Venecuelanski opozicioni vođa Juan Guaido rekao je danas da je dao instrukcije svom političkom izaslaniku u Washingtonu da odmah uspostavi odnose sa američkom vojskom.

Rekao je da je zatražio od svog ambasadora Carlosa Vecchioa da otvori "direktnu komunikaciju" sa američkom vojskom u cilju moguće koordinacije.

Guaido, koga SAD podržava, vodi kampanju da svrgne predsjednika Venecuele Nicolasa Madura.

Posljednjih dana venecuelanske sigurnosne snage uhapsile su zamjenika predsjednika nacionalne skupštine Edgara Zambrana.

Guaido je predsjednik nacionalne skupštine gdje je opozicija u većini. Drugi poslanici takođe su zatražili utočište u stranim ambasadama uplašeni da će predsjednik djelovati poslije neuspjelog vojnog puča koji je predvodio Guaido.

Kazao je da su "sve opcije otvorene" za svrgavanje Madura, koristeći izraz koji je koristio američki predsjednik Donald Trump i njegovi glavni savjetnici.

Sve manje ljudi na protestima

Mala grupa ljudi izašla je danas na ulice Venecuele da pokaže podršku nacionalnoj skupštini koju predvodi opozicija i koja je pod sve većim pritiskom vlade predsjednika Nicolasa Madura.

Opozicioni vođa Guaido govorio je pred nekoliko stotina ljudi koji su se okupili u glavnom gradu da podrže njegove napore da svrgne socijalističkog predsjednika Madura.

Međutim uočljivo manji broj ljudi pokazuje da raste strah i da je opao moral među pristalicama Guaida poslije neuspjelog vojnog puča koji je on predvodio 30. aprila. Ranijih mjeseci Guaido je okupljao hiljade demonstranata.


"Mi živimo u diktaturi. Mi nemamo opciju da ostanemo kod kuće i čekamo nego moramo da nastavimo da tražimo svoja prava na ulicama", rekao je Guaido.

Konzervativna stranka premijerke Therese May pala je na četvrto mjesto u istraživanju javnoga mišljenja o namjerama glasanja za evropske izbore, daleko ispod nove stranke Brexit Nigela Faragea koja ima veću podršku nego tradicionalno najveće dvije britanske stranke zajedno.

Prema najnovijem istraživanju "Opiniuma" za novine Observer Farageova novoformirana stranka je na 34 posto glasova uoči izbora za Evropski parlament 23. maja koji se održavaju u Britaniji zato što nije uspjela izaći iz Evropske unije u martu kako je bilo očekivano, podsjeća Hina.

Anketa stavlja Laburističku stranku na drugo mjesto sa 21 posto dok su premijerkini Konzervativci daleko ispod na četvrtom mjestu s 11 posto podrške.

Proeuropski Liberalni demokrati, najpopularnija stranka koja otvoreno poziva na održavanje drugog referenduma kako bi se opozvao Brexit, je na 12 posto.

Težak udarac za dvije najveće stranke

Dvije najveće britanske stranke ovaj su mjesec pretrpjele teške udarce na lokalnim izborima na kojima su birači izrazili razočaranje potpunim zastojem u koji je dospio Brexit.

Farage, čijoj bivšoj stranci UKIP mnogi pripisuju da je iznudila referendum o članstvu Britanije u EU-u 2016., formirao je novu stranku u aprilu prijeteći da će se obračunati s britanskim političkim čelnicima koje je optužio da su iznevjerili referendumsku odluku da se izađe iz Unije.

May je bila prisiljena započeti pregovore s oporbenim Laburistima kako bi došla do kompromisa o Brexitu nakon što su zastupnici u parlamentu tri puta velikom većinom odbili njezin dogovor s EU-om o izlasku.

Britanija bi trebala napustiti Uniju u oktobru, ali s parlamentom podijeljenim oko uslova, ostaje nejasno kako i hoće li to učiniti.

Belgijski čelnici razmišljaju o obustavi prodaje oružja Saudijskoj Arabiji, objavio je nacionalni televizijski kanal RTBF, nakon što je objavljeno da se ono koristi u ratu u Jemenu.

Ministar vanjskih poslova Belgije Didier Reynders izjavio je za RTBF da bi "bilo dobro suspendovati isporuku oružja Saudijskoj Arabiji, ako se pokaže da je ono korišteno u tekućem konfliktu, kakav je onaj u Jemenu".


U tom slučaju, regionalna vlada Valonije "morala" bi donijeti takvu odluku.

Prema Statutu Belgije, odgovornost za ovakve odluke donosi regija u kojoj se oružje proizvodi, a u ovom slučaju to je Valonija, iz koje je proizvođač oružja FN Herstal.

Regionalni predsjednik Willy Borsus rekao je za RTBF da "će ići koliko je moguće u nastojanju da se postojeća licenca za izvor oružja suspenduje", ukoliko se pokaže da su prekršeni uvjeri pod kojima je ona izdata.

Rijad podržava i Khalifu Haftara

Belgijski list Le Soir u srijedu je objavio da je istraga pokazala kako je Rijad koristio belgijsko oružje i tehnologiju u operacijama protiv pokreta Husi u Jemenu, gdje su tokom četverogodišnjeg rata poginuli deseci hiljada ljudi.

Rat je izazvao krizu koju Ujedinjene nacije nazivaju najvećom humanitarnom, sa 3,3 miliona raseljenih ljudi, te 24,1 miliona kojima je potrebna pomoć.

Pitanje prodaje oružja Saudijskoj Arabiji podijelilo je vlade evropskih država, pa tako francuski predsjednik Emmanuel Macron brani njegovu isporuku, govoreći da je to dio "borbe protiv terorizma".

"Rukavica" novog ruskog izazova Amerikancima ovoga je puta "bačena" na jedan od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Trumpove administracije -Iran! Preciznije rečeno - zemlju, koju je Trump - nakon što ju je Obamina administracija nastojala, i poslje postignutog nuklearnog sporazuma postupno uspjevala usmjeravati prema suradnji nakon desetljeća međusobno potpuno pokidanih odnosa - označio kao glavnog američkog neprijatelja u bliskoistočnoj regiji, uz veliku dozu izraelskog utjecaja na takvu odluku. Pri tom podsjećam kako su na vlasti u Teheranu već dugi niz godina tzv. reformisti na čelu s predsjednikom Hassanom Rouhanijem (s kojima se moglo i može lakše razgovarati), a ne konzervativci!

U tome i leži sadašnji problem: ako Washington sada sponzorima terorizma proglašava "meku struju" iranske politike, kojoj upravo zbog toga sada "za vratom puše" "tvrda" - konzervativna linija, optužujući vladajuće reformiste (koji su s Obamom i potpisali nuklearni sporazum) za lakovjernost i naivnost prema Washingtonu koji ih je izigrao, otvoreno kršeći međunarodne zakone i norme a na što su ih konzervativci upozoravli i suprostavljali se njegovu potpisivanju, koja je onda alternativa iranskim reformskim snagama? S kim to onda u budućnosti Washington želi i može pregovarati? Očito, pregovarati niti ne želi jer je na sceni najtvrđa američka vanjska politika općenito, ne samo prema Iranu, koja pregovore shvaća kao kombinaciju diplomacije i otvorene prijetnje uporabom sile ako se ne pokoriš američkim interesima.

A nakon što je Moskva već ranije Washingtonu "pomutila račune" u Siriji, a odnedavno i u Venezueli (iako ta "priča" još niti izdaleka nije završena, ali je činjenica, kako je nakon nedavnog neuspjelog vojnog udara tamošnje oporbe pod patronatom SAD-a vlada Nicolasa Madura preuzela inicijativu, o čemu svjedoči i nedavna vijest o uhićenju zamjenika predsjednika oporbenog Nacionalnog parlamenta, uz snažno protivljenje Washingtona. Pa ako ga vlasti i puste iz pritvora, jasno je kako Maduro, koji se do sada nije usuđivao poduzimati represivne mjere prema predvodnicima oporbenog pokreta, konkretnim potezima počinje "sondirati teren" i iščitavati reakcije Washingtona, ali i svima davati do znanja kako se na njega još itekako mora računati), čini se kako kroz svoju otvorenu potporu Teheranu ona sada želi priskrbiti dodatne "jake karte" za buduće trgovanje s Washingtonom, do kojeg će prije ili kasnije morati doći.

Tako posljednjih dana pojedini analitičari najavljuju i mogućnost novog summita Putin -Trump nakon pozitivnih signala u njihovom nedavnom telefonskom razgovoru, kao i nakon održanog sastanka šefova diplomacija dviju zemalja Mikea Pompea i Sergeya Lavrova u Finskoj, i njihovog zakazanog novog susreta za 14. svibnja u Sočiju, kada bi Pompea mogao primiti i predsjednik Vladimir Putin.

U članku o najnovijoj eskalaciji i ratnoj prijetnji u Pojasu Gaze je netko od čitatelja pravilno primijetio da islamski pokret otpora Hamas, kojeg je od 1996. do 2017. vodio Khaled Meshal, kao da donosi odluke koje idu u prilog Izraelu. Prije svega s raketnim napadima, na koje izraelska vojska odgovara višestruko većom odmazdom i nanosi patnje civilnom stanovništvu.

U vrijeme vladavine Khaleda Meshala je Hamas postao militantno krilo Muslimanskog bratstva, do te mjere da je pokret izdao Bashara Al-Assada i svojim članovima koji su živjeli u Siriji preporučio da se pridruže islamističkoj pobuni koju je podržavao i Izrael. Prije nego će ga uhititi sirijske tajne službe, Meshal je sa suradnicima pobjegao iz ureda i rezidencije u Damasku, gdje je godinama uživao u gostoprimstvu Sirije.

Njega je 2017. naslijedio Ismail Haniyeh, ali je prošlo tek dvije godine od kada je preuzeo ured glavnog tajnika Hamasa i teško je ocijeniti koliko se i je li se uopće odmakao od politike koju je godinama vodio kao Meshalov suradnik.

Palestinci u Pojasu Gaze žive u najvećem koncentracijskom logoru na svijetu i ne preostaje im ništa nego boriti se. U tom kontekstu možemo tumačiti i najnoviju eskalaciju prošle subote i nedjelje, kada je u sukobu između Pojasa Gaze i Izraela poginulo dvadeset pet Palestinaca, stotine ih je ranjeno, a na izraelskoj strani su stradale četiri osobe. To je bila najteža borba u posljednjih nekoliko godina.

Primirje u Gazi i kritika Netanyahua

Ali je u nedjelju već postignuto primirje. U Pojasu Gaze su položili oružje u zamjenu za financijsku pomoć. Katar, ključna zemlja za višedesetljetno preživljavanje i aktivnosti Muslimanskog bratstva, s kojim se Izrael prije nekoliko mjeseci dogovorio da financijski pomogne Palestincima, dao je 80 milijuna dolara, prvu tranšu od ukupno 400 milijuna, koliko je dogovoreno da će poslati.

Krhki mir je tražio Benjamin Netanyahu, unatoč kritikama onih koji su željeli vrlo težak odgovor zbog"velikog broja" izraelskih žrtava.

Netanyahu je na kritike pokušao odgovoriti tvrdeći da su mnogi ciljevi Hamasa uništeni i da je ubio Hamada Al-Khodorija, desnu ruku vođe Hamasa Yahye Sinwara.

Ova likvidacija signalizira povratak na ciljana ubojstva, koje je Izrael ostavio po strani.

Komandant iranske vojske Husein Hanzadi je, komentarišući dolazak američkog nosača aviona u persijski zaliv, izjavio da SAD moraju da napuste region Bliskog istoka, prenosi agencija "ISNA".

"Njihovom prisustvu je došao kraj, oni moraju da napuste region", rekao je.

Kako je naveo, najave o slanju nosača aviona u region Persijskog zaliva nisu ništa novo, Amerika već duže vreme pokušava da poveća šansu za rat.

Prethodno je njegov kolega, komandant iranske Revolucionarne garde Amir Ali Hadžizadeh, izjavio da američko vojno prisustvo u Zalivu nekada je predstavljalo ozbiljnu pretnju, ali sada predstavlja mogućnost.

"Ako krenu na nas udarićemo ih pravo u glavu", upozorio je.

Vlasti Ekvadora saopštile su da će predati Americi sve dokumente osnivača "Vikiliksa" Džulijana Asanža koji su se nalazili u ekvadorskoj ambasadi u Londonu, prenose mediji.

Pored dokumenata, Sjedinjenim Državama će biti predati i svi Asanžovi mobilni telefoni, kompjuteri i hard diskovi.

Mediji navode i da će kompletan pretres njegovih prostorija u ambasadi Ekvadora biti obavljen 20. maja.

Podsetimo, Ekvador, u čijoj se londonskoj ambasadi Asanž krio od 2012. godine, odlučio je da ukine diplomatski azil osnivaču "Vikiliksa" zbog narušavanja više međunarodnih konvencija.

Venecuelanski predsjednik Nicolas Maduro u petak je nazvao svog bivšeg šefa obavještajne službe Manuela Cristophera izdajnikom i rekao da je on pomogao u planiranju vojne pobune 30. travnja.

"Uspjeli smo dokazati da je Christophera Figueru "regrutirala CIA prije godinu dana i da je radio kao izdajnik, kao krtica, infiltriran na vrhu Sebin-a, obavještajne službe", optužio je Maduro, ne pokazujući, međutim, dokaze.

Za Madura, "general Figuera je koordinirao neuspjeli državni udar" na koji je pozvao oprbeni vođa Juan Guaido 30. travnja. Od tada je general Figuera u bijegu. Ali "uskoro će ga pravda stići i platit će izdaju", istaknuo je Nicolas Maduro.

Maduro je također u govoru koji je prenosila državna televizija rekao da ima puno povjerenje u ministra obrane Vladimira Padrina i predsjednika Vrhovnog suda Maikela Morena koji su, kako su izjavili neki američki dužnosnici, pregovarali s opozicijom oko planova za svrgavanje Madura.

Maduro je kazao da su ga Padrino, Moreno i zapovjednik predsjedničke garde Ivan Hernandez upozorili na zavjeru tjedan dana prije toga.

Dok oporbeni zastupnici kojima je Nacionalna ustavotvorna skupština ukinula zastupnički imunitet bježe u strana veleposlanstva u Caracasu, kao što je ranije učinio predsjednik stranke Voluntad Popular Leopoldo Lopez, a jučer Richard Blanco i zastupnica Marianela Magallanes, koji su pobjegli u veleposlanstva Argentine i Italije, samoproglašeni predsjednik Juan Guaido je još uvijek slobodan, što je vjerojatno odluka vlasti zemlje, koje ga žele ostaviti samog na ulicama Caracasa.

Podsjetimo da je ranije ovog tjedna uhićen njegov najbliži suradnik, zamjenik predsjednika Narodne skupštine Edgar Zambrano, koji se, okružen na ulicama Caracasa, zaključao u blindiranom vozilu, zbog čega je tajna služba SEBIN pozvala pauk i cijelo vozilo, zajedno sa Zambranom, odnijela u svoje sjedište u glavnom gradu zemlje.

Guaidó pozdravlja stranu vojnu intervenciju u Venezueli

Nakon neuspjeha državnog udara protiv Madura, samoproglašeni "privremeni predsjednik" Venezuele, Juan Guaidó, pozdravlja vojnu intervenciju u zemlji.

Govoreći u četvrtak na tiskovnoj konferenciji u venecuelanskom glavnom gradu Caracasu, oporbeni čelnik izjavio je kako je spreman i na inozemnu vojnu intervenciju u zemlji "kako bi uklonio izabranog predsjednika Nicolasa Madura, ali je naglasio kako to ovisi o njegovim međunarodnim saveznicima".

Kako bi opravdao ovu mjeru, usporedio je sebe s osloboditeljem latinoameričkog kontinenta Simonom Bolivarom koji je prije 200 godina pozvao britanske legionare da uđu na teritorij zemlje i da pomognu u borbi za neovisnost Venezuele.

Guaidó je u govoru optužio Madura da je prešao sve "crvene linije još prije nekoliko godina", stoga "zadržava sve opcije na stolu".

"Moramo razgovarati o svim mogućnostima, odgovorno, koje će stvoriti manje društvene štete, dovesti do stabilnosti i mogućnosti upravljanja situacijom, rješavanja hitnih slučajeva i otvoriti put održavanju zaista slobodnih izbora", kazao je Juan Guaidó.

Vođa propalog državnog udara je također otkrio da je već razgovarao s vladama Sjedinjenih Država, Kolumbije i Brazila, kao i državama Grupe Lima i Europske unije.

"Razgovarali smo s našim prijateljima i naravno dali potvrdan, ali uvjetovan odgovor", dodao je Guaidó.

"Fejsbuk" je uoči glasanja za Evropski parlament otvorio štab iz koga pokušava da spreči dezinformisanje građana i nedozvoljeno mešanje u izbore. Tim od 40 ljudi neprekidno dežura ispred monitora i prati objave i komentare kako bi otkrio i izbrisao lažne vesti, manipulacije i govor mržnje.

Popularna društvena mreža, htela - ne htela, našla se u ulozi regulatora političke kampanje, ne samo za izbore za Evropski parlament. Mnoge zemlje već su joj pretile da će zakonom ograničiti šta sme da se objavljuje, ako sama kompanija ne preduzme nešto da spreči manipulacije biračima.