teleskop iz Јužnoafričke Republike pronašao je na stotine galaksija u malenom uglu univerzuma, gdje ih je prethodno bilo uočeno samo 70.

Najjači teleskop južne Zemljine atomosfere najvjerovatnije će naučnicima pružiti detaljniji uvid u novopronađene galaksije kada bude postao potpuno funkcionalan, što bi trebalo da se dogodi do kraja 2016. godine.

Trenutno je aktivirano samo 16 od 64 antena koje istražuju svemir, a projekat je osnovan sa ciljem da demonstrira efikasnost budućeg teleskopa Square Kilometre Array (SKA), koji će do 2020. godine biti sagrađen na području Australije i Јužnafričke Republike.

SKA će se sastojati od 3.000 antena koje će se prostirati na površini od jednog kvadratnog kilometra i omogućiti naučnicima najdetaljniji uvid u svemir do sada, piše Si-En-En. Njegov potencijal biće 10.000 puta jači od trenutnih instrumenata, a koristiće se za proučavanje crnih rupa, tamne energije i istraživanje porijekla univerzuma.

Više...
Info

NASA: Magnetno polje Zemlje povezuje se sa magnetnim poljem Sunca i stvara neprekidan put


webtribune.rs
Sub, 16 Srp 2016 00:00 UTC
NASA: Magnetno polje Zemlje povezuje se sa magnetnim poljem Sunca i stvara neprekidan put
Portal se zamišlja kao prečica, kao vrata koja vode u nepoznato. Eh, kada bi oni zaista postojali...

Dobre vesti! Ispostavilo se da postoje i sada naučnici sa univerziteta u Ajovi, koje finansira NASA, pokušavaju da otkriju o čemu se tu zapravo radi.

„Nazivamo ih X tačkama ili regijama sa difuzionim elektronima“, objašnjava plazma fizičar Džek Skuder sa Univerziteta u Ajovi. „To su mesta na kojima se magnetno polje Zemlje povezuje sa magnetnim poljem Sunca i stvara neprekidan put koji vodi od naše planete do sunčeve atmosfere, udaljene nekoliko stotina miliona kilometara“.

To je prečica koja se može uporediti sa portalima iz naučne fantastike, samo što je ova prečica stvarna.

Tokom poslednjih decenija naučnici pokušavaju da potvrde neke tvrdnje, odlike i karakteristike koje su do sada smatrane za neprihvatljive. Otkrića i nova saznanja promenila su nauku koju poznajemo kao nikada do sad.

Dok mnogi istraživači odbijaju da priznaju nove činjenice i koncepte, drugi naučnici širom sveta shvataju da će odbacivanjem starih dogmi koje su postavljene pre više decenija i prihvatanjem novih nauka napredovati i dovesti do većih okrića.
Više...