Gospodari lutakaS


Chess

Svim sredstvima za očuvanje hegemonije: Nova strategija Pentagona i tri fronte za sukob s Rusijom i Kinom

N.Babić
logicno.com
Uto, 24 Tra 2018 00:00 UTC
Svim sredstvima za očuvanje hegemonije: Nova strategija Pentagona i tri fronte za sukob s Rusijom i Kinom
U međunarodnom vojnom okruženju, kako je Pentagon sam priznao, oružja i vojne tehnologije Sjedinjenih Država zaostaju za Rusijom i Kinom, što se vidjelo u nedavno odobrenom zahtjevu za dodjelu skoro milijardu dolara kompaniji Lockheed Martin za razvoj nadzvučnih projektila. Ugovor uključuje razvoj svih elemenata projektila koji bi bili lansirani iz vojnih zrakoplova, potvrdio je Pentagon. Dakle, nedavna prezentacija novih oružja od strane ruskog predsjednika ipak nije bio animirani film, kako su neki u početku tvrdili.

Ruski nadzvučni nuklearni projektili dugog dometa mogu zaobići sve postojeće sustave proturaketne obrane i doseći bilo koji dio planeta. Zaostajanje vojne tehnologije Zapada je potvrđeno i nedavnim napadom kojeg su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska proveli protiv Sirije, gdje su većinu od stotinjak projektila neutralizirali nadograđeni stari sovjetski sustavi protuzračne obrane.


Komentar: Zaboravite na III svjetski rat: Ono što smo upravo vidjeli da se dogodilo u Siriji je opseg zapadne moći


Rusija još sirijskoj vojsci nije isporučila sustave S-300 ili čak S-400, ali su dovršetak posla, koji je blokiran prije desetak godina, najavili general Sergej Rudskoj, ministar Sergej Lavrov i bivši general i zapovjednik ruskih zrakoplovnih i svemirskih snaga Viktor Bondarev, koji je prekinuo vojnu službu i sada je senator u ruskom parlamentu i predsjednik Odbora za obranu i sigurnost Vijeća Federacije.

Zbog svega je Pentagon odlučio razmotriti novu strategiju kojom bi pokušao osujetiti sve očigledniji rast ruske i kineske vojne moći i utjecaj ove dvije sile na Bliskom istoku i Aziji.

"Velike konkurentske sile, a ne terorizam, pojavile su se kao glavni izazov američkoj sigurnosti i prosperitetu", izjavio je visoki dužnosnik Pentagona David Norquist, kada je američka vojska od Kongresa u siječnju zatražila proračun od 686 milijardi dolara.

"Sve je jasnije da Kina i Rusija žele oblikovati svijet prema svojim "autokratskim vrijednostima", te u tom procesu zamijeniti slobodni i otvoreni poredak koji je dopuštao globalnu sigurnost i prosperitet od Drugog svjetskog rata", dodao je Norquist.
Više...
Chess

Nakon ostavke premijera Sargsjana, armenski “revolucionari” traže prijevremene izbore


logicno.com
Uto, 24 Tra 2018 00:00 UTC
Armenija protesti
Jučer je premijer Armenije Serž Sargsjan, kojeg je parlament na ovaj položaj izabrao 17. travnja, podnio je ostavku. Pritvoreni zastupnici oporbe su pušteni iz pritvora, a vršitelj dužnosti premijera je po ustavu zemlje postao prvi zamjenik premijera Karen Karapetjan iz Republikanske stranke iz koje je bio i Serž Sargsjan.

Karapetjan je već bio premijer u predsjedničkom sustavu, dakle desna ruka Sargsjana. Prije toga je bio gradonačelnik Erevana, a ranije je deset godina bio čelnik kompanije ArmRosGazprom u Armeniji.

Karen Karapetjan je rekao da će se sastati s vođom "Obojene revolucije" u Erevanu, oporbenim zastupnikom Niklom Pašinjanom, koji danas zbog spomena na žrtve genocida nad Armencima smiruje tonove.

"Susrest ću se s gospodinom Pašinjanom kako bih pregovarao i pronašao rješenje", rekao je jučer Karen Karapetjan i izrazio je nadu kako će Armenija danas moći pokazati svoje jedinstvo svijetu.

Podsjećamo da su 22. travnja zastupnici Nikol Pašinjan, Ararat Mirzojan i Sasun Mikaelijan bili uhićeni. Maksimalni pritvor zastupnika u takvom slučaju može trajati 72 sata, nakon čega moraju biti pušteni ili pritvoreni, a glavni tužitelj Republike Armenije treba podnijeti prijedlog Narodnoj skupštini za uhićenje i uskraćivanje imuniteta zastupnicima većinom glasova. Pušteni su jučer i tako su izbjegli zakonsku kaznenu proceduru.

Ostavku Serža Sargsjana su kao "hrabar i mudar korak" ocijenili u Moskvi, ali i zastupnik Narodne skupštine Armenije Vahram Bagdasarijan, čelnik bloka Republikanske stranke u Narodnoj skupštini.

"Kako bi izbjegao sve druge probleme, procijenio je interese svoje države više od osobnog. Ovo je korak koji je poduzeo kao političar i državnik", rekao je Vahram Bagdasarijan.

"Ovo je politički proces i čekat ćemo razvoj događaja ", dodao je, ističući kako ostavka sada već bivšeg premijera Armenije nakon nedavnih rasprava u stranci nije bila neočekivana.

Prema njegovim riječima, suprotan korak, što bi bila uporaba sile, mogla je imati vrlo loše posljedice, koje Sargsjan nije želio.

Vahram Bagdasarjan je također istaknuo da će Serž Sargsjan i dalje biti vođa i čelnik Republikanske stranke. Govoreći o pregovorima i nominaciji kandidata većinske koalicije na čelu s Republikanskom strankom, Vahram Bagdasarijan je istaknuo kako u politici ništa ne može biti isključeno. Republikanska stranka i dalje drži političku većinu i odredit će kandidata za mjesto premijera. U svakom slučaju, potvrdu mora dobiti u Narodnoj skupštini a razgovori će početi sutra, 25. travnja.

Komentar: Da li Armenija prolazi kroz revoluciju u boji ili su Armenci samo zasićeni Sargsyanom?
"Gospodarska kriza, koju je pratilo osiromašenje stanovništva, plus aktivnosti udruga koje financira Zapad, sve to zajedno je odigralo svoju ulogu i dovelo do eksplozije", zaključio je Kalašnjikov.

U ovom trenutku još nije poznat novi kandidat za premijera, ali će on bez sumnje biti iz iste vladajuće koalicije koja je predložila Serža Sargsjana.

Budući da je zahtjevima prosvjednika udovoljeno, ako se nemiri u zemlji nastave i Nikol Pašinjan krene u javnost izlaziti s novim zahtjevima, na primjer, ponovnim održavanjem izbora ili sastavljanjem tranzicijske vlade, to će biti jasna potvrda odakle se upravlja prosvjedima i bit će zanimljivo vidjeti reakciju parlamentarne većine u Narodnoj skupštini Armenije.


Više...
Gear

Nemaju namjeru da odu: Lavrov kaže kako se SAD smjestio u Siriji, suprotno obećanju o "terorističkom porazu"


globalcir.com
Uto, 24 Tra 2018 12:03 UTC
Nemaju namjeru da odu: Lavrov kaže kako se SAD smjestio u Siriji, suprotno obećanju o
© Rodi Said / ReutersAmerički vojnik u vojnom vozilu u gradu Darbasiya, Sirija, 28. travnja 2017. godine
Uprkos tvrdnjama predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, SAD se aktivno ukopavaju u oblasti istočne obale rijeke Eufrat u Siriji i nemaju namjeru da odu, rekao je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

"Kada je riječ o ekonomskoj rekonstrukciji, za to će biti potrebno vrijeme i uvjeren sam da svi treba da djelujemo u interesu sirijskog naroda i iz poštovanja prema suverenitetu i teritorijalnom integritetu Sirije", rekao je Lavrov.

On je dodao da brojne zemlje "svjesno rade na dezintegrisanju Sirije", prenio je "Sputnjik".

"SAD su objavile da je njihov jedini cilj potiskivanje terorista iz Sirije, da se nanese poraz `Islamskoj državi`, ali, uprkos njihovim tvrdnjama, uprkos tvrdnjama predsjednika Trumpa, SAD se, zapravo, pozicioniraju na istočnoj obali Eufrata i nemaju namjeru da odu", rekao je Lavrov.

On je ranije ocijenio da je Amerika uspostavila kvazi-državu na istočnoj obali Eufrata. Trump je prije manje od mjesec dana neočekivano najavio povlačenje vojnih snaga iz Sirije, što je kontradiktorno izjavama ostalih američkih zvaničnika, uključujući lidere u Pentagonu i State departmentu.

Šojgu: SAD guraju druge zemlje u trku za naoružanjem

SAD guraju druge zemlje ka novoj trci u naoružanju, istovremeno ne pokazujući spremnost za saradnju na jednakim osnovama čak i sa svojim tradicionalnim partnerima, izjavio je danas ruski ministar odbrane Sergej Šojgu. Šojgu je rekao da smo danas "svjedoci transformacije međunarodnih odnosa i njihove tranzicije ka multipolarnom sistemu, što karakteriše preraspodjela sfera uticaja i oštra kompeticija za regionalno i globalno liderstvo".
Više...
Bad Guys

Čudna izjava čudnog predsjednika: Američko-britansko-francuski napadi na Siriju zabili "klin" u odnose Rusije i Turske

Zoran Meter
geopolitika.news
Sub, 21 Tra 2018 00:00 UTC
Macron
© REUTERS / Maxim Shemetov
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je nedugo nakon prošlotjednih američko-britansko-francuskih napada na Siriju izjavio, kako se tom operacijom uspjelo unijeti razdor između Rusije i Turske. Čudna izjava "čudnog" predsjednika, koji je prije nekoliko dana domaćim medijima, ni manje ni više nego izjavio kako je on "ravan" Putinu, izazvavši burnu reakciju francuske javnosti koja mu je vrlo brzo pokazala gdje je njegovo mjesto na globalnoj političkoj pozornici. Ova druga izjava nas ne zanima ali zato ona prva, o zabijenom "klinu" u rusko-turskim odnosima itekako da.

Nije trebalo čekati niti nekoliko sati da se o Macronovoj izjavi (koja nikako nije bila usamljena na političkom i medijskom prostoru Zapada), oglasi turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu, koji je kazao: "Naši odnosi s Rusijom nisu toliko slabi da bi u njih klin mogao zabiti predsjednik Francuske. Naši odnosi s Rusijom su čvrsti." Slična reakcija na Macronovu izjavu stigla je i s ruske strane.

Ovakve i slične izjave imaju za cilj pobuditi turski državni vrh na povratak na zajednički, saveznički kolosjek, iz kojeg je turska vanjska politika već odavno iskočila. O političkom presingu na Ankaru svjedoči i vijest, da je samo dva dana nakon napada na Siriju, 16. travnja, u Ankaru stigao glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg, koji se sastao s turskim ministrima obrane i vanjskih poslova, ali i s predsjednikom Erdoganom. Međutim, navodni glavni cilj tog posjeta ipak je bio pritisak da Turska odustane od kupovine ruskog PZO sustava S-400 ali on nije urodio plodom.Upravo suprotno, čini se kako je obaranje savezničkih raketa od strane starih sovjetskih PRO sustava koje koristi sirijska vojska, još više učvrstilo vjeru turskog političkog i vojnog vrha kako čini ispravan potez za sigurnost svoje zemlje.

Bez ikakvog reputacijskog rizika možemo konstatirati kako izjave o zabijenom "klinu" u rusko-turskim odnosima, koje su glavninom temeljene na Erdoganovoj potpori savezničkim napadima na Siriju, ne drže vodu. Erdogan postojano, gotovo refleksno, vrlo negativno govorio o predsjedniku Assadu kao "zločincu i diktatoru" ali u praksi, samostalno, ništa konkretno osim koordinacije poteza s Moskvom i Teheranom na sirijskom tlu nije poduzimao još od vremena normalizacije rusko-turskih odnosa, ozbiljno poremećenih nakon turskog obaranja ruskog bombardera u Siriji, u studenom 2015.g.

Izjave o "zabijenom klinu" između Moskve i Ankare moguće je objasniti vrlo jednostavno: one ukazuju kolika je, zapravo, nelagoda Zapada što njihova vrlo važna saveznica - Turska, u ovako složenim geopolitičkim procesima koji su u tijeku, postojano i sve snažnije surađuje s njihovom glavnom suparnicom - Rusijom. Ali takve su izjave samo zamjena stavrnog sa željenim. Dokle god Turska suradnjom s Rusijom bude dobivala ono bitno što po pitanju Sirije traži, njihova će se suradnja nastaviti - kako u okviru astanskih pregovora tako i konkretnih vojnih poteza na terenu. I Moskva to jako dobro zna. A Washington će, ukoliko želi Ankaru pridobiti natrag, morati temeljito promijeniti svoju strategiju prema sirijskom sukobu, prije svega suradnju s tamošnjim kurdskim snagama i radikalnim islamističkim organizacijama koje nisu pod utjecajem Ankare.
Više...
Vader

Lavrov: Macron pokazuje 'kolonijalni stav' pozivajući SAD da ostane u Siriji


nezavisne.com
Pon, 23 Tra 2018 14:16 UTC
Macron
© George Panagakis / Global Look Press
Poziv francuskog predsjednika Emanuela Makrona da se snage iz Sirije ne povuku čak ni po završetku rata protiv terorizma, podsjeća na "kolonijalni stav", izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

"Čuo sam da je nedavno francuski predsjednik Makron pozvao SAD da ne povlače snage iz Sirije čak ni kada i posljednji terorista bude ubijen ili istjeran sa teritorije te zemlje",- rekao je Lavrov novinarima u Pekingu, u komentaru koji je objavljen na sajtu ruskog Ministarstva spoljnih poslova, prenosi Tass.

Francuski predsjednik, istakao je Lavrov, kaže da je neophodno ostati u toj zemlji "skoro na trajnoj bazi i izgraditi novu Siriju".

To je šef ruske diplomatije nazvao "kolonijalnim stavom", poručivši da će Rusija zatražiti od Francuske da objasni ovakav stav.
Više...
Eye 2

Klub propalih aristokrata - skupina G7 - prijeti cijelom svijetu, Rusiji posebno

Nermin N.
logicno.com
Pon, 23 Tra 2018 00:00 UTC
Skupina zemalja G7
Zemlje članice skupine G7 su se dogodile kako treba zadržati sankcije protiv Rusije. Prema riječima ministra vanjskih poslova Kanade, Chystie Freeland, restriktivne mjere protiv Moskve su uvedene "zbog neprihvatljivih akcija Rusije u Ukrajini". Osim toga, sudionici ministarskog sastanka G7 su izrazili jedinstvo o ukrajinskom pitanju i dogovorili se da će podržati Kijev. Sankcije Zapada protiv Rusije su u početku bile reakcija na sukob u Donbasu, za kojeg Sjedinjene Države i EU optužuju Moskvu. Rusija je opetovano je ukazalo na nedokazanu prirodu takvih izjava.

Zanimljivo je da je sastanak ministara vanjskih poslova zemalja skupine G7 u Torontu u velikim dijelom bio posvećen Rusiji, manje ekonomijama ovih sedam zemalja.

The Washington Post naglašava kako je na sastanku ministara vanjskih poslova G7 u Torontu velika pozornost posvećena aktivnostima Rusije u različitim regijama. Autor članka napominje kako su se zemlje ove skupine, nakon što je Rusija lišena članstva u G7 zbog aneksije Krima, vratile na točku na kojoj se utemeljila zajednica, a to je "zaštita demokracije i slobode".

"Diplomati iz sedam vodećih zemalja svijeta su se sastali u Torontu kako bi raspravljali o tome kako se suočiti s Rusijom u Siriji i Ukrajini i Iranu na Bliskom istoku", piše The Washington Post, iako zemlje skupine G7 odavno nisu "vodeće u svijetu", ni po ekonomiji, ni po političkoj težini.

Prema autoru članka, na dvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova zemalja G7 je izražena"opća zabrinutost zbog Rusije".

"Stupanj pogoršanja odnosa između Sjedinjenih Država i Rusije bio je vidljiv primjerom ponašanja Kremlja i terminima koji se najčešće koriste za ključnog protivnika Washingtona - Iran", piše The Washington Post.

Komentar: Uspon Rusije i "Smak svijeta"

Više...
Evil Rays

Vlada u Armeniji ne želi “ukrajinski scenarij”

N.Babić
logicno.com
Pon, 23 Tra 2018 00:00 UTC
Armenija
© musavat.com
Iako su jučer prosvjedni skupovi u Armeniji rastjerani silom, a vođe takozvane oporbe koje su najavile početak "Obojene revolucije" su privedene, situacija u zemlji se još uvijek nije smirila. Jučer ujutro se premijer i bivši predsjednik Armenije, Serž Sargsjan, sastao s vođom "revolucije" Nikolom Pašinjanom, čelnikom stranke "Izlaz", koja je na prošlim izborima dobila 8% glasova, ali je sastanak trajao manje od tri minute. Naime, Pašinjan je u prvoj rečenici od novoizabranog premijera tražio da podnese neopozivu ostavku ili će se "revolucija" nastaviti. Nakon toga je Ministarstvo pravosuđa priopćilo da svatko ima pravo na mirno okupljanje u skladu sa zakonom, a svi prosvjedi koji ograničava temeljna prava drugih ili javni interes će biti razbijeni silom.

Situacija u Erevanu još uvijek nije pod kontrolom vlasti. Stoga je premijer Sargsjan s liderom prozapadne oporbe Pašinjanom i njegovim suradnicima odlučio postupiti mnogo strože nego Viktor Janukovič tijekom "EuroMaidana" u Kijevu. Međutim, noćas se pokazalo da Pašinjan, čak i ako je lišen slobode, još uvijek "daje snagu" prosvjednicima.

EU traži hitno oslobađanje oporbenih čelnika

Oglasila se i Europska unija, koja je zatražila hitno oslobađanje skupine armenskih oporbenih čelnika koji su zatočeni zbog održavanja ilegalnih skupova koji su prerasli u nemire.

"Oni moraju biti pušteni odmah", izjavila je Maya Kosjanchich, glasnogovornica ureda za vanjske poslove EU.

Prema policiji, na prosvjedima u Erevanu je privedeno više od 100 prosvjednika. Jučer je privedeno još dvjesto ljudi, a sedam ih je hospitalizirano. Oporba govori o "nenasilnoj prirodi" prosvjeda i da im je cilj da prerastu u "Baršunastu revoluciju". Vlasti tvrde kako dan prije spriječena velika teroristička akcija. Na različitim mjestima u Erevanu je postavljeno oko 150 bombi, ali je teroristička akcija osujećena, priopćila je Služba nacionalne sigurnosti Armenije

Podsjetimo da je Armenija vrlo nestabilno područje, dok u zemlji, zbog rata s Azerbejdžanom u Nagorno-Karabahu, postoji priličan broj neprijavljenih komada pješačkog oružja i ručnih bombi, što je u zemlju uneseno u obliku "suvenira" ili "trofeja" pri povratku vojnika s bojišta u Karabahu.

Oštra reakcija Europske unije se može objasniti činjenicom da su među zatočenicima bili istaknuti oporbeni političari, uključujući zastupnika Nikola Pašinjana, koji se smatra vođom prosvjeda.

Komentar:
"Obraćam se onima koji žele moju ostavku. Nikol Pašinjan je bio u pravu i ja sam pogriješio. Postoji nekoliko rješenja, ali u nijednom od njih nema mene. Odlazim s mjesta premijera i čelnika Armenije u ime mira, harmonije i tolerancije za sve nas", izjavio je u priopćenju Sargsjan.
Tijekom više dana neprestanih demonstracija je oporba tražila ostavku Sargsjana. Prosvjedi su počeli 16. travnja. 22. travnja se u Erevanu pokušao održati razgovor između Sargsjana i oporbenog vođe Nikola Pašinjana, a tužiteljstvo zemlje je 22. travnja potvrdio uhićenje oporbenih članova parlamenta zemlje Pashinjana, Ararata Mirzojana i Sasuna Mikaelijana za nezakonito održavanja skupova. Danas su pošteni iz pritvora.

Oporba koja je organizirala prosvjede i proglasila "Obojenu revoluciju" je dobila 8% glasova, a zahtjev je bio odlazak Sargsjana. Kao razlog je naveden da je dva puta bio predsjednik, a sada, kada je Armenije od predsjedničke postala parlamentarna republika, izabran je na mjesto premijera. Ostavkom je Sargasjan udovoljio zahtjevima prosvjednika koji su se protivili "vječnoj vladavini jednog čovjeka", ali su rezultati izbora i dalje nepromijenjeni. Njegova Republikanska stranka je osvojila 55% glasova na prošlim parlamentarnim izborima i dalje ima pravo imenovati kandidata za mjesto premijera.

Alternativa je bila uvođenje izvanrednog stanja u zemlji, što je bila tema razgovora koje je jutros Sargasjan vodio s ministrom obrane zemlje.

Rusija: Ostavka Sargsjana je "hrabra odluka"

Čelnik Odbora za euroazijske integracije i odnose sa sunarodnjacima ruske Državne Dume, Leonid Kalašnjikov, rekao je da je ostavka premijera Armenije Serža Sargsjana "hrabra odluka u ovoj situaciji".

"Ostavka Sargsjana je hrabra i mudra odluka u ovakvim situacijama, a ne da je išao na krvoproliće i tjerao specijalne sigurnosne službe na ljude, što je stvarno moglo završiti loše", rekao je Leonid Kalašnjikov.

Prema ruskom dužnosniku zaduženom za odnose s bivšim sovjetskim republikama i euroazijskim saveznicima, ostavke prije svega rezultat pogrešne ekonomske politike posljednjih nekoliko godina, te značajnog pada životnog standarda u zemlji.

"Gospodarska kriza, koju je pratilo osiromašenje stanovništva, plus aktivnosti udruga koje financira Zapad, sve to zajedno je odigralo svoju ulogu i dovelo do eksplozije", zaključio je Kalašnjikov.

U ovom trenutku još nije poznat novi kandidat za premijera, ali će on bez sumnje biti iz iste vladajuće koalicije koja je predložila Serža Sargsjana.

Budući da je zahtjevima prosvjednika udovoljeno, ako se nemiri u zemlji nastave i Nikol Pašinjan krene u javnost izlaziti s novim zahtjevima, na primjer, ponovnim održavanjem izbora ili sastavljanjem tranzicijske vlade, to će biti jasna potvrda odakle se upravlja prosvjedima i bit će zanimljivo vidjeti reakciju parlamentarne većine u Narodnoj skupštini Armenije.

Jutros je ministar obrane Armenije rekao kako ne bi volio vidjeti scenarij uvođenja izvanrednog stanja, ali da o tome ne odlučuje on, nego narodni zastupnici.


Više...
Dollar

Rusija se počela rješavati američkih državnih obveznica

N.Babić
logicno.com
Pon, 23 Tra 2018 00:00 UTC
Rusija se počela rješavati američkih državnih obveznica
U posljednjih nekoliko mjeseci se količina ruske imovine uložena u američke obveznice smanjila za gotovo 12 milijardi dolara. Zašto Ministarstvo financija Rusije prodaje američke državne obveznice i više ih ne smatra pouzdanim financijskim instrumentom pišu RIA Novosti.

U veljači se Rusija riješila američkih državnih obveznica vrijednih 3,1 milijarde dolara. Od početka godine, međunarodne rezerve Rusije u američkim vrijednosnim papirima su se smanjile sa 105,7 milijardi na 93,8 milijardi dolara. Kako prenosi Središnja banka Rusije, trenutno međunarodne pričuve zemlje vrijede 462,4 milijardi dolara, a rastu od ožujka 2015., kada su zbog kratkoročnog učinka sankcija i niskih cijena nafte pale na 356,7 milijardi.

Među glavnim razlozima prodaje američkih državnih obveznica i držanje ruskih rezervi u drugim financijskim instrumentima i zlatu je američki državni dug koji prelazi 20 000 milijardi dolara. Oko trećine tog iznosa otpada na državne investitore. U usporedbi s drugima, paket američkih obveznica kojeg drži Rusija je prilično skroman.

Najviše američkog duga drže Kina i Japan, koji su u američke vrijednosne papire uložili preko 1000 milijardi dolara svaka.

Iranski poučak

Stručnjaci objašnjavaju ruski početak rješavanja američkih vrijednosnih papira činjenicom da Washington ne ispunjava uvijek svoje obveze prema vjerovnicima. Dobar primjer je Iran.

Nakon pobjede Islamske revolucije u ovoj zemlji, Sjedinjene Države su 1979. krenule putem rata sankcijama, kojima su htjeli ugušiti iransku ekonomiju, ali i izbjeći svoje financijske obveze.

Komentar:

Više...
Evil Rays

"Genijalna" ideja Mikea Pompea: Naoružati hrabre Ukrajince i Gruzijce i poslati ih na Rusiju

N.Babić
logicno.com
Pon, 23 Tra 2018 00:00 UTC
Naoružati hrabre Ukrajince i Gruzijce i poslati ih na Rusiju
U Međuvremenu u Rusiji
Čini se da na pozornici svjetskog političkog kazališta, kojeg Zapad vrlo uspješno pretvara u teatar apsurda, dolazi trenutak kada glumci odbacuju svoje prilično surove maske. Sve je postalo očito nakon svjedočenja bivšeg direktora CIA-e, Mikea Pompea , koji se priprema preuzeti čelno mjesto ureda američkog State Departmenta.

Mike Pompeo vjeruje da je prošlo vrijeme "mekane politike" Sjedinjenih Država prema Rusiji. Očigledno to moramo shvatiti tako da će Washington sada u odnosu prema Rusiji poduzeti najstrože mjere.

Zbog tih strašnih izjava o Rusiji su se mnogi zabrinuli i zatvorili oči od užasa, jer izjava Pompea znači da sada nećemo gledati samo u Siriju, nego na cijeli svijet. U međuvremenu, Washington, koji uživa u svom sramotnom napadu na Siriju, pokušava uvjeriti sebe i svoje saveznike u veliku osvojenu pobjedu.

"Pobjeda" je stvarno bila "veličanstvena", takva da ruski protuzračni sustavi nisu ni bili uključeni, a sve je odradila sirijska protuzračna obrana koja je sa sovjetskom tehnologijom od prije 30 godina, iako nadograđenom, presrela više od 70% "pametnih" i iznimno skupih projektila, kojima se na Twitteru hvalio američki polupredsjednik Donald Trump.

Nije čak ni problem što su psiholozi diljem svijeta upalili alarm zbog stanja Donalda Trumpa u kojeg je primjetna sve veća tinejdžerska okrutnost, koja dovodi do zločina koji su posljedica prekomjernog igranja računalnih igara. Prilično je zabrinjavajuće da je u takvom stanju čovjek koji je glavni zapovjednik najveće vojske na svijetu i koji želi očuvati i ojačati američku globalnu hegemoniju.

Jedina stvar koja smiruje jest skrb za američke "pametne" projektile koji koštaju skoro dva milijuna dolara i iznad svakog objekta osjete "ruski duh". Preciznost im je ista kao i Trumpovo hvalisanje na Twitteru.

Kao što sami za sebe kažu, Amerikanci su "izuzetna nacija", stoga nema smisla s njima izravno kontaktirati, što razumiju i u Washingtonu.

Mediji su objavili informacije da je Trump htio bombardirati čak i ruske i iranske ciljeve, ali ga njegov ministar obrane uspio od toga odvratiti. No, to nije bio bilo tko, nego James Mattis, koji je dobio nadimak "Mad Dog" kada je rekao "da je zabavno pucati na tuđe momke".
Više...
Blackbox

Od početka rata sirijski Kurdi idu stranputicom, sada su na povijesnoj prekretnici - Ili i dalje uz NATO savez ili živjeti u miru?

N.Babić
logicno.com
Ned, 22 Tra 2018 00:00 UTC
Od početka rata sirijski Kurdi idu stranputicom, sada su na povijesnoj prekretnici – Ili i dalje uz NATO savez ili živjeti u miru?
Čitajući četiri najveća kurdska portala iz Iraka i Sirije je primjetno da je prilično opao borbeni entuzijazam među kurdskim borcima. Većina članaka je u iračkim kurdskim portalima posvećena predstojećim parlamentarnim izborima u zemlji i ekonomskoj situaciji u autonomnoj regiji Kurdistan, dok se tek usput spominju propali referendum o neovisnosti i gubitak Kirkuka, za kojeg autori portala Ekurd iz Erbila navode da su ga "izgubili kao i sirijski Kurdi Afrin". Slično piše i portal Rudaw, na kojem više nema borbenih izjava i intervjua s hrabrim kurdskim zapovjednicima s bojišta.

Sirijski portal AHNA News je ugasio stranicu na engleskom jeziku i ostala je samo ona na kurdskom arapskom, a uglavnom govori o nedaćama Kurda koji su moraju napustiti Afrin pred turskom agresijom.

Neslužbeno glasilo sirijske kurdske Stranke demokratske unije (PYD) i YPG milicija, Kurdpress, još uvijek gaji iluzije kako će ih američka vojska braniti u slučaju turske agresije. No, autori nisu složni oko ovog pitanja.

Kurdpress 17. travnja piše kako Trumpova administracija američke trupe u Siriji planira zamijeniti arapskim, odnosno koalicijskim snagama zaljevskih monarhija na čelu sa Saudijskom Arabijom, što je plan kojeg je iznio saudijski ministar vanjskih poslova Aled Al-Jubeir.


Komentar: SAD, umjesto svojih vojnika, traže arapske snage i novac za Siriju


Washington na ovaj način misli stabilizirati situaciju u sjeveroistočnom dijelu zemlje, piše kurdski portal, pozivajući se na izjave američkih dužnosnika za The Wall Street Journal.

Prema članku, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton je o tome telefonom razgovarao s čelnikom obavještajnih službi Egipta Abbasom Kamelom, kako bi saznao hoće li Kairo sudjelovati u ovom projektu.

Prije razgovora s egipatskim dužnosnikom, SAD su isto navodno tražile od Saudijske Arabije, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, jer Washington želi da arapski narodi pošalju svoje vojnike na to područje. SAD su razradile ovaj plan s ciljem sprečavanja pojave "sigurnosnog vakuma" u Siriji, koji bi pomogao teroristima "Islamske države" da se vrate u regiju. Okupljanje arapskih snaga koje bi zamijenile američke vojnike je zadaća Trumpovog novog savjetnika Johna Boltona.
Više...