Nakon napada od strane Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Francuske na Siriju, Rusija je Damasku isporučila dodatne raketne sustave protuzračne obrane "Pancir S1", za RIA Novosti je izjavio izvor iz ruskog Ministarstva obrane.

Istaknuo je kako, unatoč ranijim izjavama o spremnosti za isporuku Siriji raketnih sustava S-300 velikog dometa, oni još nisu u Siriji. Međutim, prema njegovim riječima, "govori se o dodatnoj seriji sustava "Pancir S1″, koji su prošli tjedan sirijskoj vojsci isporučeni u gradu Tartusu".

Prema ruskom Ministarstvu obrane, ranije je objavljeno da je "Pancir S1" pokazao najveću točnost od svih proturaketnih sustava koji su se koristili u obrani od napada zapadnih zemalja na Siriju. Naime, 25 raketa koje je ispalio "Pancir S1" su presrele 23 neprijateljska projektila. S-125 je ispalio 13 protuzračnih raketa i pogodio pet ciljeva. Sirijski sustavi S-200 su lansirali osam raketa, ali nisu pogodile metu.

Nakon toga je sirijska vlada odlučila ojačati obranu vojnih objekata u zemlji dodatnim sustavima "Pancir S1". Rusija je isporučila ove sustave i oni će biti raspoređeni na mjestima koja su do sada štitili samo sustavi S-200 i S-125.

Mediji su 23. travnja izvijestili kako bi Rusija uskoro Siriji mogla početi isporučivati sustave S-300 "Favorit". Međutim, iako je i sam rekao kako Rusiju više ništa ne sprečava da to učini, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je izjavio kako u ovom trenutku nema konkretnih pregovora o pitanju isporuke sustava S-300 Siriji.

Diplomatski izvor je jučer za RIA Novosti rekao kako Moskva Siriji nije isporučila sustave S-300 i tako opovrgnuo izjavu sirijskog veleposlanika u Rusiji Riyada Haddada.

Vlasnici i rukovoditelji njemačkih tvrtki koje posluju s Rusijom su priopćili kako tijekom njenog posjeta Sjedinjenim Državama njemačka kancelarka Angela Merkel treba otvoreno kritizirati nove američke sankcije protiv Rusije.

Ovaj je stav podržalo 79% predstavnika njemačkih tvrtki koje posluju na ruskom tržištu, izvijestila je Njemačko-ruska vanjskotrgovinska komora.

Samo 19% ispitanika je izjavilo da bi vlada Njemačke ove ciljeve trebala postići iza kulisa i da ne bi trebala otvoreno kritizirati nove američke sankcije, piše Deutsche Welle.

Tvrtke koje su sudjelovale u istraživanju su rekle da su izravno pogođene sankcijama protiv tvrtki ili pojedinaca s kojima surađuju i očekuju smanjenje prometa ove godine.

U ovom trenutku je 68% njemačkih tvrtki navelo da su im sankcije uzrokovale "jake ili vrlo jake" štete, a 12% je prijavilo "slabe" posljedice.

"U smislu cjelokupnog njemačkog poslovanja u Rusiji, postoji opasnost od više milijardi eura gubitaka", izjavio je predsjednik Njemačko-ruske vanjskotrgovinske komore Matthias Shepp.

Rekao je kako u najgorem slučaju gubitak njemačkih tvrtki u Rusiji zbog američkih sankcija može doseći iznos od 1,5 milijardi eura.

"Kratkoročni gubici u tekućoj financijskoj godini se procjenjuju u stotinama milijuna eura i mogu doseći do 377 milijuna eura. Srednjoročni gubici, prema konzervativnim procjenama, neće biti manji 820 milijuna eura", rekla je Njemačko-ruska vanjskotrgovinska komora.

Osim toga, dio njemačkih političara poziva na ublažavanje sankcija protiv Rusije, jer Berlin trpi nepotrebnu štetu zbog američkih odluka.

Penzionisani američki generali i admirali, njih 109, traže od zvaničnika da ne prihvate nominaciju Đine Haspel za novu šeficu CIA.

Njihov glavni argument je da je Haspelova bila "lično umešana u torturu", a traže i da se skine oznaka "tajno" sa izvešataja o kontroveznim saslušanjima.

Haspelova je inače u medijima poznata kao "kraljica torture".

Generali i admirali koji su potpisali peticiju navode da je problematično postaviti nekoga ko je lično bio umešan u torturu na važnu poziciju u američkoj obaveštajnoj zajednici.

Njihovo pismo objavljen je na sajtu "Hjuman rajts first", a među značajnim ličnosima koje su stavile svoj potpis su i bivši šef američke vojske za Evropu Dejvid Medoks i bivši komandant marinaca Čarls Krulak.

Oni navode da je Đina Haspel vodila "crni" zatvor CIA, kao i da je nadgledala program istrage, koji je "loše vođen i u kojem je bilo zlostavljanja".

Iako, kako se navodi, sa jedne strane postoji opravdanje kada je u pitanju njeno profesionalno iskustvo, i dalje "nema opravdanja za umešanost u torturi".

"Katastrofalna poruka bi bila imenovati za šefa CIA nekoga ko je lično bio umešan u ovako mračno poglavlje naše nacionalne istorije", navodi se u dokumentu.

Prosvjedi u Nikaragvi se postupno pretvaraju u oružani sukob između policije i prosvjednika.

Prema lokalnim medijima, više od 120 policajaca je ozlijeđeno, a dvojica su ubijena. Među prosvjednicima je broj žrtava već premašio 1000, a broj mrtvih je, prema različitim procjenama, od 30 do 50 ljudi.

Prosvjedi u Nikaragvi su izbili 18. travnja, usprkos predloženoj reformi vlade koja predviđa povećanje doprinosa za poslodavce, koji će se slijevati u radničke fondove socijalnog osiguranja.

Prilično je neobjašnjivo da "radnici", "seljaci" i "studenti" prosvjeduju u zemlji u kojoj predsjednik Daniel Ortega, koji je 2016. na izborima potvrdio mandat s dobivenih 72,44 glasova, prosvjeduju protiv politike vlade koja jača prava širokim slojevima stanovništva i ne dozvoljava samovolju multinacionalnih korporacija.

Nije teško otkriti tko stoji za sad već oružane pobune jednog dijela oporbe nezadovoljne ishodom izbora. Ovo nije prvi put da prosvjedi u Nikaragvi ometaju projekt izgradnje kanala između Atlantskog oceana i Pacifika kojeg grade kineske kompanije.

Iako je francuski predsjednik Emmanuel Macron prije samo tri dana izjavio kako nema "plana B" za iranski nuklearni sporazum, nakon posjete Washingtonu je promijenio mišljenje i sada tvrdi kako se sporazum može "proširiti", što je želja Donalda Trumpa.

Naime, "proširenje" bi značilo da se kao uvjet za ukidanje sankcija, osim nuklearnog sporazuma, zabrani i iranski raketni program, omogući pristup vojnim objektima koji nisu označeni kao potencijalna postrojenja bivšeg nuklearnog programa i druge želje Washingtona koje Iran neće ispuniti.

Francuski predsjednik Macron je u utorak rekao kako želi raditi na novom sporazumu s Iranom koji bi za pregovaračkim stolom okupio predstavnike zemalja iz regije.

Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Francuska, uz neupitnu podršku većine svojih posilnih, vojnu operaciju u Siriji minule subote proglasili su pobjedom. Bizarno, Francuzi i Englezi pokazali su veći ushit time nego ključni igrač u storiji, Amerikanci. Rusija sa saveznicima nije pokazala nikakvu euforiju mada sa saveznicima nije poražena. Posebno i važno - ne dugoročno. Assad je reagirao onoliko koliko je očekivano. Pobjedničke radosti iskazao je narod na ulicama Damaska. I privrženost režimu. Ruska vojna alijansa utvrdila je »šta i kako dalje«.

Crne slutnje zvaničnih pobjednika sa Zapada, a posebno onih malih uz njihovo skute imaju osnova. Ruski saveznici sada će dobiti i ona oružja od Moskve koja nisu imali. Uz ostalo i S-300 anti-raketne sisteme što su noćna mora svakom napadaču sa brodova i iz aviona. Uz mnoge druge »alatke« koje su do sada uglavnom služile za prepadanje i odvraćanje. Priča nije završena.

Dokaz kako napadači vjeruju da su pobijedili jesu uslovi koji se sada postavljaju Rusiji na političkoj sceni. Tako London u UN-u ultimativno isporučuje četiri uslova Moskvi »za mir u Siriji«. Sva četiri polaze od etablirane logike: Sve što kažemo je neupitna istina. Ako se i dokaže suprotno, to ništa ne mijenja i zove se »fake news«. Dakle, veli Karen Pierce, stalna predstavnica GB u UN-u, da prvo, sirijski program hemijskog oružja mora biti zaustavljen, a zalihe uništene. O najmanje šeszdesetak dokazanih hemijskih napada od strane terorista i o njihovim laboratorijama i »proizvodima« isporučenim sa Zapada, ni riječi. Ne pominje se više ni potvrda svjetske organizacije za borbu protiv hemijskog oružja kako je sve sirijsko u vezi sa time uništeno 2014.

Drugi uslov je doista providan, mada zvuči humano i logično: Odmah zaustaviti neprijateljstva u skladu sa svim rezolucijama VS UN-a! Izglasavanih sedam godina. Jasno, ekskluzivni izvor neprijateljstava je samo Assad. Teroristi i oni što su ih izmislili sebe radi i doveli u Siriju ne pominju se. ISIL, Al Nusra ili onaj Jaish Al Islam iz Doume tamo, kao da biju bitku za oslobađanje Sirije i mir u svijetu !

Naivnima je posvećena treća tačka: Poziv na »povratak u pregovarački proces u Ženevi«. Podrazumijevaju se najmanje dvije stvari, sasvim izvan realnosti u Siriji. Prvo je da Ženeva, onako kako je sve ovo smišljeno od početka a protiv Sirije, Rusije, Irana i njihovih partnera - za ženevski sto dovodi kao priznate, amnestirane i legalizirane predstavnike svekolikog zla koje se nakotilo u Siriji. Naravno u ime »demokratizacije«, znači svrgavanja tamošnjeg režima. Riječ je o pozivanju na pregovore između predstavnika države članice UN-a, ma koliko se kosa na glavi dizala mnogima povodom njih, i klasičnih terorista koji su odigravali ulogu »proxy« armija u korist onih što bi da u Siriji beskonačno uzimaju ono što su uzimali decenijama, pa počelo da im se izmiče. Mnogi resursi i stara a sada i novotkrivena nalazišta nafte i plina. Prijetnja je i tamošnje samosvjesno podizanje na noge i oslobađanje koje postaje glavna prepreka za dotadašnju pljačku.

Nakon što je pod pritiskom "Obojenih revolucionara" premijer Armenije Serž Sargsjan podnio ostavku, dužnost premijera privremeno vrši njegov zamjenik Karen Karapetjan. Obojica su čelnici vladajuće Republikanske stranke u Armeniji, koja ima većinu u Narodnoj skupštini.
Nikol Pašinjan, iz oporbene stranke Izlaz, koji je proglasio i vodi "Obojenu revoluciju", nakon što je uspio ostvariti prvi cilj, smjenu premijera Sargsjana, sada želi preuzeti vlast u zemlji, iako je njegova stranka na prošlim izborima dobila samo 7,78% glasova. Nakon što je zbog ilegalno održavanih skupova i izazivanja nasilnih nereda u zemlji bio pritvoren dva dana, jučer je poručio kako želi mirnu tranziciju vlasti, a ako se to ne dogodi, tražit će izvanredne prijevremene izbore.

Sastav armenske Narodne skupštine

Prije svega, podsjetimo kako izgleda aktualni saziv Narodne skupštine Armenije koja ima 105 narodnih zastupnika. To znači da stranka ili koalicija većinu ima s 53 zastupnička glasa i može birati premijera i vladu.

Čini se kako se Izrael polako miri s činjenicom da će Rusija isporučiti Siriji protuzračne sustave S-300, što je izraelska vlada prije tjedan dana označila kao prijelaz "crvene crte" po sigurnost izraelske države. O tome svjedoče i 24. travnja objavljene riječi izraelskog ministra obrane Avigdora Liebermana od strane tamošnjeg medija "Y net News.com".

Izrael će odgovoriti napadom ukoliko Sirija protiv njegovih zrakoplova primjeni raketne sustave koje može dobiti iz Rusije, izjavio je u utorak Avigdor Lieberman u svom intervjuu spomenutom izraelskom mediju.

Prvi put komentirajući informacije o mogućoj isporuci ruskih PZO sustava S-300 Siriji, Lieberman je izrazio uvjerenje, kako Moskva nije zainteresirana za trenje s Izraelom i da Izrael ne traži napetosti u odnosima s Rusijom.

"Nama je nužno da oružja, koje Rusija isporučuje Siriji, ne budu iskorištena protiv nas. Ukoliko oni budu upotrebljeni protiv nas, mi ćemo djelovati protiv njih", izjavio je Lieberman. "Ukoliko netko bude pucao po nama, mi ćemo odgovoriti, neovisno o tome je su li tamo S-300, S-700 ili bilo što drugo", kazao je izraelski ministar obrane.

Podsjetio je, također, kako se u Siriji već nalaze sustavi S-300 i još moderniji S-400, u sastavu ruske vojne grupe. Lieberman je kazao kako njihova nazočnost na terenu ne ograničava operacije izraelskih zračnih snaga u susjednoj državi, davši visoku ocjenu koordinaciji izraelske i ruske vojske u izbjegavanju opasnih incidenata.

Međutim, to što ruska vojska nije sprječavala izraelske zrakoplove koji djeluju po ciljevima na sirijskom tlu, ne znači kako to nije i neće i dalje činiti sirijska vojska. Ona se i do sada svojim starim sovjetskim PZO sustavima suprostavljala izraelskim zrakoplovima i ispaljenim raketama kada je god to bila u mogućnosti, pa je teško vjerovati kako isto neće činiti i s puno učinkovitijim sustavima S-300. Zašto bi ih onda, uostalom, i nabavljala? Na kraju krajeva, ti su sustavi obrambenog, a ne napadačkog karaktera, a stvar je procjene zemalja koje smatraju kako imaju pravo samostalno vojno djelovati u sirijskom zračnom prostoru, hoće li se nakon njihovog stavljanja u operativnu funkciju željeti izlagati pojačanom riziku po sigurnost njihovih zračnih snaga ili ne. Ruski vojni izvori otovreno najavljuju izgradnju ešalonizirane sirijske protuzračne obrane, koja je sada puna "rupa" i nasumice postavljenih starih PZO sustava - uglavnom u blizini strateški važnih naselja i objekata, što će nedvojbeno imati za posljedicu učinkovitiji nadzor i zaštitu sirijskog neba od strane Sirijske arapske vojske.

Saudijski ministar vanjskih poslova Adel al-Jubeir je u utorak, 24. travnja, izjavio, kako Katar mora poslati svoju vojsku u Siriju, ukoliko ne želi ostati bez američke vojne pomoći.

"Katar mora platiti prisustvo američke vojske u Siriji i mora poslati svoju vojsku u Siriju prije nego američki predsjednik obustavi zaštitu Katara kroz američku vojnu bazu na njegovom teritoriju", objavilo je Jubeirove riječi saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova. Ministar je također kazao, kako će, u slučaju da Sjedinjene Države prestanu osiguravati katarsku sigurnost, tamošnji režim biti svrgnut za manje od tjedan dana.

Podsjećamo: od lipnja prošle godine tzv. arapski kvartet - Saudijska Arabija, UAE, Egipat i Bahrein, prekinuo je diplomatske i svake druge odnose s Katarom, optuživši ga za sponzoriranje terorizma.

Kako potvrđuje Bloomberg, za početak svog novog mandata je ruski predsjednik Vladimir Putin odlučio povećati proračunska izdvajanja za obrazovanje, zdravstvo i infrastrukturu i izdvojiti 10 000 milijardi rubalja, što je oko 162 milijarde dolara.

To znači da je ruski predsjednik odlučio povećati iznos za zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturuu odnosu na onog kojeg je naveo tijekom godišnjeg obraćanja pred oba doma ruskog parlamenta 1. ožujka.

Ovaj korak je dio šestogodišnjeg plana kojim se ruski predsjednik želi boriti protiv pada životnog standarda, kojeg je detaljnije pojasnio u govoru u ožujku. Bloomberg je citirao svoje izvore u Kremlju, koji su htjeli ostati anonimni, obzirom da dokument još nije javan.

Međutim, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je potvrdio vijest i rekao kako je dekret gotovo spreman i Putin će ga uskoro potpisati.

Upitan radi li se o 10 000 milijardi rubalja, Dmitrij Peskov rekao kako se temelji na različitim stavkama o kojima ne želi ulaziti u detalje.

Neki od novih izdataka bit će nadoknađeni smanjenjem u drugim područjima. Naime, novi proračun, nakon nekoliko godina uzastopnog rasta, predviđa smanjenje vojne potrošnje. Pojedinosti o tome kako će se financirati izdaci za zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu vjerojatno neće biti navedeni u prvom priopćenju i analitičari Bloomberga nagađaju gdje će Rusija pronaći ova sredstva. Osim smanjenja vojne potrošnje, neki spominju i uvođenje 4% poreza na promet, iako nema potvrde ni za jednu od ovih mjera.

No, svi se slažu kako će ovo biti najveće povećanje socijalne potrošnje od njegove posljednje kampanje 2012. godine.

Rusija se sve više udaljava od Sjedinjenih Država i Europske unije, koji su joj nametnuli sankcije, stoga Vladimir Putin traži načine da gospodarstvo vrati na visoku stopu rasta. Prošle godine je recesija zaustavljena i zemlja je ušla u razdoblje gospodarskog rasta. Rezerve Rusije su se gotovo vratile na "graničnu crtu" od 500 milijardi dolara, koliko su iznosile prije sankcija, a gospodarstvo postaje sve više samodostatno. U prilog Rusiji idu i visoke cijene nafte i energenta općenito, jer se barel Brenta već neko vrijeme prodaje za više od 70 dolara. Jutros se barel nafte tipa Brent, koju izvozi Rusija, prodavao za 75 dolara, da bi poslijepodne "pao" na 73,96 dolara. Prošlog tjedna je Brent koštao više od 74 dolara po barelu. Podsjetimo da je ruski proračun temeljen na cijenama nafte od 40 dolara po barelu.