Glavna urednica MIA "Rusija sevodnja" i RT Margarita Simonjan izjavila je da izveštaj Kongresa SAD u kojem se Rusija optužuje za mešanje u američke predsedničke izbore 2016. godine, bez obzira na veliki obim, ne sadrži nikakve dokaze ili bilo kakve značajne činjenice.

"Američki obaveštajci su objavili novi izveštaj o tome kako smo se umešali u njihove izbore. Evo kratkog rezimea 243 stranice: 1. Dokaza o mešanju nema; 2. Potrošili smo 30 dolara na dva tvita i ta dva tvita su srušila njihovu demokratiju; 3. Kritikovali smo i Hilari i Trampa, ali Hilari češće, a to je vrlo uvredljivo; 4. Ništa više interesantno, razlaz", napisala je Simonjanova na Fejsbuku.

Ranije je Kongres SAD objavio izveštaj o navodnom ruskom mešanju u američke izbore, prema kojem Obaveštajni komitet Kongresa SAD nije našao dokaze za zaveru štaba Donalda Trampa i Rusije.

Predsednik SAD Donald Tramp je izjavio da nakon objavljivanja izveštaja treba da se okončaju optužbe da je njegov predizborni štab bio u zaveri s Rusijom.

On je, takođe, rekao da vodi najstrožu moguću politiku prema Rusiji, ali da se zalaže za to da dve zemlje poboljšaju svoje odnose.

Stalni predstavnik SAD pri Organizaciji za zabranu hemijskog oružja svesrdno se potrudio da njegove kolege ne dođu na konferenciju za novinare o situaciji u sirijskom gradu Dumi, koju su organizovale ruska i sirijska delegacija u OZHO, saopštio je stalni predstavnik Rusije pri ovoj međunarodnoj organizaciji Aleksandar Šuljgin.

"Otvoreno ću reći da na konferenciji za novinare nije bilo zapadnih partnera. Ni Francuza, ni Amerikanaca, ni Engleza. Pored toga, učinili su sve što su mogli, američki predstavnik je iz petnih žila nastojao da odvrati ostale svoje saveznike od učešća u ovom brifingu", rekao je Šuljgin.

Diplomata je objasnio da se "oni boje da pogledaju istini u oči, da se boje da vide malog Hasana koji će raskrinkati njihovu laž".

Ranije je u sedištu OZHO održana konferencija za novinare uz učešće svedoka tobožnjeg hemijskog napada. Na konferenciji je učestvovalo 17 Sirijaca, među kojima i porodica dečaka Hasana Dijaba, koji je ranije ispričao kako je angažovan da učestvuje u izrežiranom video-snimku hemijskog napada čiji su autori pripadnici "belih šlemova".

Središnja banka Rusije je u ožujku ove godine kupila dodatnih 9 tona zlata. Od 1. travnja je obujam monetarnih rezervi u zlatu središnje banke dosegao je 1891 tona.

Tijekom mjeseca je Središnja banka Rusije povećala zalihe zlata za 0,5%.

Istovremeno, vrijednost zlata u rezervama ostala je gotovo jednaka, 80,48 milijardi dolara i čini 17,6% ukupnih pričuva.

Ukupno je u prvom tromjesečju 2018. Središnja banka Rusije kupila 53 tone zlata. Posljednjih godina Moskva aktivno kupuje zlato. U razdoblju od 2014. do 2017. je kupila 802 tona zlata, od čega u 2017. godini 224 tone.

Ovaj je trend primjetan i u Kini, dok ostale zemlje zlatne rezerve vraćaju iz inozemstva. Ove je godine Turska zlato vratila iz Sjedinjenih Država, od kojeg je dio pohranila u Europi, posebice u Londonu , a dio u Banci za međunarodna poravnanja u Švicarskoj.

Narodna banka Mađarske je zbog straha od buduće "geopolitičke krize" u ožujku potvrdila da je vratila 3 tone zlata iz Londona. Njemačka je također uspjela vratiti 53 780 zlatnih poluga iz Pariza i 940 tona zlata iz Londona. Australija i Nizozemska su nedavno također vratile velike količine rezervi zlata.

Rusija je to uradila prije dvije godine i vratila oko 100 tona zlata koje je bilo pohranjeno u trezorima američkog financijskog diva Citigroup Inc.

Čak je i pokojni predsjednik Venezuele Hugo Chavez uspio vratiti 39 od 300 tona zlata iz depozita iz Sjedinjenih Država.

Tu je i Kina, koja je odlučila da juan mora postati međunarodna valuta, ali sa "zlatnim standardom", od koje je američki predsjednik Nixon ukinuo 1971. i direktnu konvertibilnost dolara u zlato zamijenio sustavom "petrodolara", koji se polako urušava.

Desetpostotni pad broja zemalja koje glasaju isto kao Sjedinjene Američke Države u Ujedinjenim narodima "nije prihvatljiv povrat našeg ulaganja", zaključila je u četvrtak američka ambasadorica pri UN-u Nikki Haley.

Podaci o glasanju pokazuju da su 193 države članice Generalne skupštine UN-a glasale kao SAD 31 posto vremena prošle godine, navodi se u godišnjem izvještaju na temelju podataka iz State Departmenta.

Izvještajem je obuhvaćeno glasanje o 93 rezolucije iz 2017, prenosi Hina.

Zabilježen je desetpostotni pad u odnosu na 2016, ali je historijski još blizu prosjeka, stoji u izvještaju.

'Velikodušnost SAD-a'

Podaci o podršci ne odražavaju na odgovarajući način "velikodušnost" koju je pokazao SAD svojim uplatama koje čine 22 posto UN-ovog budžeta, rekla je Haley.

"To nije prihvatljiv povrat našeg ulaganja", kazala je.

"Predsjednik (Donald) Trump želi osigurati da naši dolari koji se daju za pomoć - a koja je najvelikodušnija na svijetu - uvijek služe američkim interesima i očekujemo da ćemo mu pomoći da vidi da se američki narod više ne uzima zdravo za gotovo".

Haley je nekoliko puta zaprijetila odmazdom Sjedinjenih Američkim Država nad zemljama koje je ne podržavaju u tom svjetskom tijelu.

Među državama koje najčešće glasaju isto kao i SAD su Izrael, Kanada, Australija, Britanija i Francuska, a na drugoj strani spektra su Iran, Sirija, Venecuela, Sjeverna Koreja, Kuba i Bolivija.

Stratezi iz Kijeva pokušavaju uvjeriti Europu da će zbog izgradnje "Sjevernog toka 2" vjerojatno izbiti veliki rat. Rusija će, navodno, ako izgradi alternativne pravce za isporuke plina Europi, bez imalo milosti i promišljanja okupirati Ukrajinu. Europski birokrati, koji hladno gledaju brojke i paze da profit bude veći od gubitaka, znaju da su ove izjave jeftina propaganda utopljenika koji se hvata za slamku.

Bi li trebalo okupirati tu Ukrajinu, pita se ruski novinar Anton Kirilov.

"Uspješna djeca poznatih osoba uvijek moraju dokazivati da su uspjeh ostvarili sami i da im roditelji ni na koji način nisu pomogli. To je posebno teško kada roditelji i djeca imaju radikalno oprečne političke stavove", pojašnjava Kirilov.

Komercijalni direktor ukrajinskog Naftogaza, Jurij Vitrenko, na početku svoje karijere je redovito morao dokazivati da ne dijeli stav svoje majke Natalije Vitrenko, ugledne čelnice Socijalističke partije Ukrajine.

Natalija Vitrenko se zalaže za ujedinjenje Ruske Federacije, Ukrajine i Bjelorusije, što su nakon 2014. za ukrajinske državljane bile vrlo opasne izjave.

Za razliku od mnogih drugih "prijatelja Rusije", koji su se nakon državnog udara preodjenuli u ukrajinske nacionaliste, ona i dalje redovito daje izjave zbog kojih bi u današnjoj Ukrajini mogla završiti na robiji.

Jurij Vitrenko, sudeći prema njegovom intervjuu, godinama je daleko od politike, ali je to u ukrajinskoj stvarnosti gotovo nemoguće. Teoretski, komercijalni direktor bi se trebao baviti isključivo gospodarstvom, ali to nije slučaj u Ukrajini.

Govoreći za televizijski kanal 112, Jurij Vitrenko je rekao: "Ako nema tranzita plina preko ukrajinskog teritorija, tada se povećava i vjerojatnost sukoba između Rusije i Ukrajine. Posebno iznosimo ovu ideju europskim političarima, koji moraju razumjeti ne samo ekonomske posljedice za Ukrajinu, nego i geopolitičke posljedice za cijeli svijet."

Rumunski predsjednik Klaus Iohanis zatražio je ostavku premijerke Viorice Dancila, nakon što je vlada odobrila tajni memorandum o prebacivanju Ambasade u Izraelu u Jerusalem, a bez konsultacija s predsjednikom, objavio je Reuters.

- Gospođa Dancila nije dorasla poziciji premijera i od vlade pravi problem za Rumuniju. Zato je javno pozivam da podnese ostavku - navedeno je u saopćenju Iohanisa.

Rumuska vlada je dala podršku preseljenju Ambasade, uprkos upozorenju predsjednika da bi to moglo značiti kršenje međunarodnog prava.

Prema ustavu, konačnu odluku donosi predsjednik koji kaže da nije bio konsultiran. Dancila je ovo sedmice posjetila Izrael, a nije konsultirala predsjednika u vezi s tim.

Sjevernokorejski vođa Kim Jong-Un i južnokorejski predsjednik Moon Jae-in potpisali su u petak deklaraciju o ulaganju zajedničkih napora na kompletnoj denuklearizaciji Korejskog poluotoka. Deklaracijom su odlučili označiti kraj rata dviju Koreja.

- Želim da ovo bude prilika za narode dviju Koreja za slobodno kretanje između dviju zemalja. Moramo preuzeti odgovornost za vlastitu povijest. Nema razloga da se međusobno borimo - mi smo jedna nacija", kazao je Kim na povijesnom samitu obećavajući da neće ponoviti "nesretnu povijest".

Na kraju prvog summita u više od deset godina, dvije strane najavile su da će potpisati sporazum o uspostavi trajnog i čvrstog mira na poluotoku. U deklaraciju je uvršteno obećanje o smanjenju vojnih potencijala u fazama, prekidu neprijateljskih djela i pretvaranju utvrđene granice u zonu mira te okretanje multilateralnim razgovorima s drugim zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država.

Dvojica vođa zagrlila su se nakon potpisivanja deklaracije poručivši da "na korejskom poluotoku neće više biti rata".

U zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon samita najavljuje se za jesen posjet južnokorejskog predsjednika Pjongjangu. Prema toj izjavi dvije zemlje organizirat će u kolovozu spajanje obitelji koje su razdvojene od završetka rata prije 65 godina.

"Južna i Sjeverna Koreja odlučile su nastaviti program spajanja razdvojenih obitelji u prigodi Dana oslobođenja 15. kolovoza" kada je obilježava japanska predaja, navodi se u izjavi.

Prije donošenja deklaracije dvojica čelnika vodila su ozbiljne i iskrene razgovore koji su trajali više od 90 minuta.

Zasad nije jasno kako će biti provedena denuklearizacija korejskog poluotoka, ali je obećanje vrlo važno uoči susreta Trumpa i Kim Jong-Una.

Američki predsjednik Donald Trump izići će iz nuklearnog Sporazuma s Iranom, kojeg su 2015. g. s Teheranom sklopile zemlje tzv. šestorice (SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska i Njemačka), a o svojoj odluci objavit će 12. svibnja, izjavio je francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron jučer je, nakon završetka razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, izjavio, kako želi privući Rusiju, Tursku i druge zemlje k novom sporazumu o iranskom nuklearnom programu.

"Moje mišljenje, a ja ne znam što će odlučiti vaš predsjednik, je to, da će se on jednostrano povući iz tog sporazuma zbog unutarnjih razloga", izjavio je u srijedu francuski šef države na konferenciji za novinare nakon sastanka s Trumpom.

Geopolitika News podsjeća: Trump je u više navrata kritizirao Sporazum s Iranom, nazivajući ga najgorim sporazumom ikada potpisanim od strane SAD-a. On je potpisan u srpnju 2015.g. u vrijeme Obamine administracije, a od svjetskih zemalja tada su mu se otovreno protivile jedino Izrael i Saudijska Arabija sa svojim zaljevskim "satelitima". Trump će 12. svibnja o tom pitanju objaviti svoju konačnu odluku.

Njemačka kancelarka Angela Merkel u petak dolazi u službeni posjet SAD-u i u Washingtonu će o iranskom nuklearnom sporazumu voditi pregovore s američkim čelnikom Trumpom. Poznato je kako se Njemačka, Velika Britanija, Francuska i EU kao cjelina, kategorički protive promjeni Sporazuma o iranskom nuklearnom programu, uz dodatak, da Macron, nakon jučerašnjeg susreta s Trumpom, sada ublažava francuski stav i zalaže se za izmjene njegovih pojedinih dijelova.

Njemački mediji opširno popratili posjet francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Sjedinjenim Državama, piše Focus. Prije svega, ovaj "odmor ljubavi" i "muškog prijateljstva" je znakovit i po rekordnom broju zagrljaja i poljubaca između dva predsjednika. Međutim, mnogi dnevni listovi sumnjaju da će ovakvi "netradicionalni" odnosi pomoći rješavanju glavnih problema.
Tijekom sastanka u Washingtonu su francuski predsjednik Emmanuel Macron i njegov američki kolega Donald Trump pretjerano pokazivali svoje osobne intimne odnose. S druge strane, govoreći u američkom Kongresu, Macron je istaknuo političke granice u vezama s čelnikom Bijele kuće. Posjet je izazvao snažnu reakciju u njemačkim medijima, a Focus je predstavio izbor dijelova članaka najvažnijih dnevnih listova u Njemačkoj.

Za Trumpa je Macron postao novi "europski ljubimac", piše Die Welt. No, sumnja da će ova "romansa" trajati dugo, jer je američki predsjednik čudnog raspoloženja.

Mihail Mišišin, ukrajinski novinar rođen u Lavovu, trenutno živi u Kijevu, vjerojatno bez posla, jer ja na svom Facebooku naveo kako je "ranije radio" kao urednik časopisa "Profil Ukrajine", listu "Galicijski ugovori" i časopisu "Biznis", ogorčeni je protivnik politike prevratničke vlade u Kijevu. Jučer je na svojoj Facebook stranici komentirao "Obojenu revoluciju" u Armeniji.

Mihail Mišišin: "Oh, kad bi mladost znala....!"

"Prepoznat ćete ih po njihovim metodama. Nedavno sam vidio sliku mlade, lijepe djevojke, koja u oči gleda policajca u punoj borbenoj opremi za ulične borbe. Isto smo imali u Ukrajini!

Mladi, bespomoćni i ljubazni, žele samo mir i prosperitet svoje zemlje. Mladost koja svira klavir, dijeli sendviče i gleda u oči do zuba naoružane satrape Janukoviča.

Predivan prizor! Nema šanse da ne stanete na stranu prosvjednika!