Znanost i tehnologijaS


Sun

NASA otkrila ogromnu koronalnu rupu na Suncu

NASA otkrila ogromnu koronalnu rupu na Suncu
© nasa.gov

NASA-ina letjelica Solar Dynamics Observatory (SDO) je u ponedjeljak zabilježio ogromnu "rupu" na Suncu.


No, iako na prvi pogled ovaj prizor na našoj zvijezdi izgleda zastrašujuće, stanovnici Zemlje nemaju razloga za paniku.

Koronalne rupe su sasvim normalna pojava. Radi se o područjima sa nižom temperaturom od ostatka korone, te izgledaju kao crne rupe na Suncu.

Ljudsko oko ne može ih uočiti obzirom da su koronalne rupe uočljive pod ekstremnim ultraljubičastim svjetlom.

Koronalne rupe su oblasti u Sunčevoj koroni, gdje se magnetsko polje pruža u vanjski prostor, a ne spušta se poput petlji ka Suncu, kao što je to uobičajeno. Naelektrisane čestice koje se kreću duž silnica magnetskog polja u tim zonama najvećim dijelom napuštaju vanjske slojeve Sunca. Čestice koje napuštaju Sunce imaju slabiji sjaj od onih koje se vraćaju na njegovu površinu i zbog toga koronalne rupe izgledaju tamnije.

Koronalne rupe su prvi put opažene 1973. godine na slikama koje su načinili astronauti američke NASE tokom misije Skylab. Obično traju dosta dugo, mogu prekrivati i četvrtinu Sunca, a poseban tip polarnih koronalnih rupa ostaje vidljiv i do pet godina.


Pills

Geni bakterije otporne na antibiotik pronađene u 1000 godina starim južnoameričkim mumijama

Bakterije otporne na antibiotik pronađene u 1000 godina starih južnoameričkih mumija
© Michael Luongo/Bloomberg/Getty
Bakterija je otporna kako na penicilin, tako i na vankomicin i tetracilin, a naučnici su uspeli da utvrde koji gen je odgovoran za njen izuzetan imunitet.

Naučnici su u utrobi 1.000 godina starih južnoameričkih mumija pronašli bakteriju koja je otporna na sve moderne antibiotike. Bakterija je otkrivena pri analizi DNK materijala iz utroba tri inkanske mumije i 6 mumificiranih osoba iz renesansne Italije.

Prema Taši Santjago Rodrigez sa Kalifornijskog politehničkog univerziteta, bakterija je otporna kako na penicilin, tako i na vankomicin i tetracilin. Naučnici su uspeli da utvrde koji gen je odgovoran za izuzetnu otpornost ovih bakterija, a ono što ih je naročito iznenadilo jeste što se isti gen može naći i kod nekih modernih, ali bezazlenih bakterija.

Otkriće pokazuje da su geni otporni na antibiotike bili relativno rasprostranjeni i pre otkrića penicilina 1928. godine.

"Besmisleno je misliti da je evolucija otpornosti na antibiotike počela sa penicilinom. To se odvija već 2 milijarde godina", smatra naučnik Raul Kano koji je učestvovao u studiji.

Prema mišljenju naučnika, iako su ovi geni postojali pre antibiotika, preterana upotreba lekova kako među ljudima, tako i na životinjma, dovela je do toga da superbakterije postanu globalno rasprostranjene.

Nebula

Smeđi patuljci skriveni duboko u Orion maglici

Smeđi patuljci skriveni duboko u Orion maglici
© Eso / H. Drass sur
Fotograffiju je snimio tim Evropske južne opservatorije Veoma velikim teleskopom (Very Large Telescope - VLT) u Čileu.

Osim zapanjujuće lepote, slika je otkrila da je ova nebula prepuna smeđih patuljaka, odnosno objetaka koji nisu uspeli da postanu zvezde, što bi moglo da pomogne boljem razumevanju nastanka zvezda u tom delu svemira.

Većina ljudi pri pomenu Oriona pomisli na sazvežđe, a ova nebula je srednja "zvezda" koju vidimo kada pogledamo ka noćnom nebu.

Orion nebula udaljena je od Zemlje 1.350 svetlosnih godina i najbliži je deo svemira u kojem nastaju masivne zvezde.

Telescope

Novi patuljasti planet otkriven u Kuiperovom pojasu

Novi patuljasti planet otkriven u Kuperovom pojasu
© OSSOS Team

Međunarodni tim astronoma je otkrio novu patuljastu ledenu planetu koja se okreće oko Sunca u disku malih ledenih područja (svetova) izvan Neptuna,
saopštio je istraživački tim.

Ledena planeta dobila je oznaku RR245, deo je Spoljnog solarnog sistema Origins, a primećena je pomoću teleskopa Kanada-Francuska-Havaji, prenosi CNN.

"Zajedno smo sklopili istoriju našeg Sunčevog sistema", navodi u saopštenju Mišel Banistersa Univerziteta Viktorija u Britanskoj Kolumbiji.

Ova patuljasta planeta je jedana od retkih pripadnika ledenog područja koja je dovoljno velika i svetla, što je čini pogodnom za proučavanje, za razliku od većine koji su mali i slabašni.

Njena širina čini nešto više od pet odsto širine Zemlje, što je oko 435 milja, a njena ukupna površina još nije precizno utvrđena. Procenjuje se da putuje 700 godina oko Sunca, što znači da ima jednu od najvećih orbita od bilo koje druge patuljaste planete.
Novi patuljasti planet otkriven u Kuperovom pojasu
© OSSOS Team

Blue Planet

Evolucija je nekoć djelovala 4000 puta brže nego danas

Evolucija je nekoć djelovala 4000 puta brže nego danas
© cdascher/iStock
Prvi oblici života bili su podložni mutacijama i do 4.000 puta bržim nego što je to slučaj danas, smatraju biolozi s Univerziteta u Sjevernoj Karolini, čime se dobija slika ubrzane evolucije koja je vladala prije nekoliko milijardi godina.

Spontane mutacije igraju jednu od najvažnijih uloga u procesu evolucije po prirodnoj selekciji. Najveći broj spontanih mutacija dešava se gubitkom amina iz citozina, jednog od četiri baze koje čine abecedu DNK.

Citozin se potom pretvara u timin, drugu od četiri baze, čime se mijenja kod DNK, a njime i proizvodni proteini. S obzirom na to da se mutacija, odnosno pretvaranje citozina u timin dešava pri visokim temperaturama, naučnici smatraju da se spomenuti proces dešavao puno brže tokom razvijanja prvih oblika života, kada su uslovi na planeti bili znatno drugačiji.

"U periodu visokih temperatura koje su vladale u prvim danima života na Zemlji, čini se da je evolucija tekla znatno brže", rekao je Richard Wolfenden, vođa tima biologa s Univerziteta u Sjevernoj Karolini.

Prema njihovom istraživanju, posljednji podaci sakupljeni iz uzoraka kamena u Australiji ukazuju da je život na planeti Zemlji postojao prije 4,1 milijardu godina. Tadašnje temperature na Zemlji bile su izuzetno visoke mada su dopuštale postojanje tečne vode i formiranje okeana.

Telescope

Pronađena voda izvan našeg Sunčevog sistema na najhladnijem smeđem patuljku poznatom znanosti

Pronađena voda izvan našeg Sunčevog sistema na najhladnijem smeđem patuljku poznatom znanosti
Naša galaksija vrvi smeđim patuljcima - promašenim nebeskim tijelima koja su ostala "zarobljena" na pola puta od planeta i zvijezda. Ipak, naučnici su nedavno jednu ovakvu "propalu zvijezdu" obuhvatili istraživanjem koje donosi potencijalno fascinantne rezultate.

Tim naučnika iz američkog Santa Cruza prikupila je prvu infracrvenu fotografiju smeđeg patuljka WISE 0855, najhladnijeg objekta van našeg solarnog sistema na nekih 7,2 svjetlosnih godina. Pored velikog broja zanimljivih detalja, onaj koji se ističe jeste da je njegova atmosfera puna oblaka od vodene pare.

"Riječ je o objektu na kojem dominira vodena para i koji neodoljivo podsjeća na Jupiter", rekao je naučnik Andrew Skemer. Ipak, glavna razlika između dva tijela jeste što WISE 0855 ima manjak fosfina, toksičnog gasa koji se formira u tijelima planeta kao što je Jupiter.

Smeđi patuljci predstavljaju "propale zvijezde" koje nisu bile dovoljno masivne kako bi u svom tijelu započele nuklearnu fuziju. Smeđi patuljci su sačinjeni od istih elemenata od kojih su stvorene zvijezde, ali i pored toga tokom svoga života postaju sve hladnije i hladnije.

Prema podacima objavljenim u listu Astrophysical Journal Letters, temperatura na površini WISE 0855 iznosi minus 23 stepena.

Telescope

Znanstvenici otkrili neobičnu planetu sa 3 sunca

Znanstvenici otkrili neobičnu planetu sa 3 sunca
© ESO/L. CalcadaUmjetnički dojam planete HD 131399Ab
Tim astronoma je koristeći instrument SPHERE na Velikom teleskopu ESO snimio prvi planet ikad koji se nalazi u orbiti čak tri sunca!

Očekivalo bi se da je orbita ovakvog planeta nestabilna, zbog čega bi planet brzo bio izbačen iz ovakvog trostrukog sustava. No ovaj je nekako preživio.


Mr. Potato

Želite li naučiti govor majmuna? Znanstvenici otkrivaju prvi vodič lingvistike primata

Želite li naučiti govor majmuna? Znanstvenici otkrivaju prvi vodič lingvistike primata
Lingvisti i primatolozi udružili su snage kako bi kreirali temelj za vodič lingvistike primata koji bi pomogao u dešifriranju značenja govora majmuna.

Ova studija analizirala je glasove različitih vrsta, analizirajući strukturu i raspored tog glasanja te objašnjava šta pojedinačna oglašavanja i sekvence znače. Iako govor primata nije kompleksan kao naš, istraživači kažu da ove životinje pokazuju lingvističke sposobnost koje su uzbudljive i izazovne.

Studiju je radio međunarodni tim istraživača, a objavljena je u žurnalu "Prirodni jezik i teorija lingvistike".

"Sada možemo proučavati formu i značenje oglašavanja majmuna koristeći metode iz teoretske lingvistike majmuna. Ovim pristupom možemo porediti jednu vrstu majmuna s drugom i vidjeti da su neki od njihovih glasanja sačuvani više od tri miliona godina", rekao je jedan od lidera studije Philippe Schlenker sa Instituta Jean-Nicod.

Istraživači su kazali kako postoje dokazi o morfologiji primata - strukturi glasanja kod afričkih majmuna. Ova glasanja majmuna se razlikuju u korijenima posebno u sufiksima "hok" i "krak" te "oo". Koristeći ove nastavke majmuni upozoravaju na vrstu prijetnje te stepen opasnosti. Tako "hok" označava prijetnju iz zraka (poput orla), a "Hok-oo" je općenita prijetnja. "Krak" označava prisustvo leoparda.

Majmuni prćastog nosa koriste "pyows" kao poziv za opću opasnost, a "hacks" za pojavu orla.

Majmuni koriste dvije vrsta glasanja A i B, da upozore na opasnost i lokaciju. Naprimjer "AAAA" označava opasnost u krošnji, dok "AAA...BBBB" označava opasnost na zemlji.

Istraživači su kazali i kako poređenje govora različitih vrsta može otkriti informaciju o porodičnom stablu koje seže do perioda milionima godina ranije.

Jupiter

Letjelica Juno ušla u orbitu Jupitera

Letjelica Juno ušla u orbitu Jupitera
© NASA / JPL-Caltech
NASA-ina sonda Juno uspješno je ušla u Jupiterovu orbitu. Sa Zemlje je krenula prije pet godina, a kroz Sunčev je sustav prešla blizu 2,8 milijardi kilometara. Svoj dolazak na cilj potvrdila je zvučnim signalom u trajanju od tri sekunde.


Telescope

U Kini uskoro počinje rad najvećeg radio teleskopa na svijetu

U Kini uskoro počinje rad najveći radio teleskop na svijetu
Kina je u nedjelju ugradila posljednji dio u svoj znanstveni projekt koji će biti najveći radio teleskop na svijetu za istraživanje svemira i potragu za vanzemaljskim životom, izvijestili su državni mediji.

Kineski znanstvenici započeli su izgradnju sfernog teleskopa s promjerom leće od 500 metara (FAST) prije pet godina. Veličine je 30 nogometnih igrališta i isklesan je iz planine u siromašnoj jugozapadnoj pokrajini Guizhou.

Budući će biti najveći teleskop, bit će i najučinkovitiji u hvatanju slabašnih signala iz svemira koje je moguće povezati s inteligentnim životom. Tri puta je osjetljiviji od do sada najvećeg Arecibo opservatorija u Portoriku.

"FAST će se koristiti za potragu za neobičnim objektima kako bi bolje shvatili porijeklo svemira, a tragat ćemo i za signalima izvanzemaljaca", kazao je dužnosnik Kineske akademije znanosti Zheng Xiaonian.

Vodeći znanstvenik na projektu Nan Redong je tijekom radova kazao da je "radio teleskop je poput osjetljivog uha što pokušava razlikovati bitne radio poruke od buke u svemiru. To je kao da pokušate čuti cvrčka u oluji".

Radio teleskop, čija je izgradnja koštala 180 milijuna dolara, biti će u naredna dva desetljeća vodeći svjetski uređaj za spomenutu namjenu, tvrdi Zheng.