Sunčev sustav nije isti još otkako je Pluton izgubio status planeta i postao patuljasti planet. Prošle godine su znanstvenici sa California Institute of Technology objavili kako na rubu sustava vjerojatno postoji deveti planet. Prema njima, trebao bi biti 10 puta masivniji od Zemlje, a nalazi se daleko iza orbite Plutona. Slično otkriće vezano je i uz nove patuljaste planete.

Na udaljenosti 13.7 milijardi kilometara od Sunca nalazi se planet 2014 UZ224 kojem treba 1100 zemaljskih godina da ođite svoju orbitu. Sada, Kathryn Volk i Renu Malhorta sa Sveučilišta Arizona primjetili su čudno gibanje u području Kuiperovog pojasa. Gibanje bi moglo ukazati na postojanje desetog planeta!

Objekti Kuiperovog oblaka su dovoljno daleko od drugih većin tijela sunčevog sustava da bi njihov gravitacijski utjecaj mogao imati utjecaja na njih. Međutim, njihovo gibanje se može predvidjeti, zahvaljujući novoj tehnologiji.

Potraga za devetim planetom dovela je znanstvenike do zaključka da planet orbitira na udaljenosti 700 astronomskih jedinica od Sunca. Volk i Malhotra smatraju, pak, da bi deseti planet mogao biti i puno bliže. Njihovi rezultati su objavljeni u časopisu The Astronomical Journal. Nova otkrića objekata u Kuiperovom pojasu dovest će do jačanja ili obaranja hipoteze o novim planetima. Futurism

Kad bi se moć prodavala na recept poput lijeka, popis nuspojava bio bi poduži jer sigurno može djelovati toksično i pokvariti ljude... Može uvjeriti ne samo političare da su potomci samog Mesije, da su seks-simboli čak i onda kad ljepotu u njima vidi samo njihova majka. No, može li moć uzrokovati oštećenja mozga? Odgovor je potvrdan, kaže Sukhvinder Obhi, neuroznanstvenik s ontarijskog Sveučilišta McMaster, jer dugotrajan premali dodir sa stvarnošću može izazvati funkcionalne probleme u mozgu.

Na glave moćnih i onih koji to nisu Obhi je stavio uređaj za transkranijalnu magnetsku stimulaciju (TMS) i otkrio da moć ometa određeni neurološki proces, točnije zrcaljenje, što je temelj ljudske empatije. Drugim riječima, moć otupljuje, primjerice, poštovanje i simpatije prema drugima, priznanje zasluga, nagrađivanje, riječju - sve ono što i sami želimo da nam netko čini i uvažava. Paradoks moći, kako je to nazvao povjesničar Henry Adams, rezultira gubitkom “kapaciteta” koji bi trebali biti na prvome mjestu. Moć je metaforički opisao kao neku vrstu tumora koji ubija žrtvine simpatije! Potvrda je to i dvadesetogodišnjih istraživanja Dachera Keltnera, profesor psihologije s Berkeleyja, koji naglašava da su ispitanici pod utjecajem moći djelovali kao da su “pretrpjeli traumatsku ozljedu mozga - postaju impulzivniji, manje svjesni rizika i manje sposobni vidjeti probleme drugih ljudi”. Poznato? Sigurno, jer gotovo smo se svi našili u situaciji da nam netko s pozicija moći od političara do šefova zagorčava život ili s televizijskih ekrana soli pamet i pokušava objasniti da je baš on bespogovorno u pravu.

Obhi je u svojem istraživanju TMS-om pratio zrcaljenje koje se odvija u mozgu i bez naše svijesti. Ispitanici su gledali videozapis u kojem su neke osobe stiskale gumenu loptu. Reakcije su bile različite, odnosno živčani putovi kod grupe sudionika koji nisu imali neku posebnu moć dobro su funkcionirali dok je kod “moćnih” ta reakcija bila uništena, odnosno više nalik na neku vrstu anestezije!? Istraživači kažu da ta promjena može biti trajna ako moć traje dugo. Drugim riječima, moglo bi doći do tzv. funkcionalne promjene u mozgu! Upravo zato znanstvenici predlažu da moćnici s vremena na vrijeme pokušaju namjerno “komunicirati sa stvarnošću” ne bi li se zaštitili od trajnog funkcionalnog oštećenja. U tome im može pomoći i netko iz okoline u kojoj žive, a koji ih se usuđuje prizemljiti. Winston Churchill za to je imao suprugu Clementinu, koja ga je stalno podsjećala na to “kakav je bio”. Kad bi barem hrvatski moćnici i oni koji za sebe misle da to jesu imali korektiv.

Svake godine u SAD-u prosječno 37 djece umre u automobilima na vrućini, kao posljedica toga što su ih roditelji zaboravili. Dječak (10) iz Teksasa izumio je maleni uređaj Oasis koji bi mogao pomoći da se barem malo smanji taj broj.

Kako je ispričao Bishop Curry, njegov sin Bishop bio je jako tužan kad je čuo za smrt bebe u svom gradu McKinneyju kod Dallasa. To ga je dovelo do ideje da se napravi uređaj koji će moći detektirati kad je dijete ostalo u vrućem automobilu i obavijestiti roditelje.

Preko platforme GoFundMe dosad su prikupili 29.421 dolar kako bi Bishop do kraja razvio uređaj na kojem planira raditi cijelo ljeto. Kako prenosi Independent, Bishop i njegova obitelj imaju niz proizvođača spremnih da izrađuju uređaj.

Maleni gadget imat će ventilacijske otvore koji će ispuhivati hladniji zrak oko djeteta u sjedalici te antenu koja će poslati obavijest roditeljima i hitnim službama. Prije desetak dana su predali i patent za svoj uređaj te čekaju njegovo odobrenje koje bi trebalo stići ove godine. Maleni izumitelj u razgovoru za NBC je rekao kako sanja da ima niz izuma koji će spašavati živote.

Kosti su nekad smatrane "mrtvim organima", ali novo istraživanje je pokazalo da one komuniciraju s ostatkom tijela.
Kosti proizvode hormone koji komuniciraju s drugim organima i tkivima, uključujući mozak, bubrege i jetru, pokazalo je istraživanje provedeno na miševima.

"Kosti skoro vrše funkciju žlijezda. Mnogo toga se dešava između kosti i mozga i drugih organa, tako da su kosti postale jedan od najistaknutijih organa koji se trenutno proučavaju", rekla je Beate Lanske koja proučava kosti i minerale na Harvardu.

Najmanje četiri koštana hormona imaju dodatnu funkciju komuniciranja. Naučnici tek počinju otkrivati šta ovo znači za zdravlje. Istraživanje i katalogiziranje hormona trebalo bi pružiti više informacija o tome kako tijelo reguliše šećer, energiju i masti.

Nakon što miš jede, koštane ćelije apsorbuju hranjive tvari i oslobađaju hormon lipokalin 2 u krv odakle putuje do mozga i prenosi informaciju nervnim ćelijama koje regulišu apetit i "govore" mozgu da je organizam sit.

Istraživači su ranije vjerovali kako su ćelije masti odgovorne za stvaranje lipokalina 2, ali kako je ovo istraživanje pokazalo, kosti proizvode više hormona nego masne ćelije.

Mnogi umjetnici i glazbenici i u zlatnoj dobi izgledaju mlađe od vršnjaka, a uglavnom su i fizički zdravijite mentalno vitalniji. Iako to često ima veze s osobnošću, zdravstvene i druge dobrobiti bavljenja umjetnošću potvrđuju i znanstvena istraživanja.

Primjerice, pjevanje pojačava osjećaj bolje kvalitete života i umanjuje depresiju, ples poboljšava motoričke i kognitivne sposobnosti, ali i čuva od razvoja demencije, dok vizualne umjetnosti poput slikanja poboljšavaju mentalno zdravlje i pomažu nam u širenju društvenih kontakata.

Stručni tim portala createquity.com analizirao je niz tekstova i istraživanja vezanih uz umjetnost i razvoj društva te su došli do zanimljivih zaključaka. Primjerice, jedna istraživanje je proučavalo 212 Britanaca u dobi iznad 60 koji su sudjelovali u tjednim probama pjevanja.

U roku od tri mjeseca kod svih je zabilježena manja anksioznost i depresija u odnosu na vršnjake koji se nisu bavili pjevanjem ili sličnom aktivnošću.

Nacionalna američka svemirska agencija (NASA) otkrila je deset novih stjenovitih planeta poput Zemlje i tvrdi da su najnovija otkrića veliko ohrabrenje kada je riječ o potrazi za životom u drugim dijelovima svemira.

NASA je obznanila otkriće 219 novih planeta izvan našeg Sunčevog sistema. Od tog broja, deset planeta koje su stjenovite poput Zemlje i nalaze se u optimalnoj Zlatokosoj zoni oko svojih zvijezda, a koja osigurava postojanje tekuće vode.

"Naučnici koji koriste teleskop Kepler identificirali su 219 potencijalnih novih svjetova", napisala je NASA na Twitteru.

Otkrića donose novi ukupan broj egzoplaneta i potencijalnih egzoplaneta koje je otkrio Kepler - njih 4.000.

"Koliko planeta poput naše Zemlje se nalazi u galaksiji? Ovaj pažljivo izmjeren katalog temelj je za izravni odgovor jednog od najzanimljvijih pitanja astronomije", izjavila je Susan Thompson, istraživač na Institutu SETI.

I NASA je u saopćenju istakla kako je Kepler identificirao 4.034 planetarna kandidata od čega su 2.335 potvrđeni kao egzoplaneti. Verifikovano je više od 30 od 50 potencijalno nastanjivih planeta koje je identificirao Kepler. Osim toga, rezultati do kojih su došli pomoću Keplera sugeriraju da postoje dvije različite grupacije malih planeta, a obje grupe su značajno ohrabrenje kada je riječ o potrazi za životom van Sunčevog sistema.

Mario Perez, naučnik programa Kepler u NASI naglasio je važnost svemirskog teleskopa.

"Keplerov set podataka je jedinstven, jer je jedini koji sadrži populaciju ovih sličnih zemaljskih analoga, planeta koje su otprilike iste veličine kao i Zemlja", rekao je Perez.

Iako je čak i Einstein tvrdio da je to nemoguće, kineski znanstvenici su napravili prvi korak ka izgradnji globalne mreže kvantne komunikacije.
Kineski satelit Micius je uspješno prenio informacije na udaljenosti od 1200 kilometara koristeći takozvane zapletene fotone, što je rekord u kvantnoj teleportaciji. Prošli je iznosio 100 kilometara i postavljen je prije gotovo dvije godine, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Science.

“Jezivo djelovanje na daljinu”

Kvantni zaplet je toliko čudna pojava da čak i Einstein tvrdio da ne postoji, nazvavši ga “jezivim djelovanjem na daljinu u kojem čestica mogu ostati neraskidivo povezane, tako da se iz jednog stanja može prijeći u drugo, bez obzira na udaljenost prilikom teleportacije”.

U biti, ovaj proces se može koristiti za trenutni “transport” informacija pomoću čestica na teoretski beskonačnim udaljenostima. Upravo zbog toga Einstein nije mogao prihvatiti ideju koja krši zakon relativnosti, koji kaže da ništa ne može putovati brže od brzine svjetlosti.

U prethodnim pokusima su fotoni bili smješteni u optičkim vlaknima i zaštićeni, a poruka se prenosila među česticama. Ovaj postupak se koristio u postavljanju prethodnog rekorda. Međutim, što je veća udaljenost, veća je vjerojatnost da će poruka biti izgubljena ili iskrivljena.

WikiLeaks je jučer osvježio svoju bazu podataka nazvanu Vault 7 koji su iscurili iz američke obavještajne agencije CIA. Među novim podacima nalaze se i brojni detalji o softveru kojim je CIA posljednjih 10 godina mogla hakirati kućne routere i pretvarati ih u svoje prislušne uređaje. Routeri bi tako mogli nadzirati sav dolazni i odlazni internetski promet korisnika, ali i inficirati uređaje koji su na njih spojeni.

Novi detalji odnose se na projekt imena CherryBlossom čiji je glavni zadatak kompromitiranje bežičnih mrežnih routera i AP-a, najčešće u domovima običnih korisnika, kompanijama, te na javnim mjestima. Jednom kada je cilj prisluškivanja određen, CIA nije trebala fizički pristup uređaju kako bi ga zarazila. Sve se odvijalo putem Interneta - njihovi stručnjaci bi na ciljani router prebacili svoj firmware nazvan FlyTrap i tako ga pretvorili u uređaj za nadzor, a da vlasnici routera ne bi ni na koji način mogli posumnjati da im je uređaj kompromitiran.

Naučnici sa britanskog Univerziteta u Birminghamu proveli su istraživanje koje je otkrilo da i biljke imaju mozak, odnosno da se u embriju ili zametku svake biljke nalaze ćelije koje djeluju kao mozak i analiziraju uvjete u okolini i tako diktiraju kada će sjemenka proklijati.

“Odluka kada proklijati je najvažnija odluka za cijelog života svake biljke. Proklija li prerano, stradat će od hladnoće, proklija li kasno, ugrozit će je druge biljke i zaostat će u razvoju”, navodi se u uvodnom dijelu elaborata kojeg su naučnici objavili u časopisu PNAS.

Istraživanje je pokazalo kako tu odluku o klijanju donose male ćelije u embriju biljke koje djeluju poput mozga kod ljudi i životinja. Takozvani “centar odlučivanja” kod biljke arabidopsis (uročnjak) sastoji se od dvije vrste ćelija, prva koja zagovara stanje mirovanja sjemenke, a druga koja pokreće klijanje.

“Te dvije grupe ćelija komuniciraju međusobno pomoću pokretnih hormona, što je sličan analogni mehanizam koji se odvija i u mozgu čovjeka pri odlučivanju da li da miruje ili se pokrene”, navodi se u rezultatima istraživanja.

Novo istraživanje nudi dokaze o postojanju Sunčevog blizanca "Nemezisa" i neki astronomi veruju da je on kriv za izumirnaje dinosaurusa.

Naučnici su dugo pokušavali da objasne fenomen zvezda saputnica. Sada, nova analiza koju su sproveli naučnici sa Harvarda i Berklija, sugeriše da se gotovo sve zvezde rađaju kao blizanci i imaju svog "dvojnika".

Blizanac našeg Sunca se kretao u istoj tački kao i Sunce, pre nego što se "odvezao" u galaksiju. Nemezis nikada nije pronađen, ali nova istraživanja sugerišu da mora da postoji, zato što su sve zvezde rođene u parovima, piše Russia today.

Nemezis je svoje ime dobio zbog teorije da je lansirao asteroid koji je ubio dinosauruse. Istraživači su došli do najnovijeg zaključka kad su posmatrali novorođene zvezde u sazvežđu Persej. Pre nekoliko decenija stručnjaci su ustanovili da se zvezde rađaju u obliku čaura sa gustim jezgrom, koje su rasute u oblacima hladnog, molekularnog vodonika, koji je rasadnik za mlade zvezde.

- Ideja je da se zvezde formiraju sa pratiocem i postoji već neko vreme, ali postavlja se pitanje koliko ih ima? Na osnovu našeg jednostavnog modela, tvrdimo da se sve zvezde formiraju sa blizancem. Oblast Persej sazvežđa je tipična regija stvaranja zvezda manje mase - navela je Sara Sadavoj, jedna od istraživača.

Teorija da su zvezde rođene u parovima su već godinama popularne i simulacije su pokazale da se gotovo sve zvezde mogu roditi kao višestruke.

Autori studije navode da se njihove tvrdnje moraju proveriti i u drugim oblacima u kojima se stvaraju zvezde.