Paradoksalno, svet još uvek nema jedinstvenu strategiju za borbu protiv teških pretnji međunarodnog terorizma. Zemlje koje finansiraju terorizam nisu izložene nikakvim kaznenim merama, dok je Rusija, koja se bori sa pretnjom, opterećena evropskim sankcijama. Jedan italijanski stručnjak dao je svoj „recept“ za borbu protiv terorizma.
Zbog tekuće borbe protiv grozne pretnje međunarodnog terorizma, koji uzvraća udarac širom sveta, Sputnjik Italija razgovarao je sa Ranijerijem Racanteom, italijanskim advokatom i profesorom na Univerzitetu u Bolonji i Univerzitetu Markoni u Rimu. On je, takođe, direktor Opservatorije za pranje novca i finansiranje terorizma Fondacije Bruno Vizentini na Univerzitetu Luis u Rimu i savetnik u odboru za borbu protiv mafije italijanskog parlamenta.

Ni dve nedelje od navodnog hemijskog napada u Kan Šeikhounu u Siriji niko nije tražio protivotrov, grad živi svojim životom, a zona uticaja nije identifikovana, saopštio je poretparol ruskog ministarstva obrane, Igor Konašenkov.

"Ni meštani, ni lažni spasitelji nisu zatražili lekove ili protivotrov", rekao ne Konašenkov i dodao da je jasno da poput Iraka ili Libije, ni tamo ne planira da se sprovede opsežna istraga.

Prema njegovim rečima jedini dokazi događaja jesu "snimci Belih šllemova".

On je istakao da SAD, Velika Britanija i evropske televizije nisu predstavile još nijednog "heroja spasitelja".

Moskva osuđuje teroristički napad na kolonu izbeglica koji je izvršen tokom vikenda u Siriji i smatra da je on bio moguć zahvaljujući nekonstruktivnom pristupu Zapada u borbi protiv terorizma, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije.


U subotu je automobil-bomba, za čijim se volanom nalazio bombaš-samoubica, eksplodirao u blizini autobusa koji su prevozili u Alep evakuisane stanovnike šiitskih sela Fua i Kefraja u predgrađu Idliba. Evakuacija se obavljala prema dogovoru Damaska sa borcima koji kontrolišu naselja. U napadu je poginulo više od 130 osoba.

„Snažno osuđujemo varvarski teroristički napad na kolonu izbeglica. Smatramo da ovaj zločin mora da dobije odgovarajuću procenu svih članova međunarodne zajednice. Bez sumnje, ovaj incident je bio moguć zahvaljujući nekonstruktivnom pristupu Zapada u borbi protiv međunarodnog terorizma u Siriji. Nedvosmisleno ispoljavanje politike dvostrukih standarda predstavlja akt američke oružane agresije na suverenu Siriju 7. aprila. Zbog toga su se teroristi ohrabrili i poverovali u sopstvenu nekažnjivost“, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva.

„Sa svoje strane, Rusija će nastaviti da se odlučno bori protiv terorizma na sirijskom tlu i pomaže svim onim Sirijcima koji su, bez obzira na svoje političke simpatije, spremni za ozbiljno pronalaženje mirnog rešenja vojno-političkog sukoba u Siriji i konsolidovanu borbu protiv terorista DAEŠ-a, Nusra fronta i drugih“, ističe se u saopštenju Ministarstva spoljnih poslova Rusije.

Stručnjak za naoružanje s prestižnog američkog univerziteta MIT tvrdi da je napad hemijskim oružjem u Kan Šejkunu u Siriji izrežiran, prenosi Jahu njuz.

Kako se navodi, profesor Teodor Postol je pregledao dokumentaciju američkih vlasti o napadu i smatra da se iz nje ne može zaključiti ko je izveo napad.

"Zvanični izveštaj o napadu ne pruža konkretne dokaze da je Bašar el Asad odgovoran za napad i podaci pokazuju da je verovatnije da je napad izveden sa zemlje", navodi se u izveštaju profesora.

Kako kaže, on je pažljivo ispitao izveštaj koji je objavila Bela kuća o napadu 4. aprila u kome su stradale na desetine civila, među kojima je bilo i dece, i smatra da dokazi ukazuju upravo na napad sa zemlje.

Prema verziji zvaničnika SAD i njihovih saveznika, Asadov režim je izveo napad iz vazduha zabranjenim hemijskim naoružanjem, dok Sirija i Rusija odbacuju optužbe i optužuju zapadnu koaliciju da je inscenirala napad.

Nakon radikalnog zaokreta za 180 stupnjeva u Trumpovoj vanjskoj politici, barem u odnosu na predizborna obećanja, vrijeme je da se obrati pozornost na izbor njegovih suradnika i shvati koliki utjecaj na odluke predsjednika ima Jared Kushner, koji je Trumpa pretvorio u taoca američkog establishmenta i onih protiv kojih je novi stanar Bijele kuće najavio oštar obračun.
Muž predsjednikove kćeri Ivanke, Jared Kushner, jedna je od najkontroverznijih ličnosti Trumpove administracije. Na početku predizborne kampanje su ga mediji često spominjali kao stidljivog mladog čovjeka, tihog i ljubaznog u svojim nastupima, suštu suprotnost Trumpovom eksplozivnom i često drskom karakteru. Nakon što ga je Trump imenovao za svog višeg savjetnika, počele su pljuštati optužbe za nepotizam.

Tokom vikenda fregata britanske Kraljevske mornarice pratila je četiri ruska broda dok su plovili preko Lamanša na putu do Atlantskog okeana. Ruski brodovi iskoristili su pravo slobodne tranzitne plovidbe. Međutim, britanski tabloidi ubrzo su pokušali da od običnog događaja naprave priličan diplomatski incident.
U subotu je u Ministarstvo odbrane Velike Britanije izdalo saopštenje u kojem se navodi da je fregata „Saderland“, tip 23, naoružana protivbrodnim, protivvazdušnim i protivpodmorničkim raketama i naprednim elektronskim ratnim sistemima, dobila zadatak da prati i posmatra rusku pomorsku grupu koja se sastoji od dvije korvete, tankera i tegljača koji je trebalo da prođu kroz Lamanš krajem dana.

Rusija je reagirala na izjavu američkog potpredsjednika Mikea Pencea koji je rekao kako je SAD "izgubio strateško strpljenje" oko Sjeverne Koreje - ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, poručio je kako se nada da to ne znači da će se nedavni sirijski scenarij ponoviti i u Sjevernoj Koreji.

"Nadam se da se neće dogoditi jednostrana akcija kakvoj smo svjedočili nedavno u Siriji. Također se nadam da će Trump slijediti politike kakve je isticao za vrijeme izborne kampanje", rekao je Lavrov.

No, izgleda kako je Trump odlučio krenuti sasvim drugačijim putem. Potpredsjednik Pence je, za vrijeme posjete Južnoj Koreji, poručio: "Svijet je svjedočio odlučnosti Donalda Trumpa u Siriji i Afganistanu".

Obilježavajući Dan palestinskih zatvorenika i 50 godina od uspostave ozloglašenih izraelskih vojnih sudova koji redovno podižu optužnice i sude palestinskim civilima, uključujući 12-godišnju djecu, Palestinsko vijeće organizacija za zaštitu ljudskih prava (PHROC) u ponedjeljak je zatražilo međunarodnu zaštitu palestinskih političkih zatvorenika.

Vijeće je također zatražilo da se okonča trenutno kolektivno kažnjavanje od strane izraelskih okupatorskih snaga, administrativna pritvaranja, nepravedna suđenja, nelegalno premještanje i deportacija pritvorenika, izvještava palestinska novinska agencija WAFA.

Procjenjuje se da je od početka okupacije Zapadne obale 1967. godine, uključujući Istočni Jeruzalem i Pojas Gaze, oko 800.000 Palestinaca ili 20 posto palestinske populacije bilo pritvoreno od strane okupatorskih vlasti. Izrael trenutno drži oko 6.300 palestinskih političkih zatvorenika, 300 djece i oko 56 žena (uključujući 13 djevojčica), te oko 500 Palestinaca u administrativnom pritvoru (uključujući dvoje djece) koje drže na neodređen period bez optužbi ili suđenja.

"Ove godine se obilježava 50 godina torture palestinskih političkih zatvorenika kroz historijski endemski vojni sistem, sa raznim vrstama fizičkih i psihičkih mučenja i zlostavljanja, uključujući premlaćivanja, uvrede, držanje u ponižavajućem položaju, nedostatak sna, izolacija i držanje u samici, prijetnje seksualnim nasiljem i hapšenjem članova porodice, koji traju i dan danas", saopćilo je Vijeće.

PHROC navodi da su mete hapšenja žene, djeca, članovi Palestinskog zakonodavnog vijeća, te aktivisti građanskog društva.

Također, s obzirom da se sve palestinske političke partije smatraju ilegalnim organizacijama, Palestincima se onemogućava sudjelovanje u bilo kakvom obliku civilnih i političkih aktivnosti. Oni se tako kriminaliziraju za bilo kakav oblik otpora protiv dugotrajne ratoborne okupacije od strane izraelskih snaga, kazalo je Vijeće.

Vijeće je pozvalo Međunarodni sud pravde da pod hitno otvori istragu slučajeva palestinskih zatvorenika i pritvorenika, te da pozove na odgovornost one koji su mučili, izvršavali pogubljenja bez suđenja, na silu premještali i nasumično pritvarali Palestince.

Gledao sam ovih dana na tv američki ratni film o Vijetnamu, iz starih, slavnih vremena. I nešto kontao, ako su se u Vijetnamu onako satirali buljuci neprijateljskih vojnika i onako pobjeđivalo u izgubljenom ratu, kako li je tek moralo biti tamo gdje su nadmoćno pobijedili. Kao u Iraku, recimo, pa Libiji, a evo započinju i u Siriji... Valjda čudna koincidencija, John McCain, čuveni američki heroj iz »Vijetnama« baš se tih dana vrtio po regionu. Onda mi je, uz malo bosanske šege, palo na pamet kako su, zapravo, njemu u čast i prikazali na HRT-u onaj film o pobjedama u Vijetnamu. Kad već nisu na slovenačkoj TV gdje je bio dan ranije. Doduše, današnjeg senatora iz Arizone, predsjednika senatskog Odbora za naoružanje (a za što drugo?) su u Vijetnamu 1967. zarobili, bacili u tamnicu, i razmijenili tek šest godina kasnije. U penziju je otišao osam godina poslije kao heroj sa činom kapetana bojnog broda. Zločesti Trump ga je prije izbora tim povodom malo pecnuo kazavši kako u Vijetnamu nije bio heroj nego zarobljenik ali dobro, šala mala. Takva je liberalna politika u velikim demokratskim državama koje uvijek pobjeđuju u filmovima, a ponekad i u zbilji.

Onda sam uz TV dnevnik shvatio da stvar nije za šegu. Vidim, McCain heroj, mornarički akademac, unuk i sin dvojice mornaričkih admirala, dva puta republikanski kandidat za predsjednika SAD i oba puta gubitnik, jednom (u predizborima) od G. W. Busha (2000.), drugi put od Baracka Obame (2008), odjednom je u Opatiji sa nasmijanom predsjednicom države. Njih dvoje na šminkerskoj fotografiji uz ogradu, a iza sinje more. U priopćenju je da ga je KGK pozvala na »nastavak redovnog dijaloga«.

I kao uvijek u tim »redovnim dijalozima« rečene su lijepe riječi o sjajnoj saradnji dviju armija itd. Naravno i o NATO-u i sjajnoj granitnoj obrani. Onda je senator nastavio u Dubrovnik na sastanak sa premijerom Plenkovićem i pripadajućom svitom. Opet uz sinje more. Čuo se i kompliment o »jednom od najljepših gradova na svijetu«. Slatko. Malo o energetici, ekonomiji, pa o o sigurnosti, vojsci, koja o Agrokoru (znači lukavi Rusi su blizu, crveni alarm!). O vojnom partnerstvu, normalno. Ipak, nikako da se otkrije o čemu se ovdje, zapravo, radi. Otkud uopšte ovakva posjeta kao grom iz vedra neba. Kapetan bojnog broda i senator predsjednicima i premijerima nešto je morao kazati važno, novo i obavezujuće. I povrh svega, roditeljski. Nježno a bez pogovora.

No, kad je ljuti al pravedni vijetnamski heroj stigao dan kasnije u Beograd bivšem premijeru i novom predsjedniku Srbije Vučiću, i siti se ispričali, Amerikanac je izvjesno i tamo priopćio nešto jako važno. Nije bez veze potegao na toliki put, a kod kuće počinje sudačka nadoknada sa Rusijom. Svi su primjetili da McCain nije komentarisao ono Vučiću najvažnije - ni Kosovo ni NATO pakt. Srbija je čula što je htjela a i rekla »glasniku« iz daljine što joj je važno. Nekako je pomalo nezgodno samo po sebi to što je »vlasnik Odbora za naoružanje« došao u Beograd netom nakon komemoracija povodom američkog bombardovanja grada prije 18 godina. Amerikanac će time samo podvući značaj svoje »operacije« i potvrditi da povodom onih bombi danas nema nikakvu grižnju savjesti. A porušiti i za ubuduće gdje hoće ima se šta. Ne putuju Amerikanci malima nigdje na svijetu baš bez razloga.

Kina i Rusija poslale su špijunske vojne brodove da prate američku grupu nosača aviona koja se zaputila ka severnokorejskim vodama, navode japanski mediji, u trenutku kada rastu tenzije zbog nuklearnih ambicija Pjongjanga.

Tramp je u taj region poslao grupu brodova američke mornarice na čelu s nosačem aviona “Karl Vinson”, što se smatra signalom Pjongjangu, a tu grupu je opisao kao “armadu”, dodavši da su poslate i podmornice koje su “daleko moćnije od nosača aviona”, navodi britanski “Telegraf”.

List “Jomjuri Šimbun” tvrdi, pozivajući se na “više izvora u japanskoj vladi”, da su Kina i Rusija “poslale obaveštajne brodove svojih mornarica kako bi krenuli u poteru za američkim nosačem aviona Ju-Es-Es Karl Vinson”.

Kineski i ruski brodovi “jačaju aktivnosti upozoravanja i nadzora u vodama i vazdušnom prostoru u toj oblasti“, navodi najveći japanski dnevnik, prema pisanju sestrinske publikacije na engleskom “Džapan njuz”.

Peking je zatražio pomoć Rusije u cilju sprečavanja krize zbog Severne Koreje prošle nedelje, dok u Kini raste zabrinutost da je američki predsednik Donald Tramp na putu da sa Severnom Korejom uđe u sukob zbog programa naoružanja Pjongjanga, navodi “Telegraf”.

Istovremeno, pojavili su se navodi da su turističke kompanije u Kini obustavile vođenje turističkih grupa u Severnu Koreju, koja je ranije bila popularno odredište kineskih turista.

Mediji su prošle nedelje objavili i navode da je kineska nacionalna aviokompanija “Er Čajna” obustavila letove iz Pekinga do Pjongjanga jer se broj putnika drastično smanjio.