Glavni politički događaj prošlog vikenda bio je Minhenska konferencija o bezbednosti. Rusku delegaciju je predvodio šef diplomatije Sergej Lavrov, koji je iznenadio svet svojim neobičnim govorom.

Mnogi su predviđali ili se makar nadali da će ruska delegacija u Minhenu morati da se bori sa optužbama, da će se naći u izolaciji, ali se ispostavilo da je iskusni ruski diplomata pred prepunom salom održao govor, pred kojim bi svet trebalo da se zamisli.

Njegova reč se ocenjuje kao konstruktivna, vrlo koncizna i veoma uzdržana. Eksperti ocenjuju da je to potpuno opravdana odluka i u izvesnom smislu čak i pobednička, jer mnogi smatraju da je Lavrov učinio pravu stvar, pošto se nije prepustio dugom govoru i objašnjavanju ruske pozicije.

Protekli tjedan su se u Iranu i Indiji dogodila dva velika teroristička napada, po svemu sudeći s istom pozadinom. Islamističke terorističke skupine iz Pakistana, ili povezane s pakistanskim islamistima, prvo su provele napad na pripadnike Iranske revolucionarne garde u južnoj iranskoj pokrajini Sistan-Balučistan, pri čemu je ubijeno 27 iranskih vojnika.

Iran je pozvao susjedni Pakistan da strogo kazni militante koji su ubili 27 pripadnika njegove Revolucionarne garde u napadu u blizini granice dviju država, te upozorio da u suprotnom može očekivati vojnu operaciju Teherana kojom će "kazniti teroriste", prenose iranski državni mediji.

Zapovjednik Iranske revolucionarne garde, Mohamad Ali Džafari, upozorio je i Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate da bi se mogli suočiti s "mjerama odmazde", jer podržavaju militantne sunitske skupine koje su napale iranske snage sigurnosti. Rijad i UAE odbacuju ove optužbe, iako je lako dokazati da sve ovakve terorističke skupine, koje su aktivne od Maroka do Indonezije, dobivaju sredstva iz zaljevskih monarhija.

"Ako Pakistan ne ispuni svoje obaveze, Iran na temelju međunarodnog prava zadržava pravo suprotstavljanja prijetnjama na svojim granicama, te će se osvetiti i kazniti teroriste", riječi Džafarija prenosi iranska novinska agencija IRNA.

Samo dan poslije, u četvrtak, bombaš samoubojica se zabio u autobus koji je prevozio indijske policajce u pokrajini Kašmir, ubivši njih 44. Ovaj je napad dodatno podigao tenzije s Pakistanom, iako se dolaskom novog pakistanskog premijera Imrana Khana predviđalo razdoblje bolje suradnje sa susjedima, uključujući Indiju.

Napad u Kašmiru je provela islamistička militantna skupina Jaish-e-Mohammed, sa sjedištem u Pakistanu. Skupina je preuzela odgovornost za napad na konvoj rezervnih snaga na autocesti u pokrajini Džamu i Kašmir, prenose lokalni mediji.

Kašmir je regija s većinskim muslimanskim stanovništvom oko koje se Indija i Pakistan spore desetljećima. Obje svojataju cijeli njezin teritorij, a svaka od zemalja vlada dijelom Kašmira.

Predsednik Rusije Vladimir Putin rešio je da se razračuna sa sve bezobzirnijim kriminalnim grupama u zemlji.

Otuda je Dumi predložio dopune krivičnog zakona čija je suština značajno pooštravanje zatvorskih kazni za "kumove" i "nekrunisane kraljeve podzemlja", ne samo za direktno učešće u zločinima, već i za samo članstvo u kriminalnim organizacijama.

U krivičnom zakonu Rusije prvi put je 2009. godine uvedena kazna od 15 do 20 godina zatvora za osobe koje zauzimaju više položaje u kriminalnim klanovima. Međutim, do sada je bosove bilo moguće hapsiti samo ako im je bilo dokazano da su neposredno učestvovali u krivičnom delu.

Naravno da je to bilo veoma teško dokazati, pa statistika Vrhovnog suda Rusije pokazuje da u 2017. nije uhapšen nijedan mafijski bos, a u prvoj polovini 2018. samo jedan.

Putin sada predlaže zatvorske kazne od osam do 15 godina, plus novčanu kaznu od pet miliona rubalja za one za koje se dokaže da zauzimaju više položaje u kriminalnim organizacijama. Iz tog predloga se može zaključiti da istražitelji smatraju da je lakše dokazati ko je vođa klana nego pronaći dokaze za direktne počinioce krivičnih dela.

Ekspert Anton Belocki, koji je rukovodio vaspitnim odeljenjem u Federalnoj službi izvršenja kazni, objašnjava da krvave zadatke u klanovima obavljaju "torpeda" (ubice) po nalogu bosa koji "ne prlja ruke". Zbog toga je dobro što će dopunom krivičnog zakona sada odgovorati i vođa klana, bez obzira na to gde se on nalazi u vreme izvršenja krivičnog dela.

Jedina šansa mafijaških bosova da izbegnu zatvor je da pravosudnim organima pomognu da se otkriju ili spreče krivična dela. Do sada je takva mogućnost pokajanja bila predviđena samo za članove kriminalne grupe, ali teško je očekivati da će bosovi postati policijski saradnici.

Bivši kriminalac iz devedesetih godina prošlog veka, Mihail Orski, koji sada piše knjige, kaže da ima utisak da je Putin koristio iskustvo rukovodstva Gruzije.

Ističući kako se nijedna država članica EU nije usudila suprotstaviti volji Washingtona da rasporedi projektile na njihovom teritoriju, ruski predsjednik Vladimir Putin je način na koji funkcionira Europska unija usporedio s onim u Sovjetskom Savezu.

Na tiskovnoj konferenciji 14. veljače u Sočiju, ruski predsjednik Vladimir Putin je govorio o pitanju američkih projektila u Europi, temu koju smatra blisko povezanom s pitanjem suvereniteta država Europske unije.

"Vjerujete li da je europske zemlja žele vidjeti američke balističke projektile srednjeg razmještene u Europi? Nitko od njih ne želi, ali radije šute", rekao je Putin, prije nego što se zapitao: "Gdje je njihov suverenitet?"

Prema ruskom predsjedniku, to može objašnjava zašto Europska unija, čak i protiv njihovih interesa, obvezuje države da zadovolje želje Sjedinjenih Država.

Putin je također usporedio Europsku uniju sa Sovjetskim Savezom, sugerirajući da se odluke u Bruxellesu za zemlje članice EU donose na isti način na koji je komunistički Politbiro donosio odluke za 15 sovjetskih republika.

Međutim, analiza Vladimira Putina nije se odnosila isključivo na europske države, nego na sve države svijeta.

"Potpuno neovisne zemlje jednostavno ne postoje", kazao je Putin, ističući kako je "suvremeni svijet - svijet međuovisnosti".

RT

Oporbeni čelnik Juan Guaido kritizirao je "izolirani i sve nerazumniji režim" zbog izgona petero europskih zastupnika, na početku tjedna presudnog za Venezuelu jer u subotu u zemlju treba ući humanitarna pomoć, čemu se predsjednik Nicolas Maduro protivi.

"Upravo nas protjeruju iz Venezuele: oduzeli su nam putovnice, nisu nas obavijestili o razlogu izgona i nismo dobili nikakav dokument u kojemu bi bili navedeni razlozi takve odluke", rekao je Španjolac Esteban Gonzalez Pons, jedan od petero europskih zastupnika (svi iz redova Europske pučke stranke, desnica i desni centar), u videoporuci snimljenoj u zračnoj luci Caracas-Maiquetia.

"Prvo smo međunarodno izaslanstvo koje je trebalo posjetiti privremenog predsjednika Juana Guaidoa. Problem nije u tome što nas se ne pušta u zemlju, nego što se privremenom predsjedniku ne dopušta da se sastane sa stranim vlastima u Venezueli", požalio se.

Guaido: Nastavimo s potrebnim pritiskom kako bismo priveli kraju tu uzurpaciju!

Juan Guaido je odmah na Twitteru kritizirao "uzurpatora koji samo želi otežati tranziciju. Nastavimo s potrebnim pritiskom kako bismo priveli kraju tu uzurpaciju!"

Madurov ministar vanjskih poslova Jorge Arreaza rekao je na istom kanalu da je Caracas "službenim diplomatskim putem prije nekoliko dana obavijestio skupinu eurozastupnika koji su htjeli posjetiti zemlju radi planiranja urote, da neće biti pušteni te da je od njih zatraženo da odustanu i tako spriječe daljnju provokaciju".

Režim Nicolasa Madura koji podupiru Rusija, Kina, Turska, Iran i Kuba, nadzire granice zemlje. Juana Guaidoa, predsjednika parlamenta koji se 23. siječnja proglasio privremenim predsjednikom, priznaje pedesetak zemalja, među kojima Sjedinjene Države, ali nema poluge vlasti u svojim rukama.

Sirijski predsjednik Bashar al-Assad upozorio je da Sjedinjene Države neće zaštititi one koji ovise o njima, govoreći o kurdskim borcima koji kontroliraju veći dio sjeverne Sirije.

"Govorimo onim skupinama koje se klade na Amerikance, Amerikanci vas neće zaštititi", rekao je, ne imenujući ih. "Amerikanci će vas strpati u svoj džep kako biste bili alat u toj trampi i već su počeli s time."

Američki predsjednik Donald Trump najavio je u prosincu da će se povući iz Sirije, što je pod znak pitanja stavilo sudbinu Kurda, američkih saveznika, kojima prijeti napad Turske.

Američke snage dugo su naoružavale i uvježbavale Sirijske demokratske snage (SDF), predvođene kurdskom milicijom YPG, glavnim američkim partnerom u borbi protiv Islamske države. SDF je, zahvaljujući potpori SAD-a, uspio zauzeti velike dijelove sjeverne i istočne Sirije.

"Nitko vas neće zaštititi osim vaše države"

Ankara smatra YPG sigurnosnom prijetnjom i produženom rukom Kurdistanske radničke stranke (PKK) koja se bori protiv Turske već desetljećima.

Sirijski Kurdi su zbog američke odluke obnovili pregovore s Damaskom i Rusijom u nadi da će postići dogovor o zaštiti njihovih područja.

"Nitko vas neće zaštititi osim vaše države", rekao je Assad u televizijskom obraćanju uživo u nedjelju. "Ako se ne pripremite za obranu svoje zemlje, bit ćete samo robovi (Turskoj)."

Hassan Nasrallah, glavni tajnik libanonskog pokreta otpora Hezbollah, održao je 6. veljače jednu od svojih uobičajenih propovijedi u kojima se video vezom obraća svojim suborcima, prijateljima i pristašama, ali i cijelom svijetu, budući da njegove govore izravno prenosi Hezbollahov televizijski kanal Al-Manar. Ovaj je govor bio posvećen 40. obljetnici pobjede Islamske revolucije i situaciji na Bliskom istoku.
Sayyed Hassan Nasrallah otkriva pravi razlog zašto Sjedinjene Države posljednjih 40 godina vode rat protiv Irana. U nešto više od pet minuta je savršeno jasno opisao aktualnu situaciju i uzrok svih problema na Bliskom istoku, čak i šire.

SAD žele da uz pomoć Izraela i Saudijske Arabije obore režim u Iranu kopirajući irački scenario, piše "El Periodiko".

Samit o Bliskom istoku na kojem su učestvovali predstavnici 60 država bio je potreban kako bi se "Iran uzeo na nišan". Bilo je planirano da se na njemu negiraju zaključci EU o potrebi očuvanja sporazuma o denuklearizaciji koji je potpisan sa Teheranom.

Kako piše list, na samitu su izraelski premijer Benjamin Netanijahu i potpredsednik SAD Majk Pens nametali mišljenje da je Iran regionalna pretnja.

"Čuli su se bubnjevi rata", piše "El Periodiko".

Kako se navodi, sada se ponavlja scenario koji je prethodio invaziji na Irak u martu 2003. godine, a niko se i ne trudi da koristi sinonime kako bi malo zametnuo trag o svojim namerama.To je čista kopija onoga što se desilo uoči operacije u Iraku, naglasio je list.

"El Periodiko" podseća da je 2002. godine Netanijahu u Kongresu SAD "garantovao ogromne pozitivne efekte" za region ako se obori Sadam Husein. Nakon toga je počeo konflikt u Iraku, a osam godina kasnije i u Siriji, koji je života koštao stotine hiljada ljudi, dok su milioni morali da napuste svoje domove. Uništene su dve svetovne države, a pojavio se DAEŠ, piše portal.

Sada Netanijahu govori da će nakon obaranja iranskog režima zavladati mir i demokratija. On je u Varšavi imao sastanke čak i sa rukovodstvima arapskih država sa kojima Izrael nema diplomatske odnose, na primer sa Saudijskom Arabijom, piše "El Periodiko". Te dve države imaju nešto zajedničko - obe su zainteresovane za rat sa Iranom, zaključuje list.

Zamjenik talijanskog premijera Luigi Di Maio je nedavno je optužio Francusku da iskorištava Afriku, zanemarujući doprinos gospodarstvu kontinenta, što je negativna percepcija francuske vanjske politike koju uglavnom dijele Afrikanci. Međutim, govoreći 2017. o optužbama za korupciju protiv predsjedničkog kandidata Francoisa Fillona, bivši direktor Transparency Internationala Daniel Lebegue izjavio je kako je u Francuskoj došlo do "promjene kulture".

"Od sada građani više neće prihvaćati korupciju u bilo kojem obliku", rekao je Daniel Lebegue, tvrdeći da je Transparency International doprinijeo "promjeni kulture" među afričkim narodima.

Priča o francuskom utjecaju na politiku zemalja u Africi je još od stjecanja neovisnosti koloniziranih zemalja prava septička jama korupcije. Tijekom Hladnog rata su vođe koje su favorizirale nacionalni razvoj, a ne korporativne interese pariških elita redovito bile osuđivane kao sovjetski agenti. Ubrzo su bili svrgnuti i na njihovo mjesto su postavljene zapadne marionete.

Danas međunarodne agencije za borbu protiv korupcije sudjeluju u najvišim razinama globalnog upravljanja. Ali što ako su te globalne antikorupcijske organizacije i same korijen mnogo dublje korupcije?

Kao što se Juvenal zapitao, "a tko gleda na staratelje"? 26. siječnja je vlada Ekvatorske Gvineje izdala je međunarodnu tjeralicu protiv Daniela Lebeguea i francuskog odvjetnika Williama Bourdona. Njih dvojica su optuženi su za terorizam.

S obzirom na težinu optužbi bi u bilo kojoj funkcionalnoj demokraciji ovakav nalog za uhićenje bio na svim naslovnicama. No, osim kratkog izvješća kojeg je objavio Radio France Internationale, francuski su mediji uglavnom ignorirali tu vijest. Za što točno vlada Ekvatorijalne Gvineje optužuje te ljude? Postoje li dokazi koji potkrepljuju tvrdnje? Postoji li možda urota francuske vlade i međunarodnih agencija kako bi se destabilizirale neke afričke vlade? Kakve bi bile geopolitičke i kulturne implikacije te urote?

Već više od tjedan dana Haiti potresaju nasilni prosvjedi u kojima je poginulo sedam ljudi. Prosvjednici su pozvali na nastavak demonstracija sve dok predsjednik Jovenel Moise ne podnese ostavku.

Predsjednik Haitija: "Neću napustiti zemlju u rukama naoružanih bandi i trgovaca drogom"

Predsjednik sa svoje strane odbacuje taj zahtjev i obećava nove gospodarske reforme.

"Neću napustiti zemlju u rukama naoružanih bandi i trgovaca drogom", rekao je Jovenel Moise i premijeru Jeanu Henryju Céantu naložio potragu za "mirnim rješenjima".

Nezadovoljstvo ljudi je posljedica rastuće inflacije, siromaštva i korupcije unutar vlade odane Washingtonu.

U međuvremenu je Washington povukao višak diplomatskog osoblja s Haitija, gdje je ostao samo nužan broj diplomata za kontakt s predsjednikom Moiseom i vladom.

Prosvjednici na Haitiju izražavaju protivljenje savezu sa Sjedinjenim Državama i za rješavanje krize zahtijevaju pomoć Moskve, Caracasa i Pekinga, piše Le Journal de Montreal.

"Želimo najaviti potpuni raskid sa Sjedinjenim Državama. Dosta nam je američke okupacije. Tako više ne može", rekao je novinarima prosvjednik imena Bronson.

Prema pisanju medija, sudionici demonstracija u Port-au-Princeu, glavnom gradu zemlje, optužuju aktualnog predsjednika države Moisea i njegovog prethodnika, pjevača Michela Martellya da su ljudi Washingtona.