Znanost i tehnologijaS


Blue Planet

Znanstvenici kažu da bi dinosauri preživjeli da je asteroid udario nekoliko sekundi ranije ili kasnije

Znanstvenici kažu da bi dinosauri preživjeli da je asteroid udario nekoliko sekundi ranije ili kasnije
U novom BBC-jevom dokumentarcu, znanstvenici istražuju točan trenutak udara te njegove posljedice. Asteroid je prije 66 milijuna godina pogodio Zemlju u Meksičkom zaljevu te napravio krater širok 180, a dubok 30 kilometara, a sada su geolozi izmjerili kako su stijene oko kratera bogate sulfatima. Upravo je taj sumpor odigrao ključnu ulogu u kataklizmi koja je uslijedila.

Udar asteroida je pretvorio sumpor u prah i lansirao ga u visoko u atmosferu što je blokiralo Sunce i drastično ohladilo planet. S prosječnim temperaturama koje su na velikom dijelu Zemlje sezale ispod nule, uslijedilo je veliko izumiranje. One dinosaure koje nije ubilo užareno kamenje koje pada s neba, sumporne pare, kisela kiša ili tsunami, pomrli su od gladi jer je zbog hladnoće i manje sunca nestao i veći dio vegetacije. Preživjele su manje životinje, prvenstveno naši toplokrvni preci, ali golemi gmazovi ne.
Znanstvenici kažu da bi dinosauri preživjeli da je asteroid udario nekoliko sekundi ranije ili kasnije
Ova grafika prikazuje pad asteroida na zemlju, isparavanje kamenja i katapultiranje oblaka sumpora u atmosferu. Sulfatne čestice blokirale su sunčevu svjetlost, urušavajući zemlju u globalnu zimu.

Christmas Tree

"Sušni" dijelovi planete zeleniji sa šumama nego se mislilo

© TERN Ausplots

Nove analize raspoređenosti šuma na našoj planeti "pronašle su" 467 miliona hektara ranije neotkrivenih šuma, što je oblast jednake 60 odsto površine Australije.


Otkriće povećava postojeće kapacitete za oko devet odsto i značajno će promijeniti procjene o tome koliko ugljenika biljke širom svijeta iskoriste za svoj opstanak.

Nove šume su pronađene pretraživanjem sušnih oblasti u kojima se mnogo više vode izgubi u metabolizmu biljaka i isparavanju, nego što se nadoknadi padavinama. Ipak, u tim "sušnim" dijelovima naše planete, nalazi se 45 odsto više stabala, nego što se ranije mislilo.

Naučnici Univerziteta u Adelejdu, koji su svoje otkriće objavili u časopisu "Science", najviše neotkrivenih šuma otkrili su u subsaharskoj Africi, oko Sredozemlja, centralne Indije, obala Australije i na zapadu Južne Amerike.

U Africi je nakon nove analize udvostručena površina sušnih oblasti pod šumom.

Imajući u vidu potencijal sušnih oblasti da održe biljni život i bore se protiv rasta nivoa ugljen dioksida u atmosferi, praćenje njihovih šuma je od ključne važnosti za ekologiju.

Studija povećava procjene potpunih zaliha ugljenika u šumama planete za između 15 gigatona i 158 gigatona, što je porast za dva odnosno 20 odsto, u odnosu na ranije procjene.

Galaxy

U atmosferi planete udaljene 430 svjetlosnih godina otkrivena velika količina vode

U atmosferi planete udaljene 430 svjetlosnih godina otkrivena velika količina vode
© NASA Goddard Space Flight Center
Nakon najnovijeg istraživanja naučnici su otkrili velike količine vode u primitivnoj atmosferi jedne planete van Sunčevog sistema, izjavio je Dejvid Sing, profesor na Univerzitetu u Ekseteru.

Sing je rekao da je atmosfera ove planete, koja je od Zemlje udaljena oko 430 svetlosnih godina, "skoro u potpunosti sastavljena od hidrogena i helijuma, sa relativno oblačnim nebom".

Tim međunarodnih istraživača, predvođen Singom i Hanom Vejkford iz Nacionalne vazduhoplovne i svemirske administracije (NASA), sprovodi istraživanje planete, koju su zbog veličine naučnici nezvanično nazvali "topli Neptun".

Primitivna atmosfera ove planete navodi na pretpostavku da je nastala ili nakon što je Neptun nastao ili je nastala bliže svom suncu nego ledena planeta našeg solarnog sistema, prenosi "Sputnjik".

Ovo otkriće moglo bi da promeni mišljenje naučnika o tome kako su nastali i kako su se razvijali planetarni sistemi u udaljenim galaksijama.

Otkriće "toplog Neptuna" svima onima koji učestvuju u istraživanju svakako predstavlja događaj za pamćenje, što se ne može reći i za naziv planete, koju su naučnici zvanično nazvali "HAT-P-26b".

Rose

Ljudski njuh oštriji nego što većina ljudi misli

Američki znanstvenici tvrde da ljudi ne bi trebali zavidjeti sisavcima na odličnom njuhu, čak ni psima i štakorima, koji navodno imaju najviše njušnih stanica jer u tome nisu od njih inferiorniji.
Ljudski njuh oštriji nego što većina ljudi misli
"Inferiornost čovjeka u odnosu na životinje, kada je posrijedi sposobnost razlikovanja čitave palete mirisa puki je mit koji se njeguje od 19. stoljeća. Tada se vjerovalo da je čovjek razumno biće kod kojega razum dominira nad njuhom, smatranim isključivo animalnom karakteristikom", objasnio je profesor psihologije na Sveučilištu Rutgers u američkom New Jerseyu, John McGann.

Ice Cube

Znanstvenici otkrili masivne "formacije" ispod ledene ploče Antarktika

Antarktik
© Kondratuk Aleksei / Shutterstock.com
Naučnici su konačno otkrili šta se nalazi ispod ledenog pokrivača na Antarktiku. Istraživanja otkrivaju masivne “formacije“ - visoke kao Ajfelov toranj ispod leda.

“Najupečatljivije karakteristike naših zapažanja su velike poremećaji interfejsa ledenog pokrivača uzvodno od ledenih kanala. Oni su veći od preseka tipičnih vodova ispod leda, od kojih se očekuje da imaju nekoliko metara u prečniku...“

Stručnjaci su ispitali tri lokacije na ledenom grebenu pomoću radara, otkrivajući različite “refleksije radara“ ispod leda.

Ne, nisu vanzemaljci ili bilo šta slično tome.

Naučnici su otkrili “neobične oblike“ ispod ledenog pokrivača na Antarktiku koji su pet puta veći od ostalih. Ovi neprirodni oblici su duboki urezi na dnu ledenog pokrivača i igraju aktivnu ulogu u oblikovanju leda stotinama kilometara daleko.

Blackbox

Da li je postojala planeta između Marsa i Jupitera čije je uništenje rezultiralo stvaranjem asteroidnog pojasa?

Da li je postojala planeta između Marsa i Jupitera čije je uništenje rezultiralo stvaranjem asteroidnog pojasa?

Hipoteza Pete planete se zasniva na pretpostavci da je nekada postojala 5. planeta u našem Sunčevom sistemu.
Ta planeta je nazvana Peta planeta i neki astronomi misle da je ona možda nekada postojala između Marsa i asteroidnog pojasa.

Ako je nekada postojala peta planeta koja je formirana tokom rane planetarne ere, šta se onda dogodilo sa njom? Postojanje hipotetičke pete planete koja se nekada kretala u našem sunčevom sistemu su izneli naučnici NASA-e Džon Čembers i Džek Liser 2002. godine.

Čembers i Liser su sproveli nekoliko kompjuterskh simulacija sunčevog sistema sa dodatnom zemaljskom planetom i predložili da je Peta planeta ili izbačena ili sabijena od strane Sunca, događaj koji je doveo do njenog uništenja pre oko 4 milijarde godina.

Prema rečima istraživača, destruktivni kosmički događaj kao ovaj bi bio realan ako bi masa Pete planete bila manja od 0,25 Marsove. Ostale simulacije nisu smatrane uspešnim, jer je Peta planeta ili preživela čitavu 1 milijardu godina trajanja simulacije, ili su se dogodili sudari između planeta.

Da li je Peta planeta uništena tokom teškog bombardovanja?

Pre oko 4,1 do 3,8 milijardi godina, naš Sunčev sistem je iskusio period intenzivnog bombardovanja kometa i asteroida. To je poznato kao Kasno teškog bombardovanje, i veruje se da se tokom tog perioda veliki broj asteroida sudario sa ranim zemaljskim planetama u unutrašnjem Sunčevom sistemu, uključujući Merkur, Veneru, Zemlju.

Info

Novootkriveni dinosaur dobio ime po čudovištu iz filma

Novootkriveni dinosaur dobio ime po čudovištu iz filma
Ilustracija

Znanstvenici u Torontu su novootkrivenog dinosaura nazvali Zuul crurivastator po čudovištu iz filma "Istjerivači duhova" iz 1984. godine.


Kraljevski muzej Ontarija priopćio je da je kostur dinosaura dobio prošle godine.

Zuul je čudovište psećeg izgleda koje u filmu terorizira likove koje igraju Sigourney Weaver i Rick Moranis, a znanstvenici su to ime za dinosaura odabrali zbog detalja na glavi, prije svega kratke i okrugle njuške i rogova iznad očiju.
Novootkriveni dinosaur dobio ime po čudovištu iz filma

Jupiter

Enormni valovi lave uočeni na Jupiterovom mjesecu Io

Enormni valovi lave uočeni na Jupiterovom mjesecu Io
© NASA

Astronomi su na Jupiterovu mjesecu Io snimili enormne valove lave koji potječu iz najvećeg aktivnog vulkana u Sunčevom sustavu poznatog kao Loki Patera.


Snimke u infracrvenom području, napravljene teleskopom Large Binocular Telescope u Arizoni, zabilježile su kako se valovi šire iz dvije točke na zapadnoj strani jezera lave, putuju u suprotnim smjerovima oko otoka u sredini da bi se nekoliko mjeseci kasnije sastali na suprotnoj, istočnoj strani (slike dolje). Istovremeno otkrivaju kako se lava pritom postupno hladi (postaje tamnija).

Studija, objavljena u časopisu Nature, pokazuje koliko je napredovala tehnologija 'prilagodljive optike' koja je astronomima omogućila da sa Zemlje zabilježe nabore u jezeru lave na tijelu udaljenom gotovo 630 milijuna kilometara.

Za potrebe ovog snimanja znanstvenici sa Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji iskoristili su 2015. godine rijedak astronomski događaj - prolazak ledenog mjeseca Europe preko diska Io. Budući da ledena kora tog tijela ne reflektira infracrvene zrake, Europa je stvorila sjenu koja je putovala po površini Io omogućivši da gradacije temperatura lave jače dođu do izražaja. Kada bi Europa prekrila jedan dio užarenog jezera, bilo je lakše precizno registrirati intenzitet infracrvenih zraka, a time i temperature okolne magme.

„Imali smo na raspolaganju toliko infracrvene svjetlosti da smo promatranja mogli razdvojiti na intervale od po jedne osmine sekunde tijekom kojih je rub Europe prešao samo nekoliko kilometara po površini Io“, rekao je stručnjak za tehnologiju infracrvenog snimanja Michael Skrutskie sa Sveučilišta Virginia.

Blue Planet

Rani život na zemlji možda je počeo prije 3,48 milijardi godina u termalnim izvorima u Pilbari

Rani život na zemlji možda je počeo prije 3,48 milijardi godina u Pilbari termalnim izvorima
© Tara Đokić
Za kolevku života, naučnici su dugo uzimali termalne izvore u dubinama okeana, ali su novim otkrićem u Dreser formaciji u Pilbari dokazi po prvi put na strani slatke vode na kopnu. Reč je o dobro očuvanim mehurićima u lepljivim tečnostima punim mikroba i slojevima stena koje su stvorili drevni mikroorganizmi.

Oni su stari 3,48 milijardi godina, odnosno 580 miliona godina stariji od najstarijih tragova života pronađenih u termalnim izvorima na dnu okeana.

- Otkriće potencijalnog biološkog potpisa u ovim drevnim izvorima u Zapadnoj Australiji, nudi geološku perspektivu koja daje prevagu slatkovodnoj kolevci života - kaže vođa studije Tara Đokić sa Univerziteta u Novom Južnom Velsu.

- Naše istraživanje takođe će uticati na buduću potragu za tragovima života na Marsu, jer su naslage drevnih termalnih izvora na Crvenoj planeti slične starosti kao Dreser formacija u Pilbari. Među tri potencijalna mesta spuštanja rovera na Mars 2020, je i Kolumbija Hils gde postoje tragovi postojanja termalnih izvora. Ako tragovi života mogu biti sačuvani sve te milenijume na Zemlji, onda postoji šansa da su očuvani i na Marsu.

Brick Wall

Prva štampana 3D mjesečeva cigla - korak bliže za lunarnu koloniju

Prva štampana 3D mjesečeva cigla - korak bliže za lunarnu koloniju
© esa.int

Budući kolonisti Mjeseca mogli bi da imaju kuće od 3D štampanih cigli napravljenih od mjesečeve prašine i sunčeve svjetlosti.
Istraživači Evropske svemirske agencije (ESA) testirali su vulkanski materijal sa Zemlje koji je obrađen tako da po sastavu i veličini bude poput prašine sa Meseca.

Koristeći solarnu peć, koja je dostigla temperaturu od 1.000 stepeni Celzijusa, oni su uspješno ispekli sloj od 0,1 milimetar prašine na 3D štampaču. Solarna peć ima 150 zakrivljenih ogledala koja usmjeravaju sunčevu svjetlost u visokotemperaturni snop kako bi se zrnca tla istopila.

Bilo je potrebno pet sati da se napravi cigla dimenzija 20x10x centimetra. Tim će pokušati da napravi ciglu u uslovima sličnim onima na Mjesecu, u vakuumu i visokim temperaturnim ekstremima.

Prošlog mjeseca tim istraživača sa Univerziteta Kalifornija napravio je ciglu koristeći tehniku tla koje ima refleksiju, a koje je pronađeno na Marsu.