© NASA / JPL-Caltech
SOTT
SIGNS
OF THE
TIMES
OF THE
TIMES
Dobrodošli na Sott.net
Svijet za ljude koji misle
Znanost i tehnologijaS
Kineski znanstvenici započeli su izgradnju sfernog teleskopa s promjerom leće od 500 metara (FAST) prije pet godina. Veličine je 30 nogometnih igrališta i isklesan je iz planine u siromašnoj jugozapadnoj pokrajini Guizhou.
Budući će biti najveći teleskop, bit će i najučinkovitiji u hvatanju slabašnih signala iz svemira koje je moguće povezati s inteligentnim životom. Tri puta je osjetljiviji od do sada najvećeg Arecibo opservatorija u Portoriku.
"FAST će se koristiti za potragu za neobičnim objektima kako bi bolje shvatili porijeklo svemira, a tragat ćemo i za signalima izvanzemaljaca", kazao je dužnosnik Kineske akademije znanosti Zheng Xiaonian.
Vodeći znanstvenik na projektu Nan Redong je tijekom radova kazao da je "radio teleskop je poput osjetljivog uha što pokušava razlikovati bitne radio poruke od buke u svemiru. To je kao da pokušate čuti cvrčka u oluji".
Radio teleskop, čija je izgradnja koštala 180 milijuna dolara, biti će u naredna dva desetljeća vodeći svjetski uređaj za spomenutu namjenu, tvrdi Zheng.
© Peter DriscollOvo je ilustracija magnetskog polja drevne Zemlje u odnosu na moderno magnetsko polje
U časopisu "Geophysical Research Letters", naučnik sa Karnegijevog instituta za fiziku Piter Driskol izneo je mišljenje da je magnetno polje bilo radikalno drugačije nego što mislimo. Prema ovoj teoriji, Zemlja nije oduvek imala dva, već mnoštvo polova koji su haotično bili razmeštni po planeti.
Uz pomoć kompjuterske simulacije bazirane na otpuštanju toplote iz centra ka obodima planete, počevši od trenutka pre 4.5 milijardi godina, autor smatra da je apsolutno neverovatno da je magnetno polje bilo stabilno od samog "začeća".
Umesto toga, oni je bilo veoma slabo sve do trenutka dok se nije formiralo čvrsto gvozdeno jezgro, pre oko 650 miliona godina. Tek posle toga je omogućen nastanak klasičnog modela Zemlje sa dva pola.
Kompjuterska simulacija bazirana na Driskolovljevim proračunima i parametrima poklopila se vremenski sa ključnim događajim u "istoriji jezgra" i ispunila je sa neverovatnom tačnošću sve događaje i karakteristike jezgra koje sa sigurnošću znamo.
"Ova otkrića mogu nam pomoći da objasnimo bizarna odstupanja u pravcu magnetnog polja tokom geološkog perioda od pre 600 do 700 milijardi godina", objašnjava Driskol.
Ćilibar je odličan konzervans, i neretko se u njemu nađu dobro očuvani insekti. Međutim, naučnicima se posrećilo da pronađu nešto još veće.
Nedavno otkriće u ćilibaru u Mjanmaru zapravo predstavlja par ptičjih krila koja su verovatno pripadala nekoj mladoj ptici koja se zaglavila u lepljivoj smoli drveta, prenosi Bi-Bi- Si.
© dailymail.co.uk
Imat ćemo sve više vijesti, fotografija i video materijala o Jupiteru i letjelici Juno, jer upravo ovih dana ona bi trebala stići do ovog planeta, te ga istraživati punih godinu dana.
I baš kada ste pomislili kako je sigurno ući u vodu, morate se čuvati divovskih, plivajućih stonoga!
Znanstvenici su nedavno opisali prvu poznatu amfibijsku stonogu. Pripada grupi divovskih stonoga po imenu Scolopendra i može narasti i do dužine od 20 centimetara.
Poput svih stonoga, i ova je novootkrivena vrsta otrovni mesojed. Srećom, izgleda da živi samo u jugoistočnoj Aziji.
© MSSS / JPL / NASA (PIA18390Tragovi manganovog oksida (plavo) koje je pronašao rover Curiosity
Mars je u prošlosti vjerojatno bio više nalik Zemlji nego što je itko do sada pretpostavljao, otkrili su novi podaci sa robotskog rovera Curiosity. Crveni je planet u jednom trenutku u svojoj povijesti imao visoke razine kisika u atmosferi, na razini kakva je bila na Zemlji nakon pojave fotosinteze.
Curiosity je proučavao uzorke stijena i kamenja svojim ChemCam senzorom, te otkrio iznimno visoku razinu prisutnosti manganovog oksida - kristala koji nastaje jedino uz prisustvo velikih količina kisika u atmosferi.
Mangan oksid je pronađen u Gale krateru, mjesto na površini Marsa (na slici). No, NASA-in rover Opportunity je pronašao tragove spojeva na mjestima koja su tisućama kilometara daleko
© Timo Gissibl Mikrokamera s tri sočiva je izrađena pomoću 3D štampača
Nova kamera bi mogla da se koristi za istraživanje delova tela u koje kamere ranije nisu mogle da zavire, kao i za nadzor uređaja i mašina. Naučnici su napravili kameru s tri sočiva pomoću 3D štampača, koja je široka samo 0,12 milimetara, dakle, nešto manja od zrna soli.
Tim naučnika veruje da su 3D štampači budućnost proizvodnje, jer postojeća tehnologija ne može da proizvede dovoljno mala sočiva koja bi mogla da se koriste u medicini.
Minijaturna kamera se može ubrizgavati pomoću šprica, a može da zumirai objekte s udaljenosti od 3 mm. To znači da bi mogla da fotografiše unutrašnjost ljudskih organa, pa čak i mozga.
Kamera će moći da se koristi i za nadzor, za dronove, sisteme osvetljenja i robote. Pred naučnicima je još mnogo rada, ali dosadašnji rezultati mnogo obećavaju.
© NASA / JPL-CaltechPlanet K2-33b je najmlađa, u potpunosti formirana egzoplaneta, do sada pronađena
Astronomi su pronašli do sada najmlađu planetu K2-33b, koja kruži u orbiti zvezde udaljene oko 500 svetlosnih godina od našeg solarnog sistema.
Svetske agencije izvestile su da je ova planeta stara između pet i deset miliona godina i nalazi se blizu svoje zvezde oko koje napravi krug svakih pet dana.
- Astronomi su merenjima pomoću tekeskopa “Spajser” uvideli da je oko zvezde tanak disk planetarnih čestica, što pokazuje da je ovde pri kraju faza formiranja planeta - objavio je “Earth Sky”.
© NASA / JPL-CaltechNovootkriveni K2-33 sistem i njegov planet K2-33b, u odnosu na veličinu Zemljinog Sunčevog sistema. Planet je gotovo 10 puta bliže svojoj zvijezdi nego što je Merkur Suncu, a kruži svakih pet dana
Joe Kirschvink, istraživač iz California Institute of Technology, tvrdi da ima potvrdu da ljudi mogu detektirati Zemljino magnetsko polje
Veći dio prošlog stoljeća ideja da živa bića osjete geomagnetizam u znanstvenim se krugovima tretirala kao rašljarstvo, telepatija i ostala pseudoznanost - sa skepsom i podsmijehom. Potom su biolozi i fizičari dokazali kako ptice selice, ribe i ostale životinje koje putuju na duge relacije imaju ugrađeni kompas, piše Sciencemag.
Kasnije, pokazalo se kako Zemljino magnetsko polje osjećaju i znatno sporije životinje poput jastoga, crva, puževa i žaba da bi na koncu pokusima dokazali kako i se i neki miševi, krtice svoje jazbine usklađuju s magnetskim poljem, stoka i sobovi pasu u skladu sa silnicama, pa čak i psi se orijentiraju pomoću magnetskog polja dok obavljaju nuždu.
© G. Gruillon/Science
Komentar: NASA-ina letjelica Juno nastavlja juriti prema Jupiteru, planetu s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu. Juno, NASA-ina svemirska letjelica namijenjena istraživanju Jupitera, dio je programa New Frontiers. Lansirana je pomoću rakete Atlas V 5. kolovoza 2011., a na cilj bi trebala doći u srpnju 2016., te funkcionirati do listopada 2017. Odjel za tehnologiju NASA-e - Jet Propulsion Laboratory - objavio je zvuk nastao na temelju baze podataka koju je letjelica skupila u okolici Jupitera u vrijeme ulaska u njegovu magnetosferu.
Zvuk je zaista, kako ga neki opisuju, pogonsko gorivo za noćne more. Gizmodo