Znanost i tehnologijaS


Telescope

Život na Zemlji spoljnog porijekla: Znanstvenici otkrili prvi hiralni molekul, detektovan u solarnom oblaku Strijelca B2

Život na Zemlji spoljnog porijekla: Znanstvenici otkrili prvi hiralni molekul, detektovan u solarnom oblaku Strijelca B2
© ESO/APEX & MSX/IPAC/NASASolarni oblak Strijelca B2 gdje su otkriveni kiralni molekuli
Naučnici su za korak bliže pružanju definitivnog dokaza da je život na Zemlji spoljnog porekla, nakon što je u dubokom svemiru otkriven složen životodavni molekul. Takozvani hiralni molekul detektovan je u oblaku gasa koji je 390 miliona godina udaljen od središta Mlečnog puta.

Američka Nacionalna svemirska fondacija je uz pomoć Grin Benk teleskopa detektovala ovaj molekul propilen-oksida u solarnom oblaku Sagitarius B2.


Galaxy

U galaksiji, udaljenoj 13.1 milijardu svjetlosnih godina, detektiran kisik

U galaksiji udaljenoj 13.1 milijardu svjetlosnih godina detektiran kisik
© NAOJUmjetnički koncept antičke galaksije SXDF-NB1006-2, koja je udaljena od Zemlje 13,1 milijardi svjetlosnih godina. Zelena boja označava kisik u galaksiji po podacima ALMA opservatorija, a ljubičasta označava vodik koji je otkrio Subaru teleskop
Tim znanstvenika potvrdio je postojanje kisika u galaksiji udaljenoj 13.1 milijardu svjetlosnih godina. To je ujedno najudaljenije mjesto u svemiru gdje je kisik detektiran. Otkriće sugerira da bi to mogao biti prvi kisik u ranoj fazi razvoja svemira. Japanski znanstvenici analizirali su podatke sa Atacama Large Milimeter/submilimeter Array (ALMA) opservatorija, a istraživanje objavili u prestižnom znanstvenom časopisu Science.

Prije samo 4 godine otkrili su galaksiju SXDF-NB1006-2 i nastojali istražiti od čega se sastoji. Nisu se nadali da će tamo naići na kisik. Eurekalert Gizmodo
U galaksiji udaljenoj 13.1 milijardu svjetlosnih godina detektiran kisik
© NAOJDrevna galaksija SXDF-NB1006-2

Fish

Znanstvenici otkrili tri nove vrste riba kod Havaja

Znanstvenici otkrili tri nove vrste riba kod Havaja

Naučnici na Havajima otkrili su tri do sada nepoznate vrste riba tokom ekspedicije u zaštićenim vodama morskog rezervata Papahanaumokuakea,
saopštila je američka Nacionalna administracija za okeane i atmosferu (NOAA).
Znanstvenici otkrili tri nove vrste riba kod Havaja

Info

Neuroni ogledala u ljudskom mozgu doprinose boljem međusobnom razumijevanju

Neuroni ogledala u ljudskom mozgu doprinose boljem međusobnom razumijevanju
Zašto plačemo dok gledamo tužan film? Zašto se iskreno radujemo sreći prijatelja ili saosećamo sa nepoznatim ljudima? Šta nam omogućava da se postavimo na mesto drugog? Odgovori na ova pitanja povezani su sa grupom moždanih ćelija koje stručno zovu: neuroni ogledala.

Neuroni ogledala otkriveni su pre više od šezdeset godina. Istina, naučnici tada još nisu otkrili njihovu „sposobnost ogledala". Pronašao ih je Vernon Mauntkasl, neurolog sa Džon Hopkins univerziteta. Otkriveni su u frontalnom režnju mozga majmuna, a njihova aktivnost se pojačavala kada je životinja obavljala različite pokrete. Tako su te ćelije tada okarakterisane kao motorni neuroni.

Tek 1990. godine, u pokušaju da se razviju metode za oporavak motornih funkcija kod ljudi nakon povrede mozga, italijanski naučnici, predvođeni neurologom Đakomom Ricolatijem, otkrili su zanimljiv fenomen proučavajući majmune. Tokom eksperimenta je uočeno da se u mozgu aktiviraju određeni neuroni kada majmun približi hranu ustima. Međutim, ista pojava ponovila se i u situaciji kada je majmun samo posmatrao drugog majmuna ili čoveka kako približava hranu ustima. Tako je otkriveno da se jedna grupa moždanih ćelija aktivira samo posmatranjem akcije, i to na isti način kao i kada organizam sam sprovodi tu aktivnost.

Otkriće neurona ogledala šokiralo je naučnike. Postavilo se pitanje da li takvi neuroni postoje i u ljudskom mozgu. Zahvaljujući savremenoj tehnologiji otkriveno je da ovi neuroni nisu grupisani samo na jednom mestu nego da postoji čitava mreža koja se aktivira u različitim delovima mozga. Kod ljudi, neuroni ogledala još su složeniji, fleksibilniji i razvijeniji. Naučnici smatraju da oni doprinose boljem međusobnom razumevanju, učenju govora, učenju putem imitacije, razvoju socijalnih veština, empatijskih sposobnosti.

Blue Planet

Podržana teorija relativnosti: Po drugi put detektovani gravitacioni talasi

Podržana teorija relativnosti: Po drugi put detektovani gravitacioni talasi
© SXS Projekt / Reuters
Vest o detektovanju gravitacionih talasa, koja je 11. februara odjeknula naučnim svetom, danas je potvrđena!

Čuveni fizičar i teoretičar struna Brajan Grin danas je saopštio da su naučnici ponovo detektovali gravitacione talase.

- Udarna vest: LIGO tem je upravo saopštio da su drugi put detektovani gravitacioni talasi. Ovog puta izvor su bile dve crne rupe koje se sudaraju, sa masama 14 i osam puta većim od mase našeg Sunca, na udaljenosti od 1,4 milijardi svetlosnih godina od nas. Ovo drugo otkriće znači da je era astronomije gravitacionih talasa počela. Čestitke LIGO timu i njihovom italijanskom delu, VIRGO timu - napisao je Brajan Grin.


Sun

Na udaljenosti od 3700 svjetlosnih godina otkrivena planeta veličine Jupitera koja kruži oko 2 sunca

Na udaljenosti od 3700 svjetlosnih godina otkrivena planeta veličine Jupitera koja kruži oko 2 sunca
© NASA Twitter

Američki astronomi su saopštili da su otkrili najveću planetu izvan Sunčevog sistema koja "kruži oko dva sunca".


Novootkrivena planeta veličine kao Jupiter, udaljena je od Zemlje 3.700 svetlosnih godina.

Planetu je otkrio tim koji su predvodili Američka svemirska agencija (NASA) i Univerzitet u San Dijegu, koristeći teleskop Kepler koji traga za planetama izvan našeg Sunčevog sistema.

Otkriće je saopšteno u ponedeljak na sastanku Američkog astronomskog društva u San Dijegu.

Planeta se nalazi u zoni pogodnoj za život, odnosno tamo gde voda, ključna za postojanje života kakvog mi poznajemo, može biti tečna. Naučnici su, međutim, ocenili da nije verovatno da može da podržava život jer je toliko velika, pošto velika planeta obično znači veliku masu i snažnu gravitaciju.

Display

Misterij, kako se pljosnati crvi regeneriraju samostalno, riješila vještačka inteligencija

Misterij kako se pljosnati crvi regeneriraju samostalno riješila vještačka inteligencija
© UOM

Jedna od najvećih misterija biologije - kako se presečeni pljosnati crvi regenerišu u nove organizme - rešena je od strane kompjutera bez ljudske pomoći.
To je prvi put u istorijida je veštačka inteligencija samostalno postavila novu naučnu teoriju.

Naučnici sa Univerziteta u Merilendu programirali su kompjuter da nasumično predviđa kako će geni crva formirati mreže sposobne za regeneraciju, pre nego što da procenu predviđanja kroz simulaciju.

Nakon tri dana predviđanja, simuliranja i procenjivanja, kompjuter je postavio osnovnu genetsku mrežu koja objašnjava kako dolazi do regeneracije.

Studiju Danijela Loboa i Majkla Levinaobjavio je naučni magazin PLOS.

"To nije smao statistika i računanje. Smišljanje modela koji objašnjavaju prirodu jeste najkreativnija stvar u naučnom radu. To je srce i duša naučne delatnosti. Niko od nas ne bi uspeo da dođe do ovog rezultata, mi smo kao polje neuspešno to pokušavali više od veka", rekao je Levin za Popular Mekaniks.

Iako je kompjuteru trebalo samo tri dana da postavi teoriju, naučnici su više od dve godine razvijali program.

"Ovaj problem i naš pristup su univerzalni. Mogu biti korišćeni na svemu gde postoje funkcionalne baze podataka, iako je mehanizam zasnovan na njima gotovo nedokučiv", objašnjava Levin.

Lobo i Levin veruju da će rezultati omogućiti volje razumevanje metastaze koja omogućava raku da se proširi kroz telo.

Info

Ptice lete u formacija oblika slova V da bi štedjele energiju, kaže nova studija

Ptice lete u formacija oblika slova V da bi štedjele energiju, kaže nova studija
© Getty
Znanstvenici sa Royal Veterinary College otkrili su zašto ptice lete u obliku slova V. Na 14 mladih ptica iz porodice ibisa postavili su GPS uređaje koji bilježe položaj ptica pet puta u sekundi. Od 2003. godine ptice su trenirane da se sele iz Austrije i Njemačke u zimska staništa u Toskani u Italiji. Studija objavljena u časopisu Nature pokazala je da su podaci prikupljeni tijekom seobe koja je trajala 36 dana potvrdili teoriju o štednji energije kod ptica.

Prema toj teoriji, ptice formiraju oblik slova V kako bi štedjele energiju. Svaka ptica u toj formaciji kako bi iskoristila aerodinamiku V-leta morala bi namjestiti svoja krila u uzlaznom dijelu zračnog vrtloga koji stvaraju vrhovi ptica ispred nje.

Struja se kreće gore-dolje kako prednja ptica maše krilima, a to znači da svaka stražnja ptica mora postaviti krila na pravo mjesto i zamahivati njima u pravom trenutku kako bi dobivala potisak prema gore.

"Čini se da su ptice itekako svjesne gdje se svaka od njih nalazi i što rad" - rekao je voditelj istraživanja dr. Steven Portugal, piše BBC.

Beaker

Za periodni sustav elemenata predložena nova imena: Nihonij, Moskovij, Tennessin i Oganesin

Za periodni sustav elemenata predložena nova imena: Nihonij, Moskovij, Tennessin i Oganesin
© Dmitrij Astakhov / Sputnik
Sjećate li se pridošlica u periodnom sustavu elemenata o kojima smo pisali prije nekoliko mjeseci, koji su kompletirali sedmu periodu? Podsjetimo, riječ je o četiri superteška elementa, s atomskim brojevima 113, 115, 117 i 118, koje je IUPAC (International Union of Pure and Applied Chemistry)službeno priznala u siječnju ove godine. Dotični elementi, koji su do sada nosili samo generička imena (konkretno, nazive njihovih atomskih brojeva na latinskom), od sada imaju i prava imena, koja će, ako ih IUPAC usvoji, za nekoliko mjeseci postati njihovi novi službeni nazivi.

Prevedeni na hrvatski, spomenuti elementi zvat će se nihonij (Nh), moskovij (Mc), tennessin (Ts) i oganesin (Og). Kao što je poznato, imena elementima daju njihovi otkrivači, pa je nihoniju, kao 113 elementu u tablici, ime dao tim iz japanskog RIKEN Nishina Center for Accelerator Science, referirajući se time na Nihon, ime Japana na japanskom jeziku.

S druge strane, element 115 dobio je ime po Moskvi, zato što su ga otkrili ruski znanstvenici pri Joint Institute for Nuclear Research iz Dubne. Slično tome, tennessin (117) je dobio ime po američkoj saveznoj državi Tennessee, gdje se nalaze Oak Ridge National Laboratory i Vanderbilt University, kao istraživački kompleksi zaslužni za otkriće navedenog. Konačno, oganesin (118) je nazvan po nuklearnom fizičaru Juriju Oganesijanu, voditelju istraživanja koje je dovelo do otkrića, kako spomenutog, tako i drugih kemijskih elemenata.


Fish

Naučnici otkrili nevjerovatnu sposobnost nekih tropskih vrsta ribe da razlikuju ljudska lica

Naučnici otkrili nevjerovatnu sposobnost nekih tropskih vrsta ribe da razlikuju ljudska lica
Tim američkih i australskih istraživača otkrio je da je tropska riba archerfish (na slici) u stanju razlikovati lica s visokim stupnjem točnosti, prvi put da je to svojstvo viđeno kod riba
Naučnici sa Univerziteta Oksford i Kvinslend su otkrili da vrste tropskih riba (archerfish) poseduju neverovatnu sposobnost da razlikuju ljudska lica.

Istraživanje timova naučnika sa Univerziteta Oksforda (Velika Britanija) i Kvinslenda (Australija), koje je objavljeno u časopisu Scientific Reports, otkrilo je da je vrsta ribe (archerfish) sposobna da nauči i prepozna likove sa visokim stepenom preciznosti, što predstavlja impresivni podvig budući da ovaj zadatak zahteva sofisticirane vizuelne sposobnosti prepoznavanja, piše Science Daily.

Biti u stanju napraviti razliku između velikog broja ljudskih lica je iznenađujuće težak zadatak, uglavnom zbog činjenice da sva ljudska lica dele iste osnovne funkcije i oblike. Sva lica imaju dva oka iznad nosa i usta, tako da moramo da budemo u stanju da identifikujemo suptilne razlike u njihovim osobinama. Ukoliko uzmete u obzir da postoji sličnost u izgledu između nekih članova porodice, ovaj zadatak može biti zaista vrlo težak“, istakla je Kejt Njuport sa Univerziteta Oksford.

„Postavili smo hipotezu da je ovaj zadatak toliko težak da ga mogu izvršiti samo primati, koji imaju veliki i kompleksan mozak. Činjenica je da ljudski mozak ima specijalnu regiju za prepoznavanje ljudskih lica. Kako bismo testirali ovu ideju, želeli smo da vidimo da li neka druga životinja sa manjim i jednostavnijim mozgom može da prepozna ljudska lica“, dodaje Njuport.

Naučnici su otkrili da je riba, iako nema sofisticirani vizuelni korteks primata, ipak sposobna da prepozna jedno lice od 44 novih lica. Ovo istraživanje dokazuje da riba kao beskičmenjak poseduje impresivne moći vizuelne percepcije.