© Peter DriscollOvo je ilustracija magnetskog polja drevne Zemlje u odnosu na moderno magnetsko polje
U časopisu "Geophysical Research Letters", naučnik sa Karnegijevog instituta za fiziku Piter Driskol izneo je mišljenje da je magnetno polje bilo radikalno drugačije nego što mislimo. Prema ovoj teoriji, Zemlja nije oduvek imala dva, već mnoštvo polova koji su haotično bili razmeštni po planeti.
Uz pomoć kompjuterske simulacije bazirane na otpuštanju toplote iz centra ka obodima planete, počevši od trenutka pre 4.5 milijardi godina, autor smatra da je apsolutno neverovatno da je magnetno polje bilo stabilno od samog "začeća".
Umesto toga, oni je bilo veoma slabo sve do trenutka dok se nije formiralo čvrsto gvozdeno jezgro, pre oko 650 miliona godina. Tek posle toga je omogućen nastanak klasičnog modela Zemlje sa dva pola.
Kompjuterska simulacija bazirana na Driskolovljevim proračunima i parametrima poklopila se vremenski sa ključnim događajim u "istoriji jezgra" i ispunila je sa neverovatnom tačnošću sve događaje i karakteristike jezgra koje sa sigurnošću znamo.
"Ova otkrića mogu nam pomoći da objasnimo bizarna odstupanja u pravcu magnetnog polja tokom geološkog perioda od pre 600 do 700 milijardi godina", objašnjava Driskol.
Komentar: NASA-ina letjelica Juno nastavlja juriti prema Jupiteru, planetu s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu. Juno, NASA-ina svemirska letjelica namijenjena istraživanju Jupitera, dio je programa New Frontiers. Lansirana je pomoću rakete Atlas V 5. kolovoza 2011., a na cilj bi trebala doći u srpnju 2016., te funkcionirati do listopada 2017. Odjel za tehnologiju NASA-e - Jet Propulsion Laboratory - objavio je zvuk nastao na temelju baze podataka koju je letjelica skupila u okolici Jupitera u vrijeme ulaska u njegovu magnetosferu.
Zvuk je zaista, kako ga neki opisuju, pogonsko gorivo za noćne more. Gizmodo