Institucije nastale poslije državnog udara u veljači 2014. su još jednom dokazale da je Ukrajinska "demokracija" jedinstvena u svijetu. Ne može se usporediti ni s jednom europskom zemljom ili jednopartijskim sustavima, autokratskim monarhijama ili Sjevernom Korejom. Ukrajina je jedinstven slučaj u svijetu.

Postizborno razdoblje u Ukrajini opisano je izmjenom poznatog plakata: "450 zastupnika je inaugurirano, inaugurirano, ali ne i inicirano." Kao što je poznato, 30. travnja je Središnje izborno povjerenstvo Ukrajine Vladimira Zelenskog proglasio pobjednikom predsjedničkih izbora. No, nitko u Ukrajini ne može reći kada će novi čelnik države ući u predsjednički ured. Kako je to moguće?

Uzmimo, primjerice, prethodnika Vladimira Zelenskog. Izvanredni izbori održani su u Ukrajini 25. svibnja 2014. godine. Već 2. lipnja je Središnje izborno povjerenstvo za predsjednika potvrdilo Petra Porošenka, a 7. lipnja, samo pet dana kasnije, on je preuzeo dužnost i ustoličio se kao prvi predsjednik nove slobodne Ukrajine, slobodne od ruskog utjecaja.

Zelenski je očito bio predsjednik samo u televizijskoj seriji i ništa što je uradio nije uradio kako treba. Prošlog je tjedna održao sastanak s čelnicima parlamentarnih frakcija i predsjednikom Vrhovne Rade. Ali sporazum nije postignut. Podsjetimo da u Ukrajini predsjednika treba potvrditi parlament, a Zelenski u ovom sazivu uopće nema svoju stranku i blok zastupnika.

Vladimir Zelenski je zastupnicima Vrhovne Rade ponudio da se "krunidba" održi 19. svibnja, ali su mu oni odgovorili kako će se okupiti na plenarnom sjednici 14. svibnja, a zatim će odlučiti. Ili možda ništa neće odlučiti.

"Prema prvoj točki dnevnog reda plenarne sjednice, 14. svibnja će Vrhovna Rada glasati o rezoluciji koja će odrediti službeni datum inauguracije. Još uvijek se ne navodi točan datum i njega će odrediti parlament", rekla je Irina Geraščenko, zamjenica predsjednika Vrhovne Rade.

Nakon toga su mediji počeli raspravljati o nekoliko mogućih datuma kada bi Zelenski konačno stupio na dužnost predsjednika Ukrajine. Datum kojeg je predložio Zelenski je odmah je kritiziran.

"Predloženi datum je izuzetno neprikladan, jer je to Dan sjećanja na žrtve političke represije, definiran predsjedničkim dekretom 2007. godine", rekli su kritičari ideje da novoizabrani predsjednik, koji je dobio više od dvije trećine glasova birača, bude inauguriran 19. svibnja.

Slanje bombardera temelji se na "jasnim nedavnim znacima koji pokazuju da se iranske snage i njezini pristaše pripremaju za mogući napad na američke snage", istaknuo je Pentagon.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton je još u nedjelju najavio slanje nosača zrakoplova s flotom i bombardera.

Američki ministar obrane Patrick Shanahan rekao je u ponedjeljak da je odobrio slanje skupine nosača zrakoplova i bombardera na Bliski istok zbog "uvjerljive prijetnje snaga iranskoga režima", ali nije iznio pojedinosti o tome na kojim se obavještajnim podacima temelji njegova odluka.


B-52 su teški bombarderi velikog dometa a mogu prevoziti krstareće rakete i atomsko oružje.

Donald Trump se prije godinu dana, 8. svibnja 2018. povukao iz međunarodnog ugovora potpisanog 2015. koji treba spriječiti Teheran da proizvede atomsku bombu, ocijenivši ga suviše popustljivim prema Iranu.

Predsjednik Vrhovnog suda Venezuele Maikel Moreno odbacio je u srijedu američke prijetnje sankcijama za članove tog suda ako ne odbace vladu predsjednika Nicolasa Madura, dok je opozicijski lider Juan Guaido istog dana izjavio da su vlasti Madura uhitile potpredsjednika Narodne skupštine.

Ministarstvo financija SAD-a uvelo je 2017. sankcije protiv Morena i sedam glavnih članova ustavnog vijeća suda za odluke koje su "uzurpirale autoritet" zakonodavnog tijela pod nadzorom oporbe i Narodne skupštine, sada na čelu s Guaidom.


Potpredsjednik SAD-a Mike Pence izjavio je u utorak da će Trumpova administracija uskoro sankcionirati preostalih 25 članova suda, za koje oporba kaže da su Madurove pristaše.

"Mike Pence pokušava utjecati na vrhovne pravne vlasti Venezuele prijetnjama koje krše načela neovisnosti, samoodređenja i suvereniteta", kazao je Moreno u komentarima emitiranim na državnoj televiziji, dodajući da ih se "ne može ucjenjivati ​​i nikada se nećemo klanjati stranoj vladi koja nastoji kršiti suverenitet naše zemlje".

Pence je u utorak izjavio kako SAD ukida ekonomske sankcije protiv bivšeg venecuelanskog generala koji se okrenuo protiv Madura, kako bi potaknuo ostale Madurove saveznike da slijede taj primjer. Pokušaj pobune prošlog tjedna na čelu s Guaidom, kojeg su SAD i druge zapadne zemlje priznale kao legitimnog šefa države, nije uspio izbaciti Madura, kao niti niz američkih sankcija protiv njegove vlade.

Guiado o uhićenju potpredsjednika Narodne skupštine

Čelnik venecuelanske opozicije Juan Guaido izjavio je pak u srijedu da je njegov zamjenik i potpredsjednik Narodne skupštine, koja je pod nadzorom oporbe, uhićen od strane vlasti predsjednika Madura. To je i prvo uhićenje zakonodavca nakon što je Guaido prošlog tjedna pokušao izazvati vojnu pobunu kako bi srušio vladu predsjednika Madura.

Sam potpredsjednik Skupštine Edgar Zambrano na Twitteru je objavio da su ga agenti iz obavještajne agencije SEBIN iznenadili i da su ga, nakon što su ga odbili pustiti iz njegovog vozila, kamionom za vuču odvukli u sjedište te agencije u Caracasu.

Eskalacija napetosti u Pesijskom zalivu, koju su izazvale SAD, postala je manir za Vašington - od Bliskog istoka do Venecuele, saopštio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov tokom konferencije za štampu sa iranskim kolegom Mahmudom Džavadom Zarifom u Moskvi.

"Što se tiče eskalacije napetosti u regionu i namere SAD da pošalju svoje nosače aviona u područje Persijskog zaliva i da u celini povećaju tamo svoje vojno prisustvo, ukazujući na spremnost upotrebe sile, to je nažalost postao manir naših američkih kolega. Bilo na Bliskom istoku ili u Persijskom zalivu, ili prema Venecueli", rekao je Lavrov.

On je nastalu situaciju smatra žalosnom.

Španjolski ministar vanjskih poslova Josep Borell oštro je u srijedu kritizirao Washington zbog ukidanja zabrane koja je dosada priječila američkim građanima podizanje tužbi zbog nacionalizirane imovine na Kubi.

Washington je prošlog mjeseca priopćio da će ponovo aktivirati kontroverzni Helms-Burtonov zakon iz 1996. godine kojim se kubanskim Amerikancima dopušta podnošenje tužbi na američkim sudovima zbog oduzete imovine na Kubi.

Cilj je tog američkog poteza jačanje pritiska na Havanu.

Prethodni su američki predsjednici rutinski suspendirali primjenu tog zakona, djelomično kako bi izbjegli sukobe sa saveznicima.

Europska unija najveći je strani investitor u komunističku otočnu zemlju, sa Španjolskom na prvom mjestu, i očekuje se da će odluka Washingtona naštetiti inozemnim ulaganjima.

"To je novi dokaz nedostatka suradnje američkih vlasti i usvajanja ekstrateritorijalnih mjera koje po nama predstavljaju zloupotrebu moći i mi im se protivimo", naglasio je ministar Borrell u razgovoru za španjolsku javnu televiziju TVE.

"Potez će pokrenuti pravnu bitku, obratit ćemo se Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO)", dodao je španjolski dužnosnik.

Španjolska ministrica industrije, trgovine i turizma Reyer Maroto jučer je također izrazila neslaganje s američkom politikom.

Španjolska planira pokrenuti novi program pretvorbe kubanskog duga i osnovati novi fond u protuvrijednosti 375 milijuna eura za poticanje španjolskih investicija na Kubi.

Iz fonda će se financirati razvojni projekti povezani s interesima španjolskih kompanija, pri čemu će prioriteti biti dogovoreni u suradnji s kubanskim vlastima.

Evropske države kojima je Iran dao rok od 60 dana da ispune svoje obaveze iz sporazuma i time zaštite njegov naftni i bankarski sektor od američkih sankcija, najverovatnije će samo deklarativno podržati Teheran. Zato će on realizovati svoju "pretnju", na koju po potpisanom nuklearnom međunarodnom sporazumu ima pravo.

Preteća igra koju je pre godinu dana započeo Vašington, dobila je i svoj preteći nastavak.

Kada su uprkos protivljenju svih preostalih potpisnica međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom iz 2015. godine Sjedinjene Američke Države jednostrano odlučile da ga napuste i ponovo uvedu sankcije Iranu, verovatno nisu računale da bi Teheran mogao da se drzne i da uzvrati udarac.

Ili su baš na to računali američki jastrebovi, posebno Trampov savetnik za nacionalnu bezbednost Džon Bolton, koji već 20 godina zagovara rat sa Iranom. Uostalom, bio je i jedan od arhitekata rata sa Irakom i zbog toga, uprkos posledicama, nikada nije zažalio.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu obećao je kako njegova zemlja neće dopustiti Iranu da proizvede nuklearno oružje nakon što je Teheran izjavio kako namjerava prekršiti svoje obveze glede nuklearnog sporazuma

"Jutros, kad sam došao ovamo, čuo sam da Iran namjerava nastaviti svoj nuklearni program. Nećemo dopustiti Iranu da proizvede nuklearno oružje. Nastavit ćemo se boriti protiv onih koji će nas ubiti."

Izrael je posljednji koji je u srijedu kritizirao iransku najavu da će suspendirati neke od svojih obveza u okviru nuklearnog sporazuma iz 2015. u razdoblju od 60 dana, počevši sa odbijanjem zbrinjavanja velike količine teške vode i obogaćenog urana.

Ranije je Francuska izjavila da ona, Britanija i Njemačka čine sve što mogu kako bi sporazum održali na životu. Kina je izjavila da su sve strane odgovorne za osiguravanje potpune provedbe sporazuma.

Tijekom svoje najave na nacionalnoj televiziji iranski predsjednik Hassan Rouhani izjavio je kako je postupno smanjivanje obveza zemlje u Nuklearnom sporazumu zapravo uzajamni odgovor na povlačenje SAD-a iz sporazuma prije točno godinu dana.

SAD su prošle godine prekršile svoje obveze iz sporazuma, obnovile i proširile su sankcije i pokušale spriječiti da Iran diljem svijeta prodaje svoju naftu.

Rouhani je u srijedu izjavio kako će, ako preostali potpisnici ne ispune svoja obećanja o zaštiti Irana od američkih sankcija, oni ustuknuti od svojih obveza prema sporazumu.

Izrael je dugo kritizirao Iran zbog njegovih nuklearnih operacija, dok se Netanyahu otvoreno protivio međunarodnom sporazumu i prethodno optuživao Europu da je preblaga prema Iranu po tom pitanju.

Tijekom govora u Ujedinjenim narodima 2018. godine, Netanyahu je predstavio ono što je smatrao dokazom da Iran i dalje nastoji proizvesti nuklearno oružje, unatoč sporazumu iz 2015. godine.

Prezentacija se sastojala od zračne fotografije iranskog glavnog grada, označene crvenom strelicom koja je ukazivala na ono što je izraelski vođa rekao da je nekoć bilo tajno skladište u kojem se nalazio materijal za nuklearnu energiju koji je od tada premješten. Iran je odgovorio na prezentaciju nazvavši ju "izložbom umjetnosti i obrta".

Ruski ministar vanjskih poslova Sergey Lavrov našalio se na press konferenciji kako su CNN "lažne vijesti" i opisao pitanje usmjereno njemu o hipotetičkom odgovoru Moskve na moguću američku intervenciju u Venezueli kao "lažno pitanje"

Lavrov je imao kratku konferenciju za novinare nakon sastanka s američkim državnim tajnikom Mikeom Pompeom, na marginama Arktičkog vijeća u Rovaniemiju, u Finskoj.

Jedno od rijetkih pitanja došlo je od strane CNN-a koji ga je upitao koje "utjecaje ili prilike" ima Rusija od zaustavljanja američke vojne intervencije u Venezueli.

"Neki nazivaju vašu televiziju CNN lažnim vijestima", a sada postavljate lažno pitanje" - odgovorio je Lavrov.

Šalu na stranu, nastavio je ruski visoki diplomata, "Rusija je kategorički protiv bilo kakve vojne intervencije bilo gdje bez odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a."

"Iz mojih kontakata s američkim, europskim i latinoameričkim kolegama ne vidim pristaše bezobzirnog vojnog rješenja. Nadam se da će se to razumijevanje, koje svi imaju, pretvoriti u praktičnu politiku, da neće biti vojnog rješenja, jer bi to bilo katastrofalno" - kazao je Lavrov.

Na pitanje jesu li američki diplomati podijelili to razmišljanje, Lavrov je odgovorio: "Da."

Iako će CNN bez sumnje primijeniti Lavrovo korištenje izraza predsjednika Donalda Trumpa kao dokaz "kolaboracije između Rusije i Trumpa" koju su godinama promovirali, ovo nije prvi put da je ministar vanjskih poslova na taj način ometao CNN zbog izvještavanja o Američko-Ruskim odnosima.

Pogledajte što je Lavrov odgovorio CNN-ovom novinaru od 2:00 minute nadalje:

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i američki državni tajnik Mike Pompeo su sastali u Finskoj tri dana nakon neočekivanog poziva Donalda Trumpa Vladimiru Putinu. Ovaj razvoj situacije navještava da bi u nadolazećim mjesecima mogla početi nova faza u rusko-američkim odnosima, ali je očito da američki predsjednik u svojoj globalnoj igri pokušava igrati na "rusku kartu". Naravno, treba vidjeti kako će se ponašati Vladimir Putin?

Iako je Mike Pompeo na dužnosti državnog tajnika više od godinu dana, sastanak sa Sergejom Lavrovom u finskom gradu Rovaniemiju na marginama Arktičkog summita bio je tek drugi sastanak dvaju ministara. Osim toga, njihov prvi susret je također održan u Finskoj, kada su srpnju prošle godine u finskoj prijestolnici pripremili i sudjelovali na sastanku Putina i Trumpa. Premda su sadašnji pregovori planirani dugo vremena, zanimanje za njih su uvelike porasli nakon telefonskog Donalda Trumpa upućenog u petak Vladimiru Putinu.

Dvojica predsjednika nisu razgovarala telefonom od ožujka prošle godine, ali općenito nisu razgovarali od studenog 2018. godine, kada su "u hodu" prvi put govorili tijekom međunarodnog događaja u Parizu, a zatim tijekom summita skupine G20 u Buenosu. Aires. Oba razgovora u studenom ne mogu se nazvati normalnim, jer su razgovarali u skupini uzvanika u pokretu. Iako su mediji to pokušali prikriti, saznalo se da je Trump bio prisiljen otkazati poseban bilateralni sastanak s Putinom koji je bio zakazan u Argentini.

To jest, posljednji normalan detaljan razgovor dvojice predsjednika se održao u srpnju 2018. godine na njihovom prvom i jedinom sastanku u Helsinkiju.

Sada je Trump telefonom nazvao Putina, nakon čega je u Americi, naravno, ponovno počela histerija o izdaji. Zašto je Trump zvao i što će se dalje dogoditi?

Odgovor na prvo pitanje je jednostavan samo na prvi pogled. U travnju je završila istraga tužitelja Muellera koja nije otkrila Trumpove "ruske veze". Više od dvije godine optužbi za veze s Rusijom su za Trumpa bile težak teret, što ga je spriječilo ne samo da razgovara s Putinom, već da općenito ispunjava svoje predsjedničke dužnosti.

Jučer smo opširno pisali o Trumpovoj prijetnji da će od 10. svibnja postojeće carine od 10% na kineski izvoz u SAD vrijedan 200 milijardi dolara podići na 25%, a potom će carine uvesti i na ostatak robe koju SAD uvoze iz Kine vrijedne ukupno 325 milijardi dolara.

Trumpova najava je potresla burze, oborila cijene nafte i natjerala stručnjake da brzopleto i bez točnih podataka pokušaju predvidjeti pad globalnog ekonomskog rasta. Dok je u Sjedinjenim Državama trajala oluja u medijima, Kinezi nisu rekli baš ništa. Cijeli dan mediji nisu uopće reagirali na Trumpove prijetnje, a glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova je kratko priopćio kako će kineska delegacija ići u Washington na pregovore, jer je trgovinski sporazum potreban za obje zemlje.

Nije htio reći ni vrijeme pregovora, iako su zakazani za sutra i prekosutra, ni hoće li u delegaciji biti ključni pregovarač, zamjenik kineskog premijera Liu He.

Cijeli dan glasilo KP Kine na engleskom jeziku, Global Times, nije objavio niti jedan jedini redak koji bi približno mogao rasvijetliti namjere Pekinga. Danas, 7. svibnja, odjednom objavljuje vijest od dva retka kako će zamjenik kineskog premijera Liu He posjetiti SAD 9. i 10. svibnja i sudjelovati u 11. krugu trgovinskih razgovora na visokoj razini.

Liu je pozvan od strane američkog predstavnika za trgovinu Roberta Lighthizera i ministra financija Stevena Mnuchina.

Kineske vlasti su vrlo dobro razumjele klopku Donalda Trumpa, koji bi, da su u Pekingu otkazali pregovore pod prijetnjom sankcija, optužio kinesku stranu za neuspjeh u postizanju trgovinskog sporazuma.

Kina je, šaljući delegaciju na pregovore u SAD s danom zakašnjenja, neizravno poslala poruku Washingtonu. Donald Trump je sada u situaciji da će upravo u vrijeme pregovora morati potvrditi uvođenje povećanih carina, što je vrlo teška odluka. Ako se carine počnu naplaćivati 10. svibnja, kao što je obećao američki predsjednik, to će se dogoditi u završnoj fazi pregovora i nekoliko sati do zaključivanja sporazuma, što znači da će kineskoj delegaciji dati izgovor da prekine posao i bez sporazuma se vrati u Peking. Ako, pak, ne uvede najavljene carine, cijela ova priča koja proteklih dana opterećuje cijeli svijet i poslovnu zajednicu, pokazat će se kao običan blef.

Do ovog trenutka se Donald Trump još nije oglasio na Twitteru, što je čudno. Sve objave su od jučer, uključujući one o nepoštenoj trgovinskih praksi Kine. Ako se oglasi na ovu temu, objavu ćemo navesti na kraju teksta.

U međuvremenu je Global Times objavio članak za kojeg se zna da odražava stav partijskog vodstva, koje na ovaj način neslužbeno objavljuje svoje stavove o ovom i drugim gorućim svjetskim pitanjima, što je vrlo zanimljiv način komunikacije, jer se uvijek može pozvati na "slobodan stav uredništva da iz svog ugla tumači razne teme". Naravno, svi znaju da to nije tako, ali to nisu službene izjave predsjednika, vlade ili partijskog vrha zemlje.