Rusija i Sirija će nastaviti da bombarduju položaje terorista u sirijskom Idlibu, izjavio je zamenik ministra inostranih poslova Rusije Sergej Veršinjin.

Kako je pojasnio, reč je isključivo o reakcijama na ispade terorista u Idlibu.

"Zajedno sa sirijskim snagama reagujemo na ispade terorista. Sve što radimo u koordinaciji je sa Turskom, budući da je reč o realizaciji memoranduma koji je potpisan još u septembru prošle godine", rekao je.

Međutim, Veršinjin je ocenio i da postoji realan napredak kada je reč o formiranju ustavnog komiteta u Siriji.

On je rekao i da će uskoro biti održana sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija po pitanju humanitarne situacije u Siriji.

Ruski predsednik Vladimir Putin čestitao je Izraelu 71. godišnjicu nezavisnosti i potvrdio da će Rusije nastaviti da ulaže napore kako bi se rešila kriza u regionu.

On je čestitke uputio predsedniku Izraela Reuvenu Rivlinu i premijeru Benjaminu Netanijahuu.

"Rusija namerava da i dalje ulaže aktivne napore kako bi se rešila situacija na Bliskom istoku, sa ciljem da se osigura bezbednost i pozitivan razvoj Izraela, ali i svih drugih zemalja i naroda u regionu", navodi se u saopštenju Kremlja.

Putin je tom prilikom pozitivno ocenio i prijateljski odnos između Izraela i Rusije, izrazivši uverenje da će dijalog u budućnosti dovesti do konstruktivne saradnje i partnerskog odnosa sa ciljem rešavanja međunarodnih problema.

Gdje je nestao "revolucionar" Juan Guaidó, koji je 30. travnja Venezuelu trebao uvesti u "demokraciju" i zemlji "donijeti mir, blagostanje i prosperitet"? Osim nekoliko objava na Twitteru, koje više nitko i ne prati, samoproglašeni "predsjednik" je potonuo u zaborav. Ni američki mediji mu više ne pridaju pozornost, a Elliott Abrams, posebni izaslanik Bijele kuće za Venezuelu, kao da je na prisilnom godišnjem odmoru. Čak ni John Bolton više ne spominje latinoameričku zemlju, koja je do propalog državnog udara bila njegova omiljena tema.

U Venezueli je Nacionalna ustavotvorna skupština ukinula parlamentarni imunitet zastupnicima koji su sudjelovali u propalom državnom udaru kojeg su prošlog travnja predvodili Juan Guaidó i njegov stranački vođa Leopoldo Lopez, koji se još uvijek skriva u španjolskom veleposlanstvu u Caracasu. Istraga je pokrenuta protiv sedam oporbenih zastupnika Narodne skupštine. To su Edgar Zambrano, Luis Florido, Henry Ramos Allup, Richard Blanco, Marianela Magallanes, José Simón Calzadilla i Américo De Grazia. Svi parlamentarci su javno dali potporu Guaidóu u državnom udaru u Venezueli i sada ih kazneno goni Vrhovni sud pravde.

Optužbe koje im se pripisuju su izdaja domovine, urota, pobuna, građanska pobuna, udruživanje u zločinačku organizaciju, uzurpiranje funkcija, javno poticanje na kršenje zakona i raspirivanje mržnje, te zločin udruživanja iz Zakona protiv organiziranog kriminala i financiranja terorizma. Predmet je preuzelo državno odvjetništvo.

Nakon ukidanja imuniteta je tajna služba SEBIN u četvrti La Florida u Caracasu već uhitila Edgara Zambrana, potpredsjednika Narodne skupštine. Uskoro slijede i ostala uhićenja, a policija čeka da državno odvjetništvo i državne institucije isto učine i za Juana Guaidóa. Sve u svemu, čini se da je ova epizoda završena, što ne znači da će SAD okončati destabilizaciju zemlje.

Pozovite Kissingera, možda ipak uspijete...

Mnogi Amerikanci se s nostalgijom sjećaju za njih "dobrih vremena" kada Sjedinjene Države organizirale vojne udare, obezglavljivale zemlje i potom sijale smrt posvuda oko sebe, dok su njihove tvrtke iz porobljenih zemalja odnosile sve što je vrijedilo. Baš kao drumski razbojnici.

Službena Ankara pozvala je Sjedinjene Države na uvažavanje odluke turske Središnje izborne komisije o ponavljanju izbora u Istanbulu (o razlozima te odluke pročitajte u linku ispod teksta).

"Treba podsjetiti kako su se odluke o ponavljanju izbora ranije donosile i u SAD-u i mnogim drugim zemljama svijeta. Ta se pitanja rješavaju u okviru demokratskih standarda", izjavio je 9. svibnja glasnogovornik turskog Ministarstva vanjskih poslova Hami Aksoy (info: agencija Anadolu).

Ova reakcija uslijedila je nakon kritičkih izjava predstavnika američkog State Departmenta i pojedinih kongresmena o odluci turske Središnje izborne komisije o ponovljanju izbora za gradonačelnika Istanbula.

Podsjećamo: na lokalnim izborima u ožujku pobjedu za položaj gradonačelnika najvećeg turskog grada odnio je oporbeni kandidat Ekrem Imamoglu, porazivši kandidata vladajuće Stranke pravde i razvoja, bivšeg premijera i predsjednika parlamenta Binalija Yildrima s čak 14 tisuća glasova razlike.

Novi, ponovljeni izbori za gradonačelnika Istanbula bit će održani 23. lipnja.

Danas zemlje Europske unije obilježavaju Dan Europe u spomen na povijesnu deklaraciju Roberta Schumana iz 1950. godine, jednog od pokretača europske integracije s idejom o novom obliku političke suradnje u Europi koja bi učinila rat između europskih nacija nezamislivim i nemogućim. Usput se u EU 9. svibanj naziva i Danom pobjede nad fašizmom.

U Rusiji je danas održana tradicionalna vojna parada povodom Dana pobjede nad fašizmom. U paradi na Crvenom trgu je sudjelovalo više od 13 000 vojnika i 132 jedinice tehnike. Nakon parade se održava velika povorka pod imenom Besmrtni puk, koju po običaju predvodi ruski predsjednik Vladimir Putin, a kako je ranije najavljeno, očekuje se da će u povorci sudjelovati oko milijun ljudi, djeca i unuci sudionika Velikog domovinskog rata koji u velikom mimohodu nose fotografije svojih predaka koji su položili živote ili su dali doprinos u oslobođenju Sovjetskog Saveza i Europe od nacifašizma.

Za većinu stanovnika Ruske Federacije i većine ostalih bivših sovjetskih republika ne postoji važniji dan od Dana pobjede koji se svake godine obilježava 9. svibnja. Tada se u kolektivnoj memoriji bude sjećanja na pobjedu Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom i konačno oslobođenje Europe od fašističke pošasti. Saveznika je bilo mnogo, ali je činjenica koju nijedan povjesničar ne može osporiti da su SSSR i sovjetski narodi podnijeli najveći teret rata.

Od početka operacije Barbarossa, koja je počela 22. lipnja 1941. i trajala do 9. svibnja 1945. godine, Sovjetski Savez je u borbi i otporu izgubilo 26,6 milijuna ljudi, od čega 8 668 400 vojnika, sve ostalo su bili civili. Drugi svjetski rat je imao ogroman utjecaj na ruski identitet čiji se učinci osjete i u vođenju aktualne vanjske politike.

Dan pobjede je događaj koji je ujedno i komemoracija i proslava. Budući da u Sovjetskom Savezu ne postoji nitko tko na neki nije pogođen događanjima iz Drugog svjetskog rata, svi osjećaju poriv da se pridruže ovoj svečanosti. To je vrijeme kada se odaje počast svima koji su se žrtvovali i položili svoje živote kako bi se pobijedilo najveće zlo koje je svijet ikada upoznao.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je u četvrtak međunarodnu zajednicu na uspostavu učinkovitog sigurnosnog sustava u borbi protiv terorizma, neonacizma i ekstremizma dok Rusija slavi 74. godišnjicu okončanja Drugog svjetskog rata u Europi, prenose ruski mediji.

U svom govoru na vojnoj paradi na Crvenom trgu povodom Dana pobjede 9. svibnja, Putin je rekao da je Rusija spremna surađivati sa svima koji se žele istinski boriti protiv tih ugroza.

- Rusija je otvorena za suradnju sa svima onima koji su spremni boriti se protiv terorizma, neonacizma i ekstremizma. Mi pozivamo sve zemlje da shvate našu zajedničku odgovornost za stvaranje učinkovitog sustava sigurnosti, jednakog za sve - istaknuo je Putin.

Putin je poručio je da Rusija radi i da će raditi sve što je potrebno kako bi "osigurala visoku borbenu spremnost svojih oružanih snaga i obrambeni potencijal na najvišoj razini".

Na početku tradicionalne vojne parade na Crvenom trgu u Moskvi 9. svibnja, Putin je čestitao Dan pobjede, nazvavši ga danom ponosa, tuge i beskrajne zahvalnosti zaštitnicima domovine koji su pobijedili nacizam.

Na ovogodišnjoj paradi sudjelovalo je 13.000 vojnika i pokazao je više od 130 komada oružja, uključujući napredni raketni sustav S-400.

Parade pobjede u Moskvi održavaju se po istom modelu kao prva parada koja je održana 1945. nešto više od mjesec dana nakon kapitulacije Njemačke.

Nakon što je 6. svibnja turska Središnja izborna komisija odobrila molbu vladajuće Stranke pravde i razvoja za ponavljanje izbora u Istanbulu i naznačila 23. lipnja kao datum njihovog održavanja, jučer se na tu temu oglasio i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Međutim, najprije podsjetimo kako je Središnja izborna komisija svoju odluku obrazložila činjenicom, prema kojoj, neovisno o traženju zakonodavca, 225 osoba i 3500 suradnika na izbornim mjestima nisu bili državni službenici.

Nakon prekjučerašnje odluke o poništenju rezultata izbora u najvećem turskom gradu oglasila se i Europska unija, zatraživši od nadležne izborne komisije hitnu dostavu obrazloženja nepravilnosti na kojima se temelji njezina odluka. Povjerenica EU za vanjske poslove i sigurnost Federica Mogherini izjavila je kako se "radi o dalekosežnoj odluci, usvojenoj u krajnje politiziranom kontekstu" i da ona "mora biti žurno dostupna za javno istraživanje". Naime, Turska je kandidat za punopravno članstvo u EU (nevjerojatnih, više od pola stoljeća!) pa Bruxelles i s te pozicije od Ankare traži službena pojašnjenja.

A turski predsjednik jučer je izjavio kako je odluka o ponavljanju izbora za gradonačelnika Istanbula "važan korak na putu prema učvršćenju demokracije" i dodao, kako je prethodno glasovanje u ožujku bilo zamrljano "organiziranom korupcijom" i protuzakonitim radnjama (info: Reuters).

Zanimljivo je napomenuti kako je turska lira nakon objave o ponavljanju izbora u Istanbulu pala u odnosu na američki dolar, jer su investitori zabrinuti političkom neizvjesnošću i kritikama Europske unije.

Institucije nastale poslije državnog udara u veljači 2014. su još jednom dokazale da je Ukrajinska "demokracija" jedinstvena u svijetu. Ne može se usporediti ni s jednom europskom zemljom ili jednopartijskim sustavima, autokratskim monarhijama ili Sjevernom Korejom. Ukrajina je jedinstven slučaj u svijetu.

Postizborno razdoblje u Ukrajini opisano je izmjenom poznatog plakata: "450 zastupnika je inaugurirano, inaugurirano, ali ne i inicirano." Kao što je poznato, 30. travnja je Središnje izborno povjerenstvo Ukrajine Vladimira Zelenskog proglasio pobjednikom predsjedničkih izbora. No, nitko u Ukrajini ne može reći kada će novi čelnik države ući u predsjednički ured. Kako je to moguće?

Uzmimo, primjerice, prethodnika Vladimira Zelenskog. Izvanredni izbori održani su u Ukrajini 25. svibnja 2014. godine. Već 2. lipnja je Središnje izborno povjerenstvo za predsjednika potvrdilo Petra Porošenka, a 7. lipnja, samo pet dana kasnije, on je preuzeo dužnost i ustoličio se kao prvi predsjednik nove slobodne Ukrajine, slobodne od ruskog utjecaja.

Zelenski je očito bio predsjednik samo u televizijskoj seriji i ništa što je uradio nije uradio kako treba. Prošlog je tjedna održao sastanak s čelnicima parlamentarnih frakcija i predsjednikom Vrhovne Rade. Ali sporazum nije postignut. Podsjetimo da u Ukrajini predsjednika treba potvrditi parlament, a Zelenski u ovom sazivu uopće nema svoju stranku i blok zastupnika.

Vladimir Zelenski je zastupnicima Vrhovne Rade ponudio da se "krunidba" održi 19. svibnja, ali su mu oni odgovorili kako će se okupiti na plenarnom sjednici 14. svibnja, a zatim će odlučiti. Ili možda ništa neće odlučiti.

"Prema prvoj točki dnevnog reda plenarne sjednice, 14. svibnja će Vrhovna Rada glasati o rezoluciji koja će odrediti službeni datum inauguracije. Još uvijek se ne navodi točan datum i njega će odrediti parlament", rekla je Irina Geraščenko, zamjenica predsjednika Vrhovne Rade.

Nakon toga su mediji počeli raspravljati o nekoliko mogućih datuma kada bi Zelenski konačno stupio na dužnost predsjednika Ukrajine. Datum kojeg je predložio Zelenski je odmah je kritiziran.

"Predloženi datum je izuzetno neprikladan, jer je to Dan sjećanja na žrtve političke represije, definiran predsjedničkim dekretom 2007. godine", rekli su kritičari ideje da novoizabrani predsjednik, koji je dobio više od dvije trećine glasova birača, bude inauguriran 19. svibnja.

Slanje bombardera temelji se na "jasnim nedavnim znacima koji pokazuju da se iranske snage i njezini pristaše pripremaju za mogući napad na američke snage", istaknuo je Pentagon.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton je još u nedjelju najavio slanje nosača zrakoplova s flotom i bombardera.

Američki ministar obrane Patrick Shanahan rekao je u ponedjeljak da je odobrio slanje skupine nosača zrakoplova i bombardera na Bliski istok zbog "uvjerljive prijetnje snaga iranskoga režima", ali nije iznio pojedinosti o tome na kojim se obavještajnim podacima temelji njegova odluka.


B-52 su teški bombarderi velikog dometa a mogu prevoziti krstareće rakete i atomsko oružje.

Donald Trump se prije godinu dana, 8. svibnja 2018. povukao iz međunarodnog ugovora potpisanog 2015. koji treba spriječiti Teheran da proizvede atomsku bombu, ocijenivši ga suviše popustljivim prema Iranu.

Predsjednik Vrhovnog suda Venezuele Maikel Moreno odbacio je u srijedu američke prijetnje sankcijama za članove tog suda ako ne odbace vladu predsjednika Nicolasa Madura, dok je opozicijski lider Juan Guaido istog dana izjavio da su vlasti Madura uhitile potpredsjednika Narodne skupštine.

Ministarstvo financija SAD-a uvelo je 2017. sankcije protiv Morena i sedam glavnih članova ustavnog vijeća suda za odluke koje su "uzurpirale autoritet" zakonodavnog tijela pod nadzorom oporbe i Narodne skupštine, sada na čelu s Guaidom.


Potpredsjednik SAD-a Mike Pence izjavio je u utorak da će Trumpova administracija uskoro sankcionirati preostalih 25 članova suda, za koje oporba kaže da su Madurove pristaše.

"Mike Pence pokušava utjecati na vrhovne pravne vlasti Venezuele prijetnjama koje krše načela neovisnosti, samoodređenja i suvereniteta", kazao je Moreno u komentarima emitiranim na državnoj televiziji, dodajući da ih se "ne može ucjenjivati ​​i nikada se nećemo klanjati stranoj vladi koja nastoji kršiti suverenitet naše zemlje".

Pence je u utorak izjavio kako SAD ukida ekonomske sankcije protiv bivšeg venecuelanskog generala koji se okrenuo protiv Madura, kako bi potaknuo ostale Madurove saveznike da slijede taj primjer. Pokušaj pobune prošlog tjedna na čelu s Guaidom, kojeg su SAD i druge zapadne zemlje priznale kao legitimnog šefa države, nije uspio izbaciti Madura, kao niti niz američkih sankcija protiv njegove vlade.

Guiado o uhićenju potpredsjednika Narodne skupštine

Čelnik venecuelanske opozicije Juan Guaido izjavio je pak u srijedu da je njegov zamjenik i potpredsjednik Narodne skupštine, koja je pod nadzorom oporbe, uhićen od strane vlasti predsjednika Madura. To je i prvo uhićenje zakonodavca nakon što je Guaido prošlog tjedna pokušao izazvati vojnu pobunu kako bi srušio vladu predsjednika Madura.

Sam potpredsjednik Skupštine Edgar Zambrano na Twitteru je objavio da su ga agenti iz obavještajne agencije SEBIN iznenadili i da su ga, nakon što su ga odbili pustiti iz njegovog vozila, kamionom za vuču odvukli u sjedište te agencije u Caracasu.